SH
All
Articles
Dictionary
Quotes
Map

Wikiwand ❤️ Wikipedia

PrivacyTerms
Potresi u Iranu

Potresi u Iranu

From Wikipedia, the free encyclopedia

Popis potresa u Iranu
GeologijaRasjediSeizmologijaEkološki utjecajKulturni utjecajMitologija i književnostKinematografijaAstrologijaArhitekturaToponimikaPolitikaKatastrofalni rekordiPotencijalne opasnostiKronologijaPrahistorijaStari vijekSrednji vijekNovi vijek20. vijek21. vijekGalerijaVezeIzvoriReferenceLiteraturaVanjske veze

Potresi su u Iranu učestala pojava s obzirom na to što se većina teritorija nalazi u seizmički aktivnim zonama. Kroz historiju je ovjereno na stotine potresa koji su odnijeli ukupno najmanje pola milijuna žrtava. Ove prirodne katastrofe odrazile su se na iransku kulturu te su imale veliki utjecaj na mitologiju, književnost, arhitekturu, umjetnost, toponimiku i političku situaciju.

Thumb
−330-ih, 855., 958.
743.
755.
763.
805., 815.
856.
943.
1008.
1042., 1721., 1780.
1052.
1177.
1209., 1270.,
1389., 1405.
1336.
1440.
1483.
1485.
1493.
1608.
1695.
1830.
1838.
1840.
1871.
1890.
1896.
1909.
1929.
1930.
1945., 1947.
1948.
1962.
1968.
1977.
1978.
1979., 1997.
1981.
1990.
2013.
Potresi u Iranu od starog vijeka do danas (Mw ≥ 7,0)
Glavni članak: Geografija Irana: Geologija
Litosferne ploče u okolici Irana; južni ogranak evroazijske dijeli se na iransku i afgansku Litosferne ploče u okolici Irana; južni ogranak evroazijske dijeli se na iransku i afgansku
Litosferne ploče u okolici Irana; južni ogranak evroazijske dijeli se na iransku i afgansku
Pomicanje litosfernih ploča s prikazanim smjerovima izraženim u mm/god.

Iran u općem geološkom smislu karakterizira pripadnost planinskom pojasu evroazijske litosferne ploče iz tercijarnog perioda, odnosno u užem smislu prostranoj Iranskoj visoravni proizišlom konsolidacijom prekambrijskog temelja kojeg neki geolozi smatraju odvojkom prekambrijske arapske ploče[1]. Prirastanje više ili manje stabilnih ostataka prekambrijskih strukturalnih slojeva (tzv. „centralna masa”) i geološki mladih elemenata poput tercijarnih planinskih zona Alborza ili Zagrosa je neosporno, no znanstveno tumačenje njihovog razvoja prošlo je kroz drastične promjene[1]. Sadašnje stanje može se sažeti na sljedeći način[2]:

a) Alborz i centralnoiranski masiv u stratigrafskom i strukturalnom smislu prožimaju se mnogo više nego što je prvotno pretpostavljano.
b) Nedostaju paleozojski orogeni (između kasnog prekambrija i srednjeg trijasa) što ukazuje da je centralni Iran iskusio vjerojatno ujednačene kontinentalne i epikontinentalne uvjete odnosno tektonsku stabilnost.
c) Mezozojske i tercijarne zone karakterizira alpska orogeneza koja prekriva sve dijelove centralnog Irana zajedno s periferijama. Konkretno, periferni nabori pojaseva poput Kopet-Daga, masivi Makrana ili Zagrosa uključeni su u geosinklinalni razvoj dok iranska jezgra zadržava svoj epikontinentalni karakter.
d) Za razliku od drugih regija svijeta, iranski masivi tercijarnog porijekla zadržavaju snažne predtercijarne elemente, uključujući prekambrijske orogene.
e) Moderna geološka istraživanja ukazuju da je tzv. „centralna masa”, prvotno spominjana u kontekstu ostatka paleozojske podloge, vjerojatno ograničena samo na manje dijelove centralnog Irana odnosno tzv. „lutski blok”.

Ovaj pojednostavljeni sažetak i tumačenje geološkog razvoja može se potkrijepiti činjenicom da dosad nisu pronađeni nikakvi tragovi kaledonskih i hercinskih orogena[1]. Također, sedimente prosječne debljine 3000 − 4000 m u centralnom Iranu uglavnom odlikuju homogeni kontinentalni materijali terestrijalnog porijekla s relativno visokim stupnjem jednolikosti. Smješteni su iznad konsolidiranih erozivnih površina koje se datiraju u trijas ili starije periode, a ponekad čak izravno pokrivaju prekambrijsku podlogu i erozivne platforme[1]. Ogromna površina centralnog Irana, prvotno geološki pojednostavljena kao homogena „centralna masa”, zapravo je vrlo složena geološka struktura[1]. Nabori i rasjedi pridonijeli su ne samo izuzetno složenom srastanju geoloških uzvisina i depresija već i cjelokupnim pukotinama tla[1]. Primjerice, susjedne prostrane pustinje Dašt-e Kavira (>200.000 km²) i Dašt-e Luta (166.160 km²) nalaze se na različitim nadmorskim visinama i odvojeni su naboranim masivima iz perioda tercijara[3]. Od posebnog značaja za proučavanje geološkog razvoja jest teorija o tektonici ploča; na temelju paleontoloških i paleomagnetskih podataka većina geologa smatra Iran dijelom stare Gondvane[4], a smještavaju ga između današnje lokacije i Afričkog roga. Iranska ploča današnji je položaj poprimila tek koncem krede i kasnijih perioda, dok njen tektonski sudar s arapskom nije izazvao samo nabiranje Zagrosa već i opsežne vulkanske odnosno potresne aktivnosti koje su učestale i dan danas[1].

Rasjedi

() Glavni rasjedi u Iranu

Iran je geografski ispresjecan nizom rasjeda koji imaju izravan seizmički utjecaj na 90 % teritorija. Glavni i najveći među njima je veliki zagroški rasjed podno Zagrosa gdje se sudaraju arapska i iranska litosferna ploča (potonja se smatra južnim ogrankom goleme evroazijske ploče)[5]. Ova subdukcijska zona proteže se duljinom od 1575 − 1600 km odnosno prosječnom širinom od 250 km i njene seizmičke aktivnosti vrlo su učestale[5]. Iako historijski podaci ukazuju na kontinuiranu aktivnost odnosno povremena lokalna podrhtavanja, većina blažih potresa nisu izravno povezana s glavnim već nizom sporednih paralelnih rasjeda. Prema usmenim tvrdnjama lokalnog stanovništva sa Zagrosa iz sredine 20. vijeka, umjereno podrhtavanje tla javlja se svake godine i izaziva velike odrone stijena[5]. Istovjetne tvrdnje početkom 17. vijeka zabilježio je mletački putopisac P. Della Valle koji je posjetio Bandar Abas neposredno nakon potresa 1622. − stanovnici su mu priopćili da ovaj lučki grad (relativno periferan u odnosu na Veliki zagroški rasjed) bilježi barem jedan umjereni potres godišnje[6]. Generalno, na ovom aktivnom seizmičkom području snažniji potresi katastrofalnih razmjera nisu zabilježeni ili su vrlo rijetki. Npr. drevni grad Širaz kroz historiju je pogađao niz podrhtavanja, ali samo je potres iz 1853. bio kataklizmičkog karaktera ostavivši iza sebe 9000 smrtnih slučajeva[5].

Sjeveroistočno od Zagrosa pruža se Iranska visoravan koja se sastoji od mozaika gondvanskih ploča, a unatoč tome što nisu temeljito istražene predstavljaju stabilnu seizmičku zonu[5]. Snažniji potresi ovdje su vrlo rijetki o čemu svjedoči i velik broj očuvanih vitkih minareta u Jazdskoj, Kermanskoj i Isfahanskoj pokrajini[7]. Na ovom trokutastom području rasjedi se javljaju uglavnom podno Centralnoiranskog masiva nastalog Zagrosovim slijeganjem. Seizmički najaktivniju zonu predstavlja tzv. „iranski polumjesec” koji se proteže uz Azarbajdžan, Alborz, Kopet-Dag, Horasan, Sistan, istočni Dašt-e Lut i Makran[5]. Ovu zonu prožimaju deseci kvartarskih, uglavnom paralelnih rasjeda duljine do više stotina kilometara i na njoj su zabilježeni najsnažniji potresi u iranskoj historiji. Najveći rasjedi u Iranu su[8]:

Više informacija Rasjed, Duljina ...
Rasjed Duljina Lokacija Značajni potresi
Abiški (karizanski) rasjed90 kmIstočnoiranski masiv1936., 1979., 1997.
Alamutrudski reversni rasjed100 kmAlborz1608., 1808., 1945.
Anarski rasjed100 kmCentralnoiranski masiv...
Andiški reversni rasjed70 kmCentralnoiranski masiv1980.
Ardalski rasjed150 kmZagros1666., 1880., 1922., 1958., 1977.
Bajdžanski reversni rasjed45 kmAlborz1983.
Bamski rasjed60 kmDašt-e Lut2003.
Binaludski reversni rasjed92 kmBinalud...
Daštebajaški rasjed120 kmIstočnoiranski masiv1968., 1979.
Dehširski rasjed350 kmCentralnoiranski masiv...
Denski rasjed110 kmZagros...
Džangalski reversni rasjed130 kmIstočnoiranski masiv1336.
Džordžafački reversni rasjed130 kmCentralnoiranski masiv...
Ejpački reversni rasjed85 kmAlborz~2500. pne., 1962.
Firduški reversni rasjed140 kmIstočnoiranski masiv1968.
Garmsarski rasjed100 kmAlborz743., 1945., 1982.
Garunski rasjed35 kmZagros1958.
Golbafski reversni rasjed200 kmCentralnoiranski masiv1877., 1909., 1911., 1948., 1969., VI./1981., VII./1981.
Hazarski reversni rasjed600 kmAlborz874., 1944.
Istočni neški rasjed250 kmIstočnoiranski masiv1990.
Južni rajski rasjed18 kmAlborz...
Kahrizački rasjed10 kmAlborz330-ih pne., 855., 864., 1383.
Karebaški rasjed35 kmZagros...
Kasrekandski rasjed120 kmMakran1864., 1979.
Kašafrudski reversni rasjed120 kmKopet-Dag1673., 1678., 1988.
Kašanski rasjed160 kmKuh-e Karkas1755., 1778., 1844., 1890., 1895.
Kazerunski rasjed100 kmZagros1824., 1826., 1881., 1885., 1891.
Kiziluzunski (mandžilski) reversni rasjed65 kmAlborz1968., 1983.
Kopetdaški rasjed460 kmKopet-Dag0-ih pne., 1948.
Kuhbananski rasjed300 kmCentralnoiranski masiv1854., 1864., 1871., 1897., 1913., 1937., 1977.
Larski rasjed70 kmZagros1400., 1593., 1677., 1766.
Makranski rasjed850 kmOmanski zaljev1483., 1947.
Minapski rasjed600 kmHormuzgan i Makran...
Moški reversni rasjed200 kmAlborz1802., 1811., 1815., 1830., 1930., 1947., 1955., 1974.
Nahavandski transformni rasjed65 kmZagros1961.
Najbandski rasjed400 kmDašt-e Lut1978.
Nišapurski reversni rasjed52 kmBinalud1145., 1209., 1251., 1270., 1389., 1405., 1928., 1949., 1977.
Nosratabadski rasjed360 kmIstočnoiranski masiv1838.
Rafsandžanski reversni rasjed140 kmCentralnoiranski masiv1923., 1924.
Sabzvaranski rasjed150 kmCentralnoiranski masiv1849., 2011.
Salmaški rasjed80 kmAzarbajdžan1837., 1896., 1930.
Sarvestanski rasjed75 kmCentralnoiranski masiv1877., VI./1981., VII./1981.
Sjeverni alborški reversni rasjed300 kmAlborz1127.
Sjeverni kazvinski reversni rasjed60 kmAlborz1119.
Sjeverni rajski rasjed17 kmAlborz...
Sjeverni tabriški reversni rasjed90 kmAzarbajdžan1042., 1721., 1780., 1965.
Sjeverni teheranski rasjed90 kmAlborz958., 1177., 1895., 1970., 1989.
Sultanijski reversni rasjed140 kmAlborz1803.
Surmski rasjed110 kmZagros1440., 1972.
Šahdadski reversni rasjed35 kmDašt-e Lut...
Šahkuški reversni rasjed115 kmAlborz1890., 1985.
Šahvarski reversni rasjed60 kmAlborz1890., 1981., 1984.
Talekanski reversni rasjed64 kmAlborz1808., 1966.
Tališki rasjed300 kmTališki masiv1970., 1978.
Tasučki reversni rasjed61 kmAzarbajdžan1807., 1857., 1963., 1981., 1984., 1986.
Torkapski rasjed77 kmBinalud1673., 1976., 1977., 1983.
Torudski rasjed70 kmDašt-e Kavir1953.
Veliki kavirski (dorunski) rasjed700 kmDašt-e Kavir1903., 1923.
Veliki zagroški rasjed1575 kmZagros...
Zapadni neški rasjed300 kmIstočnoiranski masiv1928.
Zardkuški rasjed130 kmZagros...
Zelzelehiški rasjed66 kmZelzele-Hiz1940., 1971., 1980.
Zatvori

Seizmologija

Seizmologija kao znanstvena disciplina u Iranu se ubrzano razvija od sredine 20. vijeka kada se diljem zemlje počinju uspostavljati seizmološke postaje[5]. Prva takva otvorena je 1958. godine u Teheranu, a potom su uslijedile nove u Širazu (1959.), kod Safid-Ruda (1962.), u Tabrizu, Mašhadu i Kermanšahu (1964. − 1965.), Bušeheru (1975.), Isfahanu (1976.), te Savi (1977.)[5]. Svakoj navedenoj postaji pridružena je mreža sporednih jedinica, a najveće među njima priključene su na Svjetsku standardiziranu seizmografsku mrežu (WWSSN)[9]. Iranski geofizički zavod instalirao je analogne seizmološke postaje i u Borudženu, Minudaštu, Mahabadu, Gamsaru i Kale-Kaziju do 1995. godine, nakon čega nastupa proces digitalizacije[9]. Prve digitalne postaje uspostavljene su u Teheranu i Tabrizu, a potom i u Semnanu, Kučanu, Jazdu, Sariju, Isfahanu, Širazu, Mašhadu, Kermanšahu, Birdžandu i Horamabadu. Najnovije moderne postaje otvorene su 2010. godine u Minabu, Kermanu, Šahrekordu i Hamadanu[9]. Svaka od navedenih opremljena je kratkoperiodičnim ili širokopojasnim seizmometrima. Ranih 2010-ih godina Iran je raspolagao s ukupno 85 digitalnih seizmoloških postaja raspoređenih u 16 lokalnih mreža, uz šest dodatnih u izgradnji[9].

Jednim od prvih pokušaja katalogiziranja potresa u Iranu smatra se članak „Potresi u Perziji” (engl. Earthquakes in Persia) britanskog časnika A. T. Wilsona iz 1930. godine[10], no bio je nepotpun i sadržavao je niz netočnosti[5]. Prva sveobuhvatna seizmotektonska karta centralnog Irana izdana je 1974. godine u mjerilu 1:1,000.000[11], a dvije godine kasnije M. Berberian sastavio je istovjetnu kartu cijelog Irana u mjerilu 1:2,500.000 s popratnim kartama epicentara svih razornih potresa u periodu od 1900. do 1976. godine[12]. Potonji rad sadržavao je i opsežan popis glavnih rasjeda kao i katalog svih zabilježenih potresa od 4. vijeka pne.[5] Godine 1982. N. N. Ambraseys i C. P. Melville izdali su kapitalno djelo o iranskim historijskim potresima koje ne sadrži isključivo opću studiju već i kartografske rekonstrukcije pogođenih područja[13]. Kroz sljedećih deset godina navedeni podaci obuhvaćeni u sintezne projekte o historijskim potresima čitave Jugozapadne Azije odnosno Bliskog istoka[14]. Unatoč napretku seizmologije u svim poljima i dan danas se javlja problem nedostatka ikakvih pisanih ili arheoloških dokaza o potresima slabije naseljenih iranskih regija pa su znanstvene analize u takvih slučajevima neophodno podložne subjektivnim procjenama[5].

Vodeće iranske znanstvene institucije koje se bave seizmologijom su Iranski geološki zavod (osnovan 1962.), te Geofizički zavod sa seizmološkim odjelom pri Sveučilištu u Teheranu. Seizmološka istraživanja odnosno kartiranje jedno je od osnovnih zadaća i Iranske svemirske agencije[15] koja je 2000-ih godina započela s razvojem opsežnog projekta daljinskih istraživanja[16] koji između ostalog uključuje i izradu trodimenzionalne digitalne karte Irana. Prvi satelit (Sina-1) namjenjen ovom projektu izradili su Rusi i lansiran je u svemir ruskom raketom 2005. godine[15], a prvi domaći satelit za promatranje (Rasad-1) lansiran je 15. 6. 2011. godine[17].

Osim što potresi izazivaju tragične ljudske i materijalne gubitke uključujući pustošenja naselja i komunikacijskih mreža, oni su također i uzrok velikog broja ekoloških posljedica[1]. Muljne i zemljane bujice kao i ostali oblici derazije vrlo su česta posljedica djelovanja potresa, a najizraženiji su u područjima gdje su padine sastavljene od smičnih pukotina ili skliskih glinenih tala[1]. Muljne bujice osobito su učestale kod vulkanskih pepela i na svim oblicima stratigrafskih naslaga natopljenih vodom i(li) ledom koje su podložne utjecaju seizmičkih valova. Ove pojave karakteristične su za vlažna područja sjevernog Irana s pripadajućim vulkanima (npr. Damavand), ali i za vrlo osjetljive zone slanih dijapira na jugoistoku zemlje[1]. Potresi također uzrokuju i opasna klizišta, karakteristična i za guste regolite ili pak slabe kamene podloge. Potonje se osobito odnose na stratificirane temeljce pune geoloških pukotina, isprekidane mekanim i vodopropusnim materijalima koji ih čine lako erozivnim[1]. Klizišta, muljne i zemljane bujice redovito izazivaju štetu na nižim padinama i dolinama koje su gusto naseljene, a nerijetka pojava jest da klizajuće krhotine zapriječe tokove potoka odnosno oblikuju privremena jezera koja naposljetku uvijek probiju nestabilnu branu i poplave okolne doline[1]. Snažnije vulkanske aktivnosti na teritoriju Irana nisu zabilježene stotinama godina, a posljednje vulkanske erupcije datiraju se u eocen i kvartar. Ipak, aktivnosti nižeg inteziteta poput fumarola, solfatara ili mofeta učestale su i dan danas kod Damavanda, Bazmana, Sabalana i Taftana[18].

Mitologija i književnost

Glavni članci: Iranska mitologija i Perzijska književnost
Nakon što je zloduh došao Zemlja se tresla i planinske tvari formirane su u tlu. Prvo se iz zemlje izdigao Alborz, zatim iz njegovog korijena i drugi planinski masivi...

Bundahišn, VI. C. 1.[19][20]

Razne reference na potrese pojavljuju se u najstarijim historijskim tekstovima perzijske književnosti odnosno iranske mitologije, uključujući zoroastrijsku kozmogoniju, mitove o stvaranju, hamartiologiju, eshatologiju, te biografiju samog Zaratustre. Prema zoroastrijskoj zbirci Bundahišnu, stvaranje svijeta odvijalo se uslijed potresa kojeg je izazvao zloduh Ahriman, prilikom kojeg su izdignuti Alborz i drugi planinski masivi[21]. Potresi u ovom specifičnom slučaju imaju pozitivnu konotaciju jer su formirali iranski reljef pa ih se spominje u kontekstu „prekrasnog podrhtavanja“[21]. Na ostalim mjestima u Bundahišnu, kao i drugim zbirkama poput Dadestan-e Deniga i Vendidada, potresi imaju kontekst kataklizmičkih katastrofa koje personificiraju destruktivni Ahrimanov karakter[22]. Ahrimanovi potresi prema Dadestan-e Denigu tresli su Zemlju i poubijali Kejumare, mitološke praljude[22]. Prema Vendidadu (dio Aveste), njegovi potresi bili su aktivni oko mitološke rijeke Ab-e Rang (ili Arang, perz. آب رَنگ; dosl. Obojena voda) koju moderni znanstvenici identificiraju s Amu-Darjom, Tigrisom ili nekim vodotokom u Luristanu[22]. Uz potrese, druge nedaće koje se pripisuju vrhovnom zloduhu su i poplave, suše, epidemije[23], čak i homoseksualnost[24]. Staroiranski avestički termin narō-vaēpija, kojim se opisuje muška sodomija, etimološki se dovodi u kontekst upravo s podrhtavanjima[24]. Osim u mitovima o stvaranju, potresi zajedno s drugim prirodnim katastrofama i pomrčinom Sunca u zoroastrijskoj eshatologiji nagovještaj su dolaska triju saošijanta (mesija), poravnanja Zemljine površine i konačne pobjede Ahure Mazde u vječnoj borbi dobra i zla[23]. Aešma, Ahrimanov demon (dev) koji se spominje u Bundahišnu i Denkardu (ne i u Avesti), izravno je odgovoran za potrese, tornada i tajfune[25] koji su Iran napadali s istoka[23]. Prema Denkardu, ovaj demon je izazvao potres koji je uništio kuću Zaratustrinog oca Porušaspa[25]. Moderni stručnjaci smatraju da ova legenda proizlazi iz stvarnog događaja koji se datira između 2000. i 1000. pne., a potencijalnim lokacijama spominju se Horezm kao rodno mjesto Porušaspa ili Raj (južni Teheran) kao rodno mjesto Zaratustrine majke Dugdove[25]. I jedna i druga lokacija predstavljaju seizmički aktivno područje[25]. Drugi demon kojeg iranska mitologija u Bundahišnu povezuje s potresima je Hara, golemo čudovište koje prebiva u Farahkartu (Indijski ocean) i čije micanje ušiju dovodi do cunamija na iranskim obalama, te podrhtavanja mitološke planine Ganavad (okolica Nišapura)[26]. Dok neki moderni znanstvenici Haru smatraju najstarijim mitološkim likom povezanim s podmorskim potresima i cunamijima, drugi smatraju da legenda zapravo ima meteorološki karakter tj. da personificira oblake i grmljavinu[26].

Thumb
Ilustracija iz Firdusijeve Šahname s prikazom demona Akvana i heroja Rustama koji je bacivši golemi kamen izazvao potres u šumama Kine

Reference na potrese mogu se naći i na više mjesta u Firdusijevoj Šahnami[27]. Prilikom tzv. religijskog rata iz vremena Zaratustrinog života kojeg je protiv centralnoazijskih hordi vodio iranski mitološki vladar Vištaspa, potres u horasanskom Mijandaštu (između Gorgana i Nišapura) navodno je izazvao veliki odron na planini koji je neprijateljima zapriječio put i spasio iransku vojsku[27]. Ova legenda temelji se na Avestinim tekstovima i smatra se najstarijim opisom klizišta[27]. Druga legenda o podrhtavanju također spominje pohode iranske vojske i to pod vodstvom Kaj-Hozroja – prilikom proboja kroz planine u teškim noćnim i snježnim uvjetima vojska je počela zapomagati, nakon čega ih je pogodio i potres koji je izazvao i masovnu paniku u okolnim gradovima[27]. Mitološki vladar nakon toga je poručio vojnicima da nauče lekciju iz ovog događaja. Moderni znanstvenici smatraju da se legenda temelji na potresu koji je oko 2000. pne. pogodio okolicu Taht-e Sulejmana (sjeverozapadni Iran)[27]. Aluzija na potres javlja se i jednoj od Šahnaminih priča o Rustamu prema kojoj je mitološki heroj uklonio kamen demona Akvana i bacio ga u šume Kine što je izazvalo podrhtavanje Zemlje[27].

Zapadnjačka literatura često pogrešno navodi da su stari Grci prvi postavili teze o uzrocima potresa[28], poimence Anaksagora (~450. pne.) i Aristotel (~340. pne.) koji su pisali da je uzrok vjetar u podzemnim pećinama[29]. Međutim, rekonstrukcijom mitoloških tekstova iz Aveste, Bundahišna i Denkarda, danas se sa sigurnošću može potvrditi da su prve teze 1000 – 2000 godina ranije postavili stari Iranci i to u preciznijem i seizmološki točnijem obliku[28]. Prema njihovoj hipotezi, potrese izazivaju akumulirani zrak, para i plinovi što se podudara s modernim konceptom o elastičnoj energiji[28]. Također, iz navedenih tekstova jasno je da potresi nisu pripisivani isključivo nadnaravnim silama već prirodi[28]. Drevni iranski koncept spominjan je u djelima brojnih autora iz ranoislamskog perioda kao što su Avicena, Bahmanjar, Nasir Hosrov, Abu Sa'id-i Abu'l Hajr, Ismail Isfezari, Šaraf al-Din al-Tusi, Zajin al-Din Omar Savadži, Masudi Marvazi, Zakarija Kazvini, Hamd-Alah Mostavfi i brojni drugi[28]. O utjecaju drevnog vjerovanja svjedoči i podatak da je još danas među običnim Irancima široko uvriježeno da bunari podno naselja djeluju kao protupotresna zaštita odnosno kao ispušni ventili podzemnim parama čija akumulacija navodno uzrokuje potresima[28]. Godine 1970. iranski časopis Kajhan objavio je izjavu bivšeg direktora geofizičkog odjela Teheranskog univerziteta prema kojoj „dva milijuna okna podno Teherana djeluju kao seizmički amortizeri“[28].

Specifične mitološke interpretacije i legende o potresima javljaju se i tokom islamske epohe iranske historije. Jedno od popularnih vjerovanja bilo je da Zemlja počiva na rogovima bika, koji sam stoji na ribi[5]. Kada bik postane nestrpljiv zbog umora ili previše nepravde u svijetu, prebacuje Zemlju s jednog roga na drugi i time izaziva potrese, a najveća razaranja nastaju tamo gdje Zemlja padne izravno na rog[30]. Ova iranska interpretacija raširena je i diljem Jugozapadne Azije, osobito u šijitskom svijetu[5]. Prema legendi iz ranoislamskog doba, oko grada Sava je nekada postojalo veliko jezero koje je naglo presušilo zbog potresa na noć Muhamedovog rođenja[31]. Danas postoje indicije da su obližnja jezera Hovz-e Soltan i Namak nekada bili homogena vodena masa, a potonje se također naziva i Savskim jezerom. Srodna legenda postoji i o izvoru kod Turšaba koji je nastao pa nestao uslijed dvaju jakih potresa[32]. Historičar Mostavfi spominje legendu o čempresu u Kašmaru koji je zasađen u 9. vijeku da bi štitio okolicu grada od učestalih podrhtavanja[33]. U iranskoj narodnoj predaji postoji niz priča o veličanstvenim gradovima koja su razorila podrhtavanja, zatim bi ih stanovnici obnovili do stare slave, nakon čega bi u kratkom roku ponovo bili uništeni potresima[34]. Moderni stručnjaci identificiraju opisane gradove s Nišapurom i Tabrizom[34]. Jedna od relativno novijih interpretacija uzroka specifičnog potresa pojavila se krajem 19. vijeka nakon udesa u Kučanu 1895. – lokalno stanovništvo događaj je tumačilo time da je sin Imama Reze čija se grobnica nalazi u Kučanu, otišao u posjet svom ocu sahranjenom u Mašhadu, te tako ostavio grad nezaštićenim protiv elemenata[35]. Najnoviji slučaj sličnih tumačenja zabilježen je 16. 1. 1979. – na isti dan kada je Muhamed-Reza Pahlavi napustio Iran, okolicu Kajena pogodio je potres, što je interpretirano nadnaravnom simbolikom o Božjoj želji za promjenom na iranskom političkom vrhu[36].

Kinematografija

Glavni članak: Iranska kinematografija
Thumb
Abas Kijarostami autor je tzv. Kokerske trilogije koja se bavi tematikom posljedica potresa iz 1990.

Potresi se kao inspiracija pojavljuju u određenim iranskim filmovima među kojima je najpoznatija tzv. Kokerska trilogija u režiji Abasa Kijarostamija. Dva posljednja filma ove trilogija bave se tematikom posljedica potresa iz 1990. u kojem je devastiran i Koker, maleno naselje u kojem je Kijarostami snimao uspješnu dramu Gdje je kuća mog prijatelja? (1987.)[37]. Režiser je nakon katastrofe posjetio Koker i snimio dramski pseudodokumentarac Život i ništa više (1991.) o njegovoj potrazi za djecom koja su glumila u filmu četiri godine ranije[37]. Godine 1994. Kijarostami je snimio i Kroz stabla maslina, treći film u nizu čija se radnja fokusira na ljubavne probleme dvoje mladih ljudi prilikom njegovog snimanja drugog filma trilogije, zbog čega se rad opisuje „filmom u filmu u filmu“[37]. Stavovi kritičara oko trilogije bili su podijeljeni i neki od njih su u početku optuživali Kijarostamija za banaliziranje tragedije[37], no sva tri danas se svrstavaju među najveća ostvarenja moderne iranske kinematografije[38]. Drugi iranski filmaš koji je režirao na tematiku potresa je Amir-Šahab Razavijan. Radnja njegove nostalgične drame Boje sjećanja (2008.) govori o uspješnom kirurgu koji se iz inozemstva vraća u potresom razoreni rodni Bam[39].

Astrologija

U uvjetima stalne opasnosti od potresa, konzultiranje astrologa, klerika i znanstvenika o predviđanju novih katastrofa bila je uobičajena praksa kroz iransku historiju, a zabilježeni su i slučajevi pojedinaca koji su točno predvidjeli potrese[5]. Primjerice, astrolog Abu Taher iz Širaza pogodio je točan datum potresa iz 1042. koji je razorio Tabriz nakon 184 godine seizmičkog mira[40], ubivši pritom 40.000 ljudi[5]. Bujidska vladarska kuća nagradila je astrologa povjerivši mu da vodi rekonstrukciju grada, a on je nadležnima i puku najavio da Tabriz više nije u opasnosti što se pokazalo točnim barem za vrijeme njegova života s obzirom da je sljedeći potres nastupio 1273. godine[5]. Navedeno predviđanje s popratnim događajima ovjereni su u Mustavfijevom „Užitku srca” (arap. Nozhat al-Kolūb) iz 1340. godine[41]. Kod drugih pogođenih predviđanja, posljedice variraju ovisno o specifičnom slučaju. Primjerice, iako je lokalni astronom iz Kajena predvidio datum potresa koji je pogodio grad 1549. godine, njegova pretpostavka naišla je na slab odjek među građanima i prilikom udara smrtno je stradalo 3000 ljudi, uključujući i samog astrologa[42]. S druge strane, točno astrološko predviđanje potresa iz 1593. shvaćeno je ozbiljno i veći dio stanovnika Lara napustio je grad prije udara[43]. Među ostale potrese za koje postoje priče da su precizno predviđeni spadaju podrhtavanja u Tabrizu 858. i 1721. godine[44]. Prema predaji, astrolozi i klerici navodno su predviđali potrese na osnovi gibanja Mjeseca[45] ili ponašanja životinja[44]. Primjeri za potonje slučajeve u literaturi se mogu naći za potrese iz 1485., 1608., 1695. i 1875. godine[44].

Zapadnjački autori koji su u 19. vijeku putovali Iranom opisuju više priča i anegdota vezane za predviđanje potresa[5]. S. G. Wilson navodi da je 1880. iranski časopis objavio senzacionalan članak u kojem talijanski svećenik predviđa skori smak svijeta[46]. Iranski šijiti članak nisu shvatili ozbiljno za razliku od Armenaca koji su bili u panici, a jedan njihov svećenik naredio je vjernicima da naokolo podijele sav nakit i novac, te provedu naredno vrijeme u molitvama[46]. Srodna situacija odigrala se i nakon potresa iz 1883. na sjeverozapadu Irana – jedan astrolog iz Teherana poslao je stanovnicima telegram najavivši da će se tlo tresti sljedećih 40 dana, armenski svećenici konzultirali su knjige i predviđali novi udar u 23:00 sati istog dana s opaskom da je potres najava smrti vladara i početka velikog rata, a lokalni tabriški mula najavio je novi potres sljedeće nedjelje u 14:00 sati[46]. Među svim navedenima stanovništvo je najozbiljnije shvatilo potonjeg klerika i u Tabrizu je izbio opći kaos – bazari su bili zatvoreni i ljudi su masovno spavali po gradskim parkovima (uključujući princa). Nakon što se predviđanje pokazalo pogrešnim, mula je uhićen zbog širenja panike[46]. U putopisu J. P. Ferriera spominje se da je 28. 5. 1845. kampirao oko 14 km od Mašhada kada je područje pogodio potres, što je iranski vodič protumačio kao loš znak i predviđajući novi udar preporučio mu premještanje kampa[47].

Arhitektura

Glavni članak: Iranska arhitektura
Thumb
Grobnica Kira Velikog u Pasargadu (6. v. pne.) jedna je od najstarijih građevina s izoliranom bazom temelja

Frekventnost potresa u raznim se segmentima bitno odrazila se i na iransku arhitekturu u kojoj tradicionalno prevladavaju relativno niže građevine. Dok je tokom ahemenidskog perioda (6. − 4. v. pne.) kao kod istovremene grčke arhitekture dominirao tektonski sistem (stupovi i grede), evidentno je da od partskog perioda (3. v. pne. − 3. v.) nadalje kontinuirano prevladava statički otporniji stereotomski sistem (lukovi, svodovi, kupole), kao i kružni tlocrtni oblici (uključujući spirale). Isto tako, goleme kamene blokove zamijenile su manje (često standardizirane) opeke. Iranski graditelji iz ahemenidskog doba nedostatke su nadomještali raznim tehničkim inovacijama kao što su metalne kopče za kamene blokove u Pasargadu i Perzepolisu, te izolirani temelji od kolosalnih monolita pod palačama Perzepolisa ili grobnice Kira Velikog koja se smatra među prvima u historiji s takvim sistemom[48]. Jedna od drevnih metoda gradnje bile su umjetne uzvisine od nabijene zemlje za apsorbiranje podrhtavanja. Visina im se kretala do nekoliko desetaka metara, a na poravnatom platou građeni su objekti od materijala poput kamena, cigle, ćerpiča ili drva. Diljem Irana postoji na tisuće ovakvih arheoloških nalazišta odnosno toponima koji sadrže tape (dosl. brdo), a jedan od monumentalnih primjera je zoroastrijski hram Tape-Mil na 18-metarskoj uzvisini pokraj Raja, izgrađen tokom sasanidskog perioda (3. − 7. v.). Najmonumentalniji primjerci sasanidske (i ranije partske) arhitekture podignuti su u Mezopotamiji koja za razliku od Iranske visoravni predstavlja seizmički sigurno područje, a jedna od najpoznatijih građevina je Hozrojev ajvan (Tak-e Kesra) u Ktezifontu (današnji Irak) iz 6. vijeka čija se konstrukcija sastoji od statički izuzetno otpornog paraboličnog svoda širokog 26 m. Paraboličnoj formi prethodili su polukružni i elipsasti oblici, a ova je konstruktivna evolucija stabilnijih sistema naposljetku rezultirala i prvim šiljastim formama koje će kasnije biti preuzete i postati oglednima u islamskoj arhitekturi. Postoji više primjera u kojima su drevni objekti po 2000 godina odolijevali potresima i zatim bili razrušeni odnosno teško oštećeni istima u novije doba. Ahemenidska prijestolnica Perzepolis izgubila je nekoliko stupova u potresu 1623.[49], Sasanidsko svetište Taht-e Sulejman djelomično je urušeno 1880.[50], a najgore je prošla drevna citadela u Bamu koja je 2003. doslovno sravnjena sa zemljom[51]. Sve tri navedene lokacije nalaze se na listi UNESCO-ve Svjetske baštine.

Thumb
Toranj Gonbad-e Kabus (55 m) iz 1006. kao zaštitu od potresa koristi trokutaste potpornje

U srednjem vijeku, zidine iranskih fortifikacija i palača u presjeku nisu bile monolitne već su po visini slagane u slojevima kamenih blokova različitih dimenzija koji su statički bili odvojeni drvenim gredama zbog ublažavanja horizontalnih sila. Svejedno, zidine se s obzirom na formu i volumen smatraju najmanje stabilnim od svih historijskih građevina, zajedno s minaretima, vjetrohvatima i visokim portalima[52]. Postoji čitav niz primjera rušenja zidina pod potresima magnitude Mw ≥ 5,0 – 6,0[52]. Problem kod visokih portala tipičnih za iransku arhitekturu jest da se radi o vitkim i plosnatim samostojećim elementima (eventualno jednostrano poduptrima pri donjem dijelu) što ih čini osjetljivima i na niske frekvencije u smjeru okomitom na portal[52]. Slučaj urušavanja takvog tipa elementa zabilježen je kod 700-godišnje Saborne džamije u Gonabadu čiji je portal devastiran potresom iz 1968. godine[52]. U serijskim podrhtavanjima iste godine urušen je i svod Saborne džamije u Firdusu s obzirom da su seizmički valovi djelovali paralelno u odnosu na nosive zidove[52]. Generalno, svodovi oslonjeni na dva zida bez okomitih podupirača klasificiraju se u slabo otporne elemente. Kod tlocrtno prostranih građevina tipičnih za iransku arhitekturu kao što su bazari, karavan-saraji ili šabestani otpornost varira ovisno o materijalu, lokaciji i specifičnim elementima[52]. Seizmičkim najsigurnijim srednjovjekovnim građevinama pokazali su se monumentalni samostojeći objekti simetričnih formi građeni od kvalitetnih opeka odnosno kamena. Najčešće su kružnog, heksagonalnog, oktogonalnog ili drugog poligonalnih tlocrta, obično okrunjene kupolom, te imaju funkcije džamija, grobnica i mauzoleja[52]. Rane iranske džamije ovog tipa (npr. one u Isfahanu, Zavari i Varaminu) karakteriziraju i vrlo mali prozori što je uvjetovano i težnjom za što većom statičkom stabilnosti (raspodjelom sila u svim smjerovima)[52] i potrebom da se unutrašnji prostor zaštiti od insolacije s obzirom na oštre klimatske uvjete tokom čitave godine[53]. Neki od ovih izuzetnih primjera koji su preživjeli brojne historijske potrese su kolosalna kupola mauzoleja u Sultaniji i kamena kupola Gonbad-e Džabalije u Kermanu, te džamija Mani i stara stara saborna džamija u Nišapuru (vremenom zamijenjene novim objektima)[52]. S obzirom da su navedene građevine bile među rijetkima koje su preživjele vjekovne potrese, njihov dizajn je zbog sigurnosti uziman kao šablon za zdanja u kasnijem razvoju iranske arhitekture. S druge strane, slučajevi urušenja kupola zabilježeni su kod grobnice Imama Reze u Mašhadu (1673.), grobnice Šah Čerag u Širazu (1824. i 1853.), imamzade Sultana Ibrahima (1851. i 1895.), te niza drugih primjera u Tabrizu, Nišapuru i Lahidžanu[52]. Diplomat i putopisac J. Morier početkom 19. vijeka navodi kako mu je prilikom putovanja Iranom rečeno da su kupole generalno najizdržljivije građevine[54]. Početkom 2. milenijuma javlja se i niz ovalnih građevina s trokutastim potpornjima odnosno zvijezdastog tlocrta čiji se arhitektonski izražaj ne zasniva na ukrašavanju fasade već na masi. Najreprezentativniji primjer ovog tzv. rajskog (razi) stila je 55-metarski toranj Gonbad-e Kabus u Golestanu koji je bez oštećenja izdržao više destruktivnih potresa (npr. 1436. i 1470.)[52]. Drugi primjer je Togrulov toranj u teheranskom Raju čija je pak kupola vremenom urušena podrhtavanjima. Osim monumentalnih džamija i tornjeva, postoji i niz manjih simetričnih samostojećih objekata koji su bez posljedica pretrpjeli niz snažnih potresa – npr. crvena kupola u Maragi i mazandaranske grobnice iz seldžučkog perioda[52].

Thumb
Minar-Džonban u Isfahanu kod kojeg se javlja fenomen tzv. „plesajućih minareta“

Učestalost potresa odnosno njihovih utjecaja na arhitekturu islamskog doba očituje se u visini minareta koji su najviši i najvitkiji u relativno sigurnoj zoni sastavljenoj od Jazdske, Kermanske i Isfahanske pokrajine[7]. Neki od takvih primjera su minareti Saborne džamije u Jazdu ili 38-metarski minaret Bag-e Kušhane u Isfahanu[52]. S obzirom da se radi o seizmički najosjetljivijim elementima, iranski minareti najčešće su građeni od drva[52] i generalno su niži odnosno zdepastiji od onih u osmanlijskoj i arapskoj arhitekturi. Vjekovna praksa bila je postavljanje zvona podno krovova ovih elemenata koji su imalu funkciju potresnih alarma. Jedan od graditeljskih fenomena koji se početkom 14. vijeka javlja u iranskoj arhitekturi su tzv. „plesajući minareti“, danas raspadnuti kod Saborne džamije u Imanšaheru odnosno sačuvani kod džamije Minar-Džonban u Isfahanu[55] koja je turistička atrakcija. Dva simetrična i statički potpuno nezavisna minareta položena su na rubovima portala izgrađenog od različitog materijala, no zbog proporcija navedenih struktura statički djeluju homogeno tj. kada se jedan počne tresti automatski se prenosi i na drugog koji također vibrira[55]. Ova tehnologija se tokom 15. vijeka proširila i na Indijski potkontinent gdje džamija Sidi-Bašir predstavlja sačuvani primjer, dok minareti kod također ahmedabadske džamije Radž-Bibi nisu sačuvani s obzirom da su ih Britanci u doba kolonijalne vlasti rastavili u potrazi za otkrivanjem enigme ili skrivenim mehanizmima, ali bez uspjeha[56].

Thumb
Toranj Milad (435 m) u Teheranu projektiran je da izdrži potres od Mw ≤ 7,5

Novovjekovnu iransku arhitekturu obilježava paradoks da usprkos svijesti o frekventnim potresima i naprednim graditeljskim tehnikama odnosno razvijenoj infrastrukturi nije postojala sistemska regulacija zaštite i uglavnom se oslanjalo na lokalna kratkoročna rješenja[57]. Primjerice, nakon katastrofalnog potresa iz 1780. u Tabrizu njegovi stanovnici počeli su graditi najniže moguće zidine služeći se pritom drvom umjesto ciglama i mortom odnosno drvenim daskama umjesto kupolama za pokrivanje bazara[54], ali već 1817. obnovili su gradske zidine do znatne visine[58]. Ovaj grad generalno je specifičan po izuzetno malom broju očuvanih historijskih spomenika[59], a gotovo jedini očuvani srednjovjekovni objekt je restaurirana Plava džamija (perz. Masdžid-e Muzafarija) iz 1465. godine[5]. Neka nova konstruktivna rješenja u Tabriz su donijeli i Evropljani u službi princa Abasa Mirze (1789. – 1833.), poput okvirnih drvenih struktura s fleksibilnim spojevima (lokalno poznatih kao tahta-puš), no takve su metode korištene isključivo za privremena skloništa u parkovima[60] dok su stambene kuće obnavljane na tradicionalan način[5]. Nakon potresa iz 1871. u Kučanu isto tako se pojavilo lokalno konstruktivno rješenje − grede iskopane iz ruševina montirane su u A-okvire ili su korištene kao ivični stupovi, dok su zidovi žbukani nabijenom zemljom[61]. Kada je takva kuća zahtjevala proširenje, identični objekti građeni su paralelno s postojećim i prostor između bio bi natkriven ravnim krovom[5]. Ove tipske kuće sastavljene od jedne do tri prostorije izdržale su potrese iz 1893. i 1895. odnosno bile su u upotrebi još 1904. godine, ali takva rješenja nisu imala znatan dugoročan učinak[5]. Jedno od modernih lokalnih rješenja bile su i kuće sfernih oblika u sjevernom Teheranu, popularne tokom 1960-ih godina[57]. Generalne antiseizmičke graditeljske regulacije u Iranu su usvojene sredinom 20. vijeka[57] nakon čega se u većim iranskim gradovima javlja serijska izgradnja visokih nebodera. Toranj Milad sa 435 m najviša je građevina u Iranu i šesta najveća struktura takve vrste u svijetu, projektirana da izdrži potres do Mw ≤ 7,5[62]. Ono što iransku arhitekturu bitno razlikuje od japanske koja je također razvijana u stalnoj opasnosti od potresa jest da minimalistička rješenja kod stambene gradnje nikada nisu prihvaćena. Drugi veliki kontrast u odnosu na Japan, zemlje Malajskog arhipelaga i ostala potresima ugrožena područja je generalni nedostatak fleksibilnih drvenih materijala većim dijelovima zemlje što je uvjetovano fitogeografskim faktorima. Historijski prevladavajući materijali bili su kamen i opeka, dok se drvo koristilo eventualno za minarete ili vjetrohvate [63]

Toponimika

Glavni članci: Perzijski jezik i Iranski jezici

Potresi su imali veliku utjecaj na toponimiku Irana s obzirom da postoji niz perzijskih, drugih iranskih i ostalih toponima čije se etimološko porijeklo dovodi u izravnu vezu s raznim izvedenicama za podrhtavanje ili njihovim posljedicama:

Više informacija Toponim, Perzijski ...
Toponim Perzijski Porijeklo Značenje Lokacija Koordinate Najbliži potres Najbliži rasjed
Aha-Kajeآخا قیهturkijskopadajuće kamenje[64]Z Sahand37°37′10″N, 46°02′17″E1550.sj. tabriški
Bastakبَستَكperzijskovezan molitvom protiv drmanja[64]Fars27°11′24″N, 54°22′12″E1956.veliki zagroški
Bastakabadبستک آبادperzijskonaselje vezano molitvom
protiv drmanja[65]		Baradust (Urmija)38°01′01″N, 44°41′19″E1837., 1896., 1930.salmaški
Bastekanبستکانperzijskovezan molitvom protiv drmanja[64]Hormuzgan26°22′02″N, 57°32′41″E1483., 1497.veliki zagroški
Bastegan (Bastekan)بستگانperzijskovezan molitvom protiv drmanja[64]Isfahanska pokrajina31°20′48″N, 51°35′08″E1459., 1853.veliki zagroški
Bum-e Henبومهنsrednjoperzijskopotres[65]40 km I od Teherana35°45′00″N, 51°51′00″E858., 1665., 1830., 1930., 1955.moški
Čalhamazچالخامازturkijskoneće se drmati[65]južno od Marage (Sahanda)36°54′10″N, 46°16′32″E1550.sj. tabriški
Čatچاتturkijskopukotina[66]60 km SZ od Marave-Tape38°00′07″N, 55°15′55″E1436., 1498., 1970.kopetdaški
Čat-Kajeچات قيه‎turkijskokamena pukotina[66]Namin (S od Ardabila)38°31′33″N, 48°15′32″E1863., 1997.tališki
Dak-e Šekafteدق شکافتهperzijskoravanska pukotina[66]17 km Z od Abiza33°42′00″N, 59°45′00″E1549., 1936., 1979.abiški
Daš-Atanداش آتانturkijskobacač kamenja[66]SZ od Sijah-Čamana37°39′36″N, 47°06′00″E1042., 1721., 1780., 1965.sj. tabriški
Daš-Atanداش آتانturkijskobacač kamenja[66]13 km JI od Marage37°19′48″N, 46°22′48″E1135.sj. tabriški
Dušuk-Dagدوشاخ داغturkijskopadnuta planina[66]S od Sufijana38°22′27″N, 45°54′12″E1304.sj. tabriški
Gaud-e Zelzele-Zadeگود زلزله زادهperzijsko-arapskoizdrmana udolina[66]12 km J od Kuhbanana31°22′48″N, 56°16′12″E1150-ih, 14. v., 1875.kuhbananski
Hakrizخاکریزperzijskopropadnuto tlo[67]Germi (Ardabilska pokrajina)39°11′37″N, 48°01′58″E1863., 1924., 1997.tališki
Harabخَرابperzijskourušeno[67]Markazi34°26′38″N, 50°11′12″E1495.kašanski
Harab-Dehخَراب دِهperzijskourušeno selo[67]Firuzkuh35°45′36″N, 52°45′36″E1830., 1990.moški
Harab-Šaherخراب شهرperzijskourušeni grad[67]Između Bandar-e Gaza i Kurdkuja36°44′12″N, 54°04′10″E1102., 1127., 1890., 1935.hazarski
Harabe (Harab)خرابهperzijskourušeno[67]5 km I od Piranšahera36°42′22″N, 45°15′50″E1135.veliki zagroški
Jarim-Kajeيارِم قيهturkijskopola kamena[68]18,5 km SZ od Makua39°27′36″N, 44°25′48″E1841., 1968.bedavlijski, šadluanski, kasrekandski
Jarim-Kajeيارِم قيهturkijskopola kamena[68]17 km SI od Hoja38°39′36″N, 45°01′48″E1843.šadluanski,
kasrekandski
Kamar-Kasan)کمرکسنperzijsko-turkijskoizrezani klanac[66]42 km SZ od Hoja38°48′36″N, 44°33′36″E1843., 1900., 1970., 1977.kamarkasanski
Kale-Šekasteقله شکستهperzijsko-arapskonapuknuta tvrđava[69]SI Istahr29°54′00″N, 52°54′00″E1623.karebaški
Karni-Jarekقارنی یارقturkijskoraskidani stomak[69]30 km S od Hoja38°48′25″N, 45°08′08″E1930.salmaški
Kuh-e Čartaveکوه چارطاوهperzijsko-turkijskoraspadajuća planina[67]26 km SZ od Salmasa38°24′00″N, 44°37′00″E1930.salmaški
Kuh-e Džoda-Kajeکوه جداقيهperzijsko-turkijskootcijepljena kamena planina[67]Maku39°18′10″N, 44°29′45″E1841., 1968.šadluanski, kasrekandski
Kuh-e Šekananکوه شکنانperzijskosmrskavajuća planina[67]S od Šuštara32°04′51″N, 48°49′37″E~550. pne.?, 840., 1885.ardalski
Kuh-e Zelzeleکوه زلزلهperzijsko-arapskoplanina potresa[70]16 km J od Birdžanda32°42′00″N, 59°12′36″E1987.golski
Kuh-e Zelzele-Hizکوه زلزله خیزperzijsko-arapskoseizmogenska planina[70]52 km S od Kašmara35°40′48″N, 58°27′36″E1405., 1619., 1903., 1940.zelzelehiški
Rhagae (Raj)رئstarogrčko (perzijsko)raskidan potresima[71]J Teherana35°36′00″N, 51°27′36″E330-ih pne., 855., 958.,
1177., 1383., 1786.		sj. i j. rajski, kahrizački,
sj. teheranski
Rud-e Henرودهنsrednjoperzijskorijeka potresa[69]42 km I od Teherana35°43′48″N, 51°54′36″E858., 1665., 1830., 1930., 1955.moški
Šekaftشکفتperzijskolom; rasjed[69]1,5 km I od Kare-Basa29°15′36″N, 52°12′36″E1992.karebaški
Šekaste Band-e Milشکسته بند میلperzijskonapuknuto...[72]27 km S od Džangala34°55′48″N, 59°13′48″E1336.džangalski
Šekaste Čah-Tamشکسته چاه تمperzijskonapuknuto...[72]25 km I od Šah-Rahta33°37′04″N, 60°30′30″E1549.abiški
Šekaste Fazelmandشکسته فاضل مندperzijskonapuknuto...[72]26 km SI od Džangala34°42′00″N, 59°24′00″E1336.džangalski
Šekaste Golnejشکسته گل نیperzijskonapuknuto...[72]32 km SZ od Džangala34°58′48″N, 59°06′36″E1336.džangalski
Šekaste Gušmirشکسته گوشمیرperzijskonapuknuto...[72]SZ Dag-e Muhamedabad33°27′36″N, 58°33′00″E1941., 1947.firduški
Šekaste Hadž-Mirشکسته حاجی میرperzijsko-arapskonapuknuto...[72]20 km S od Džangala34°51′36″N, 59°13′48″E1336.džangalski
Šekaste Hezarشکسته هزارperzijsko1000 pukotina[72]13 km JI od Tabas-e Golšana33°30′00″N, 57°03′00″E1978.najbandski
Šekaste Galurakکوه شکسته گالورکperzijskonapuknuto...[72]5,5 km SZ od Kalate-Karizana33°52′48″N, 59°45′00″E1549., 1936., 1979.abiški
Šekaste Meherhašاشکسته مهرخشperzijskonapuknuto...[68]Dak-e Muhamedabad33°05′31″N, 58°20′33″E1941., 1947.firduški
Šekaste Sang-Mordeشکسته سنگ مردهperzijskonapuknuto...[68]11 km SI od Šah-Rahta33°44′42″N, 60°17′42″E1936.abiški
Tang-e Čak-Čakتنگ چکچکperzijskonarezani klanac[68]Z od Furga28°23′54″N, 55°03′55″E1990.veliki zagroški
Viran-Kajeویران قیهperzijsko-turkijskoslomljeni kamen[68]Kara-Agaj (JI od Marage)37°01′48″N, 46°52′48″E1273., 1880., 1965.sj. tabriški, veliki zagroški
Zelzele-Abابزلزلهابperzijsko-arapskovoda potresa[73]26 km JZ od Zaranda30°37′48″N, 56°19′48″E1864., 1871., 1875., 1897., 2005.džordžafački
Zelzele-Bulagiزلزله بولاغیarapsko-turkijskoizvor potresa[73]21 km JI od Salmasa38°09′36″N, 44°52′48″E1930.salmaški
Zelzele-Harabeزلزله خرابهperzijsko-arapskourušeno potresom[74]50 km SZ od Saraba38°10′48″N, 47°06′16″E1345., 1883., 2012.sj. tabriški
Zelzele-Kuhزلزله کوهperzijsko-arapskoplanina potresa[74]JI od Behšahera36°39′36″N, 53°39′36″E1127., 1935.sj. alborški
Zelzele-Kuhزلزله کوهperzijsko-arapskoplanina potresa[74]J Tabas-e Masina32°21′00″N, 60°15′36″E1978.najbandski
Zelzele-Sangزلزله سَنگperzijsko-arapskokamen potresa[74]Gevar (6 km J od Kuhbanana)31°18′00″N, 56°16′48″E1150-ih, 14. v., 1875., 1897.kuhbananski
Zatvori

Politika

Glavni članak: Historija Irana

Osim u kulturi i umjetnosti, potresi su odigrali i veliku ulogu u iranskoj političkoj historiji još od najstarijih vremena. Prahistorijski lokaliteti kao što su Sagezabad, Ak-Tape, Godin-Tape i Marlik razoreni su potresima i nisu pronađeni kasniji arheološki slojevi što jasno ukazuje da su preživjeli napustili lokacije i migrirali u potrazi za sigurnijim područjima[5]. O utjecaju prirodnih katastrofa na drevne migracije svjedoče i moderne analize o globalnim klimatskim promjenama u 17. vijeku pne. izazvanim Minojskom erupcijom koja koincidira s masovnom seobom iranskih naroda iz Centralne Azije na Iransku visoravan. Tokom starog i srednjeg vijeka prevladavao je veliki kontrast između urbane iranske civilizacije i nomada u Centralnoj Aziji i Arabiji – razvijeni iranski gradovi opasani kvalitetnim fortifikacijama u većini slučajeva predstavljali su nepremostivu prepreku za bilo kakvo ugrožavanje vojnim putem. Međutim, učestali potresi imali su destruktivan učinak isključivo na takve urbane sredine, što za nomade u šatorima iz seizmički sigurnih područja nije bio slučaj. Masovna razaranja, ekonomski kaos i političko slabljenje uzrokovani potresima otvarali su vrata nomadskim upadima, pljačkama ili čak osvajanjima (u identičnoj situaciji bio je i npr. Carigrad 440-ih prilikom najezde Atilinih Huna). Postoji niz primjera u kojima se invazije na Iran kronološki podudaraju s udarima snažnih potresa, a najstariji takav je potres u Raju 330-ih pne. kojeg je opisao Duris sa Samosa[11]. Starogrčki historičar navodi da je potres bio kataklizmičkih razmjera i da je uz Raj uništio još 2000 naselja na sjeveru Irana[11]. Istovremeno, Aleksandar Makedonski vodio je pohod protiv ahemenidske dinastije. Katastrofalan potres 0-ih pne. pogodio je i partsku prijestolnicu Nisu koja se kasnije nikada nije oporavila, a istovremeno centralnoazijski Skiti preuzimaju dominantnu ulogu u vojsci Fraata IV. Godine 634. sjeverozapad sasanidskog Irana tj. okolicu Tabriza pogodio je jedan od pet najsnažnijih potresa ikad zabilježenih u toj regiji[75] – iste godine dolazi do početka arapskih prodora u Iran koji će kroz idućih nekoliko godina rezultirati potpunim slomom sasanidske dinastije. Sredinom 7. vijeka tj. okvirno za vrijeme navedenog rata razoran potres pogodio je i Nišapur, drugi veliki sasanidski grad.

Thumb
Privatno prikupljanje humanitarne pomoći za žrtve politiziranog potresa kod Tabriza 2012.

Kroz srednji vijek razaranja potresima također su bila faktor kako u stranim invazijama, tako i u unutrašnjim iranskim dinastijskim sukobima. Primjerice, neposredno nakon što je Raj pogođen potresom 958., iste godine zijaridski vladar Vušmgir preoteo je grad Bujidima. Nakon što je u potresima 978. i 1008. razoren Siraf, važna internacionalna luka na obali Perzijskog zaljeva, nastupio je ekonomski kolaps i drastična stagnacija moći bujidske dinastije[76]. Tabriz je 1042. pretrpio strahovit potres u kojem je smrtno stradalo 40.000 ljudi, nakon čega ga kroz desetak godina osvajaju Seldžuci. Sličnu sudbinu doživio je i Nišapur kojeg su kroz desetak godina nakon smrtonosnih potresa iz 1145., 1209. i 1389. poharale horde Oguza, Džingis-kana i Timura. Identična situacija s napadima na potresima razrušene gradove odvijala se i tokom novog vijeka – Tabriz je 1721. izgubio 40.000 stanovnika, a već nekoliko mjeseci kasnije nastupa osmanlijski prodor prilikom kojeg je grad okupiran na nekoliko godina. Gotovo istovjetan osmanlijski pohod nastupio je i 1821. nakon što je isti grad bio poharan dvama potresima (1819. i 1820.). U određenim slučajevima potresi su se pokazali i kao olakotna okolnost, npr. portugalska utvrda na otoku Hormuzu zauzeta je iranskom opsadom 1622., iste godine kada je područje Hormuškog tjesnaca devastirano serijom potresa[77]. Učestala podrhtavanja nedvojbeno su jednim od razloga zašto je Iran kroz historiju imao čak 40-ak različitih glavnih gradova, nerijetko i više njih istovremeno. Neke od iranskih prijestolnica kroz sve historijske periode bile su među najvećim gradovima u svijetu odnosno čvorišta puteva između Orijenta i Zapada zbog čega su razaranja prirodnim katastrofama ostavljala posljedice na globalnoj razini. Pogođenim gradovima trebali su deseci godina za oporavak, u nekim slučajevima i čitav vijek[34]. U starom vijeku, prijestolnice iranskih imperijalnih dinastija Ahemenida, Arsakida i Sasanida često su bile smještene u Mezopotamiji koja predstavlja plodnije i prometno povezanije, ali i seizmički stabilnije područje od Iranske visoravni. Safavidsko premještanje glavnog grada iz Tabriza u Kazvin 1555. godine najčešće se tumači geopolitičkim razlozima s obzirom da je ranije vođen iscrpni 23-godišnji rat protiv Osmanlija, no danas je poznato da je Tabriz pogođen potresom nedugo prije premještanja (1550.). Dislociranje glavnog grada postala je aktualna tema i početkom 21. vijeka jer se smatra da Teheranu prijeti snažan potres, a kao njegova zamjena spominju se Isfahan, Šahrud i Semnan[78]. U modernoj iranskoj historiji zabilježeni su i slučajevi politiziranja potresa – nakon udara u Tabasu 1978., neposredno uoči revolucije, nastupilo je humanitarno nadmetanje između Pahlavijeve vojske i Homeinijevih religijskih organizacija[79]. Politiziranje je zabilježeno i nakon potresa u Iranskom Azarbajdžanu 2012. kada su određene turske i azerbajdžanske aktivističke grupe pokušale raspačavati panturkijske materijale pod krinkom humanitarne pomoći[80].

  • Potres najveće magnitude zabilježen je u Raju 958., Tabrizu 1721. i Tabrizu 1780., Salmasu 1930., Mandžilu i Rudbaru 1990., te Hašu 2013. (Mw = 7,7)[20]. Uzimajući u obzir maksimalne procjene određenih slučajeva, postoji mogućnost da je snažniji potres pogodio Damgan 856. (Mw = 7,9)[81].
  • Najsmrtonosniji potres je onaj u Damganu 856. s maksimalnom procjenom od 200.000 žrtava (najmanje 25.000)[81].
  • Potresi s desecima tisuća mrtvih zabilježeni su u Damganu (856.), Darešaheru (872.), Nišapuru (1405.), Tabrizu (1042., 1721. i 1780.), Tabasu (1978.), Mandžilu i Rudbaru (1990.), te Bamu (2003.).
  • Najstariji opisani potres je onaj u Raju 330-ih pne. kojeg je opisao starogrčki historičar Duris sa Samosa[11], ujedno najrazorniji starovjekovni potres.
  • Grad s najviše zabilježenih potresa je Tabriz čiju su užu okolicu od sredine 9. vijeka pogodila čak 33 razorna potresa (pet Mw = 6,0 − 7,0; tri Mw ≥ 7,0), ne računajući one u široj okolici koji su isto razarali grad.
  • Grad s najviše žrtava potresa ovisno o procjenama može biti Nišapur, Tabriz ili Damgan.
  • Najpogođeniji srednjovjekovni grad je Nišapur koji je tokom ovog perioda bio pogođen s osam jakih potresa (650., 853., 1145., 1209., 1251., 1270., 1389. i 1405.).
  • Godina s najviše smrtonosnih potresa jest 1808. (Džahrom, Hoj, Rašm, Parime i Talekan) odnosno 1977. (Hurgu, Nagan, Čaldoran, Bandar Abas i Zarand), obje s ukupno pet potresa na različitim lokacijama.
  • Najsmrtonosniji vijek jest 20. vijek s ukupno 126[5] − 130 tisuća žrtava, a slijedi 18. vijek s oko 100.000 žrtava (ne računajući nedokazani u Tabrizu 1727.). Postoji mogućnost da je najsmrtonosnijim bio 9. vijek uzimajući u obzir maksimalističke procjene o broju žrtava u Damganu (do 200.000)[81], dok se podaci o 150.000 u Ardabilu krajem istog vijeka (vjerojatno armenski Dvin) ne smatraju vjerodostojnima.
  • Najsmrtonosniji potres 20. vijeka je onaj u Mandžilu i Rudbaru 1990. sa 40.000 žrtava, a zatim slijedi potres u Tabasu 1978. sa 20.000 mrtvih[5].
  • Najsmrtonosniji potres 21. vijeka je potres u Bamu 2003. sa više od 30.000 žrtava[51].
  • Najsmrtonosniji potres po demografskom udjelu je potres u Tabasu 1978. koji je u tom gradu odnio 11.000 od 13.000 života (85%)[51].
  • Najskuplji potres bio je onaj u Mandžilu i Rudbaru 1990. prouzročivši štetu od 7,2 milijarde USD odnosno 10% državnog BDP-a[5].
  • Najrazorniji potres iranske prijestolnice može se odnositi na Nisu 0-ih pne. (partski period), Tabriz 1550. (safavidski period) ili Širaz 1765. i 1784. (zandijski period).
  • Najaktivniji rasjed kroz posljednjih 1000 godina je nišapurski podno Binaluda s devet zabilježenih snažnih potresa (1145., 1209., 1251., 1270., 1389., 1405., 1928., 1949., 1977.), a kroz zadnjih 200 godina moški rasjed podno Alborza kod Teherana s osam zabilježenih jačih potresa (1802., 1811., 1815., 1830., 1930., 1947., 1955., 1974.).
  • Najugroženija država potresima prema procjenama UNFPA-e je Kina, a Iran kotira na drugom mjestu[82].
  • Država s najučestalijim snažnim potresima (Mw ≥ 5,5) prema procjenama UNFPA-e je Iran gdje se podrhtavanja bilježe diljem zemlje na dnevnoj bazi[82].

Moderne znanstvene analize i empirija ukazuju da Iranu prijeti stalna opasnost od potresa[5]. Najugroženijom regijom smatra se Iranski Azarbajdžan gdje je potresna aktivnost bila kontinuirana kroz sve historijske periode do danas[5]. Seizmički najsigurnijim iranskim područjem može se smatrati homogena zona sastavljena od Komske, istočne Isfahanske, južne Semnanske, Jazdske pokrajine i sjeverne Kermanske pokrajine. Međutim, geografski paradoks jest da u ovim krajevima prevladavaju surovi klimatski uvjeti i vrlo su slabo naseljeni. Jedan od izuzetaka je Jazd, grad oko kojeg u krugu od 200 km već tisućama godina nije zabilježen razoran potres. Seizmički sigurne ili nesigurne zone predstavljaju relativan pojam u iranskom slučaju s obzirom da se niz jačih potresa ne podudara s glavnim rasjedima i konstantno se otkrivaju sporedni mehanički diskontinuiteti[5]. Također, određeni empirijski primjeri ukazuju da je klasifikacija na pouzdana i opasna područja izrazito upitna. Prvi takav slučaj je Nišapur, grad koji je kroz srednji vijek pogođen s najmanje osam razornih potresa, dok ga nakon toga nije ugrozio niti jedan ozbiljniji potres[5]. S druge strane, oprečni paroksistički primjer je Tabas čija se okolica vjekovima smatrala sigurnom zonom, no potresom iz 1978. totalno je devastirana i grad je izgubio čak 85% stanovnika[5]. Područje oko Koma također se smatralo stabilnim, no teško je pogođeno dvama potresima iz 1980. godine[83]. Seizmolozi ipak smatraju da sjeverni Iran danas prolazi kroz stabilni period, dok istok zemlje proživljava vrhunac seizmičkih aktivnosti[84]. S obzirom na geologiju Perzijskog zaljeva i slabu naseljenost obala Makrana, opasnost od cunamija za Iran je minimalna. Jedini takav slučaj sa smrtnim posljedicama zabilježen je uslijed potresa 1008. u Sirafu[85]. S druge strane, mnogo gora situacija pokazala se u obalnim gradovima susjednog Pakistana gdje su cunamiji izazvani potresima 1945. i 1947. odnijeli stotine života. Razarajući potresi (Mw ≥ 8,0) karakteristični za Pacifički vatreni prsten (npr. Japan, Indonezija i Čile) do današnjeg dana nisu zabilježeni u Iranu[5]. Magnituda većine snažnijih potresa kretala se uglavnom između 6,6 i 7,2, a najubojitiji bili su oni od Mw = 7,7[20]. Stručna rasprava o tome prijeti li Iranu i snažniji potres aktivna je desecima godina, a pesimistične analize ukazuju da je to moguće uzimajući kao analogni primjer Mongoliju koju su vjekovima pogađali potresi magnitude do 7,3, dok je u 20. vijeku konačno triput pogođena potresima od Mw ≥ 8,0[20]. Intervali takvih potresa koji ugrožavaju Iran mogu se kretati i do više tisuća godina[5].

S obzirom da se nalazi podno Alborza, Teheranu prema seizmološkim studijama prijeti velika opasnost od potresa koji se na tom području pojavljuju u ciklusima od oko 150 godina[86]. S obzirom da je područje uživa relativnu sezmički mir više od 175 godina, stručnjaci smatraju da postoji velika vjerojanost da grad u bližoj budućnosti pogodi potres velikih razmjera[87]. Na širem gradskom području po osi istok-zapad protežu se tri glavne rasjedne zone: sjeverni Mošin rasjed prolazi ispod Alborza koji je slabo naseljen, centralni Teheranski rasjed nalazi se u gornjem gradu koji je kvalitetno izgrađen, te Rajski rasjed na krajnjem jugu[88]. Najugroženija gradska područja ova potonja na jugu gdje postoje veliki nizovi četverokatnica građenih tokom velike urbanizacije iz 1970-ih godina[89]. Prema istraživanju provedenom 2000. godine, potencijalni potres od Mw = 7,2 može izazvati između 120.000 i 380.000 smrtnih slučajeva[90]. Iranska vlada ozbiljno je pristupila ovim predviđanjima pa je 2005. objavljen plan o restauraciji 200.000 ruralnih objekata godišnje[91], a 2010. godine u parlamentu se raspravljalo i o premještanju glavnog grada u Isfahan, Šahrud ili Semnan[78]. Iste godine iranski predsjednik Mahmud Ahmadinežad izjavio je kako Teheran ima pet milijuna stanovnika više od potrebne granice za zadovoljavanje maksimalnih sigurosnih standarda[92], a vrh iranske vojske objavio je da je započeto premještanje svih grana vojne industrije izvan Teherana[93].

Uvodne napomene:

  • Popis obuhvaća potrese relativno većih magnituda odnosno one koji su izazvali smrtne slučajeve, ozljede ili bitniju materijalnu štetu.
  • Obuhvaćeni potresi su u okvirima modernih, a ne historijskih iranskih granica.
  • Potresi u susjednim državama ili morima obuhvaćeni su isključivo ako su imali bitniji utjecaj na Iran.
  • S obzirom na variranja u literaturi, procjene magnituda i broja smrtno stradalih izražene su u skladu sa stručnim primarnim izvorima i to u maksimalnim vrijednostima.
  • Žrtve se odnose na broj smrtnih slučajeva, osim ako nije drugačije navedeno.
  • U slučaju da se opširniji članak odnosi na više potresa, vrijednosti su iskazane za onaj najveće magnitude.
  • Vrijeme potresa od 20. vijeka nadalje izraženo je prema UTC±0.

Prahistorija

Više informacija Datum, Epicentar ...
Datum Epicentar Magnituda Koordinate Opširnije...
~2,900.000.Gavhuni?32°09′00″N, 52°51′14″EPaleoseizmološki nalazi[94]
~2,600.000.Gavhuni?32°09′00″N, 52°51′14″EPaleoseizmološki nalazi[94]
~2,100.000.Gavhuni?32°09′00″N, 52°51′14″EPaleoseizmološki nalazi[94]
~1,800.000. pne.Talekan7,032°09′00″N, 52°51′14″EPaleoseizmološki nalazi[95]
~1,500.000.Gavhuni?32°09′00″N, 52°51′14″EPaleoseizmološki nalazi[94]
~950.000.Gavhuni?32°09′00″N, 52°51′14″EPaleoseizmološki nalazi[94]
~400.000.Gavhuni?32°09′00″N, 52°51′14″EPaleoseizmološki nalazi[94]
~100.000.Gavhuni?32°09′00″N, 52°51′14″EPaleoseizmološki nalazi[94]
~36500. − 8000. pne.Damavand6,535°49′12″N, 52°06′36″EPaleoseizmološki nalazi[96]
~9000. pne.Sajmare (Kabir-Kuh)7,033°00′00″N, 47°42′00″EPaleoseizmološki nalazi[97]
~8000. pne.Šimbar (Tang-e Zire)?32°23′24″N, 49°38′24″EPaleoseizmološki nalazi[98]
~8000. pne.Gohar?33°18′00″N, 49°17′24″EPaleoseizmološka pretpostavka[98], od 2012. osporena[99]
~8000. pne.Zarivar?35°25′48″N, 46°06′36″EPaleoseizmološki nalazi[98]
~7400. pne.Hotu?36°41′24″N, 53°30′00″EPaleoseizmološki nalazi[100]
~5000. pne.Suza?32°10′48″N, 48°15′00″EPaleoseizmološko-arheološka pretpostavka[101]
~3750. pne.Tal-e Bakun?29°54′49″N, 52°53′13″EPaleoseizmološko-arheološka pretpostavka[101]
~2500. pne.Sagezabad6,532°15′00″N, 49°57′36″EPaleoseizmološko-arheološki nalazi[5][100][102]
~2000. pne.Ak-Tape7,138°00′00″N, 58°12′00″EPaleoseizmološko-arheološki nalazi[5][103][104]
~1675. pne.Godin-Tape?34°30′00″N, 48°00′00″EPaleoseizmološko-arheološki nalazi[5][103][105]
~1500. pne.Raj?36°00′00″N, 51°30′00″EPretpostavka temeljem mitologije[25]
~1000. pne.Mijandašt?36°25′33″N, 56°03′38″EPretpostavka temeljem mitologije[106]
~900. pne.Marlik7,036°48′00″N, 49°30′00″EPaleoseizmološko-arheološki nalazi[5][107][108][109]
Zatvori

Stari vijek

Više informacija Datum, Epicentar ...
Datum Epicentar Magnituda Žrtve Koordinate Opširnije...
~550. pne.Suza? ?32°10′48″N, 48°15′00″EArheološka pretpostavka[110]
330-e pne.Raj7,62000 naselja36°00′00″N, 51°06′00″EPotres u Raju 330-ih pne.[11][111]
0-e pne.Nisa?+100038°00′00″N, 58°12′00″EPotres u Nisi 0-ih pne.[5][104][111][112]
~300.Bišapur? ?29°47′00″N, 51°34′00″EPotres u Bišapuru 300.[5][113]
~433.Kangavar? ?34°30′00″N, 47°58′00″EPotres u Kangavaru 433.[5][113]
~555.Bišapur? ?29°47′00″N, 51°34′00″EPotres u Bišapuru 555.[5][113]
634.Tabriz? ?38°06′00″N, 46°18′00″EPotres u Tabrizu 634.[75]
Zatvori

Srednji vijek

Više informacija Datum, Epicentar ...
Datum Epicentar Magnituda Žrtve Koordinate Opširnije...
~650.Nišapur? ?36°13′00″N, 58°48′00″EPotres u Nišapuru 650.[114]
~734.Zarandž6,5 ?30°58′00″N, 61°53′00″EPotres u Zarandžu 734.[5][114][115]
proljeće 743.Tang-e Sar-Dara7,2 ?35°18′00″N, 52°12′00″EPotres u Ajvankiju 743.[5][114][115][116]
755.Bezd7,5 ?35°12′00″N, 60°24′00″EPotres u Bezdu 755.[114][115]
763.Dalakan7,6 ?33°18′00″N, 59°18′00″EPotres u Dalakanu 763.[114][115]
2. 12. 805.Mahmudabad − Zahedan7,0 ?29°30′00″N, 60°30′00″EPotres u Zahedanu 805.[114][115]
815.Mahmudabad − Zahedan7,0 ?29°30′00″N, 60°30′00″EPotres u Zahedanu 815.[114][115]
840.Ahvaz6,5 ?31°18′00″N, 48°48′00″EPotres u Ahvazu 840.[5][115][117]
juli 840.Bezd6,5 ?35°12′00″N, 60°24′00″EPotres u Bezdu 840.[115][117]
853.Nišapur5,8 ?36°12′00″N, 58°48′00″EPotres u Nišapuru 853.[115][118]
juni 855.Raj7,1+100035°36′00″N, 51°30′00″EPotres u Raju 855.[5][115][116][117]
22. 12. 856.Damgan7,4 − 7,925.000 − 200.00036°12′00″N, 54°18′00″EPotres u Damganu 856.[5][81][115][119]
857.Fars5,5 ?30°00′00″N, 54°00′00″EPotres u Farsu 857.[115][118]
858.Tabriz6,0 ?38°06′00″N, 46°18′00″EPotres u Tabrizu 858.[75][116][118]
859.Damgan5,5 ?36°12′00″N, 54°18′00″EPotres u Damganu 859.[120]
januar 864.Raj5,3 ?35°42′00″N, 51°00′00″EPotres u Raju 864.[115][116][120]
22. 6. 872.Darešaher6,820.00033°12′00″N, 47°12′00″EPotres u Darešaheru 872.[5][115][120]
874.Gonbad-e Kabus6,0+200037°12′00″N, 55°12′00″EPotres u Gonbad-e Kabusu 874.[120]
23. 3. 893.Ardabil?150.00038°15′00″N, 48°17′00″ENevjerodostojan događaj, vjerojatno Dvin[119][121]
~890-ihBišapur? ?29°47′00″N, 51°34′00″EPotres u Bišapuru 890-ih[5][122]
913.Dinavar5,5 ?34°30′00″N, 47°24′00″EPotres u Dinavaru 913.[123]
august 943.Samalkan7,6500037°36′00″N, 57°00′00″EPotres u Samalkanu 943.[5][115][123]
956.Asadabad − Hamadan5,3 ?34°48′00″N, 48°06′00″EPotres u Hamadanu 956.[115][123]
23. 2. 958.Raj7,7 ?36°00′00″N, 51°06′00″EPotres u Raju 958.[5][109][115][116][123][124][125][126]
april 958.Sarpol6,4 ?34°30′00″N, 45°54′00″EPotres u Sarpolu 958.[115][123]
17. 6. 978.Siraf5,3 ?27°42′00″N, 52°18′00″EPotres u Sirafu 978.[115][127]
27. 4. 1008.Dinavar7,0+16.00034°36′00″N, 47°24′00″EPotres u Dinavaru 1008.[5][115][128]
1008.Siraf6,5 ?27°42′00″N, 52°18′00″EPotres u Sirafu 1008.[5][115][128]
4. 11. 1042.Tabriz7,640.00038°06′00″N, 46°18′00″EPotres u Tabrizu 1042.[5][40][115][116][129]
2. 6. 1052.Sabzevar7,0 ?36°12′00″N, 57°42′00″EPotres u Sabzevaru 1052.[5][115][130]
1052.Aradžan6,8 ?31°30′00″N, 50°00′00″EPotres u Aradžanu 1052.[5][115][130]
maj 1066.Kajen6,5 ?33°54′00″N, 59°12′00″EPotres u Kajenu 1066.[5][115][131]
maj 1085.Aradžan5,8 ?30°42′00″N, 50°18′00″EPotres u Aradžanu 1085.[115][132]
novembar 1087.Hamadan5,9 ?34°48′00″N, 48°30′00″EPotres u Hamadanu 1087.[115][133]
1102.Damgan5,5 ?36°18′00″N, 54°06′00″EPotres u Damganu 1102.[115][133]
septembar 1107.Dinavar6,5 ?34°36′00″N, 47°24′00″EPotres u Dinavaru 1107.[5][115][134]
3. 4. 1118.Zapadni Zagros5,9 ?34°00′00″N, 46°00′00″EPotres na Zagrosu 1118.[115][134]
10. 12. 1119.Kazvin6,5 ?35°42′00″N, 49°54′00″EPotres u Kazvinu 1119.[5][109][115][116][126][134][135][136][137]
1127.Farim6,8 ?36°18′00″N, 53°36′00″EPotres u Farimu 1127.[5][115][134]
13. 8. 1135.Bane6,4 ?36°06′00″N, 45°54′00″EPotres u Bani 1135.[134][138]
1145.Nišapur5,3 ?36°12′00″N, 58°48′00″EPotres u Nišapuru 1145.[5][116][138][139]
1. 4. 1150.Sarpol5,9 ?34°30′00″N, 45°54′00″EPotres u Sarpolu 1150.[138][140]
1150-ihKuhbanan? ?31°17′24″N, 56°16′48″EPotres u Kuhbananu 1150-ih
maj 1177.Raj − Karadž − Kazvin7,2 ?35°42′00″N, 50°42′00″EPotres u sjevernom Iranu 1177.[5][109][116][125][136][138][140]
1191.Hamadan5,5 ?34°48′00″N, 48°30′00″EPotres u Hamadanu 1191.[138][141]
1209.Nišapur7,610.00036°24′00″N, 58°42′00″EPotres u Nišapuru 1209.[5][116][138][141]
1238.Gonabad5,5 ?34°18′00″N, 58°42′00″EPotres u Gonabadu 1238.[138][142]
1251.Nišapur − Šadijah5,5 ?36°12′00″N, 58°48′00″EPotres u Nišapuru 1251.[116][138][143]
7. 10. 1270.Nišapur7,110.00036°12′00″N, 58°48′00″EPotres u Nišapuru 1270.[5][138][143]
18. 1. 1273.Tabriz6,525037°42′00″N, 47°00′00″EPotres u Tabrizu 1273.[5][40][116][138][143]
1290-ihKuhbanan? ?31°18′00″N, 56°16′48″EPotres u Kuhbananu 1290-ih
1301.Farim6,7 ?36°06′00″N, 53°12′00″EPotres u Farimu 1301.[5][138][143]
7. 11. 1304.Tabriz6,7 ?38°30′00″N, 45°30′00″EPotres u Tabrizu 1304.[5][116][138][143]
1310.Marivan5,3 ?35°36′00″N, 46°06′00″EPotres u Marivanu 1310.[138][143]
5. 1. 1316.Azna − Golpajegan6,2 ?33°30′00″N, 49°24′00″EPotres u Golpajeganu 1316.[138][143]
1319.Maku5,3 ?39°06′00″N, 44°30′00″EPotres u Makuu 1319.[138][143]
21. 10. 1336.Hvaf7,620.00034°42′00″N, 59°42′00″EPotres u Hvafu 1336.[5][138][144]
1344.Isfahan5,7 ?32°54′00″N, 52°18′00″EPotres u Isfahanu 1344.[138][144]
1345.Tabriz5,5 ?38°06′00″N, 46°48′00″EPotres u Tabrizu 1345.[138][144]
1361.Kešm5,3 ?26°54′00″N, 56°12′00″EPotres na Kešmu 1361.[138][145]
1367.Kučesfahan5,5 ?37°18′00″N, 49°54′00″EPotres u Kučesfahanu 1367.[109][145][146]
februar 1389.Nišapur7,6+100036°12′00″N, 58°48′00″EPotres u Nišapuru 1389.[5][116][138][145]
1400.Lar5,3 ?27°42′00″N, 54°18′00″EPotres u Laru 1400.[138][145]
1400.Rudsar? ?37°06′00″N, 50°12′00″EPotres u Rudsaru 1400.[109][145][146]
23. 11. 1405.Nišapur7,630.00036°12′00″N, 58°48′00″EPotres u Nišapuru 1405.[5][116][138][145]
1430.Kangavar5,9 ?34°30′00″N, 48°00′00″EPotres u Kangavaru 1430.[138][145]
1436.Gonbad-e Kabus5,3 ?37°12′00″N, 55°12′00″EPotres u Gonbad-e Kabusu 1436.[138][145]
1440.Karzin − Kir7,110.00028°24′00″N, 53°01′00″EPotres u Kiru 1440.[5][138][145]
1459.Hosrov-Širin6,6 ?31°06′00″N, 52°06′00″EPotres u Farsu 1459.[138][147]
1470.Gorgan5,5 ?37°06′00″N, 54°36′00″EPotres u Gorganu 1470.[138][147]
3. 11. 1482.Hormuz? ?27°42′00″N, 57°18′00″EPotres na Hormuzu 1482.[147]
18. 2. 1483.Omanski zaljev7,7 ?24°54′00″N, 57°54′00″EPotres u Omanskom zaljevu 1483.[138][147]
15. 8. 1485.Tonekabon7,2+100036°42′00″N, 50°30′00″EPotres u Tonekabonu 1485.[5][109][136][138][147][148]
10. 1. 1493.Novzad7,0+100033°00′00″N, 59°48′00″EPotres u Novzadu 1493.[5][138][147]
1495.Aštijan5,9 ?34°30′00″N, 50°00′00″EPotres u Aštijanu 1495.[138][147]
1497.Bandar Abas6,5+100027°12′00″N, 56°18′00″EPotres u Bandar Abasu 1497.[5][138][147]
1498.Gonbad-e Kabus − Gorgan6,5100037°12′00″N, 55°12′00″EPotres u Gorganu 1498.[5][138][147]
Zatvori

Novi vijek

Više informacija Datum, Vrijeme ...
Datum Vrijeme Epicentar Magnituda Žrtve Koordinate Opširnije...
1506. ?Širaz5,5 ?29°36′00″N, 52°30′00″EPotres u Širazu 1506.[138][149]
15. 2. 1549.00:00Kajen6,7300033°42′00″N, 60°00′00″EPotres u Kajenu 1549.[138][149]
1550. ?Tabriz5,3 ?37°48′00″N, 46°00′00″EPotres u Tabrizu 1550.[116][138][149]
1567. ?Arasbaran5,5 ?39°00′00″N, 47°12′00″EPotres u Arasbaranu 1567.[138][149]
1591. ?Širaz5,9 ?29°48′00″N, 52°24′00″EPotres u Širazu 1591.[138][149]
1593. ?Sarab6,1 ?37°48′00″N, 47°30′00″EPotres u Sarabu 1593.[138][149]
septembar 1593. ?Lar6,5 ?27°42′00″N, 54°18′00″EPotres u Laru 1593.[5][138][149]
1598. ?Mašhad? ?36°19′00″N, 59°34′00″EPotres u Mašhadu 1598.[149]
20. 4. 1608.12:00Rudbarat − Talekan7,6+100036°24′00″N, 50°30′00″EPotres u Rudbaratu 1608.[5][109][136][138][149][150]
maj 1619.12:00Dugabad6,580035°06′00″N, 58°54′00″EPotres u Dugabadu 1619.[5][138][149]
21. 5. 1621.00:00Mijana? ?37°24′00″N, 47°42′00″EPotres u Mijani 1621.[138][149]
4. 10. 1622.09:00Bandar Abas5,5 ?27°06′00″N, 56°24′00″EPotres u Bandar Abasu 1622.[149][151]
1623. ?Marvdašt5,5 ?29°54′00″N, 52°54′00″EPotres u Marvdaštu 1623.[151][152]
5. 2. 1641.18:00Azaršaher − Tabriz6,812.61337°54′00″N, 46°06′00″EPotres u Tabrizu 1641.[5][116][151][153][154]
1664. ?Tabriz5,5 ?38°06′00″N, 46°18′00″EPotres u Tabrizu 1664.[151][155]
juni/juli 1665. ?Damavand6,5 ?35°42′00″N, 52°06′00″EPotres na Damavandu 1665.[5][116][151][155]
1666. ?Ardal6,5 ?32°06′00″N, 50°30′00″EPotres u Ardalu 1666.[5][151][155]
30. 7. 1673. ?Mašhad6,6560036°18′00″N, 59°18′00″EPotres u Mašhadu 1673.[5][116][151][155]
1677. ?Lar6,4 ?27°54′00″N, 54°12′00″EPotres u Laru 1677.[151][155]
3. 2. 1678.06:00Lahidžan6,5 ?37°12′00″N, 50°00′00″EPotres u Lahidžanu 1678.[5][109][126][146][151][155]
1678.00:00Gonabad6,5 ?34°18′00″N, 58°42′00″EPotres u Gonabadu 1678.[5][151][155]
april 1687. ?Mašhad? ?36°18′00″N, 59°36′00″EPotres u Mašhadu 1687.[151][155]
1687. ?Amol − Babol6,5 ?36°18′00″N, 52°36′00″EPotres u Mazandaranu 1687.[151][155]
11. 5. 1695.00:00Isfarajen7,0+100036°48′00″N, 57°00′00″EPotres u Isfarajenu 1695.[5][151][155]
1703. ?Bandar-e Lenge6,8 ?26°36′00″N, 54°54′00″EPotres u Bandar-e Lengi 1703.[151][155]
1709. ?Rašt? ?37°18′00″N, 49°36′00″EPotres u Raštu 1709.[109][151][155][156]
1713. ?Rašt? ?37°18′00″N, 49°36′00″EPotres u Raštu 1713.[109][151][155][156]
12. 3. 1717.06:00Tabriz5,9 ?38°06′00″N, 46°18′00″EPotres u Tabrizu 1717.[116][151][155]
1720. ?Tabriz? ?38°06′00″N, 46°18′00″EPotres u Tabrizu 1720.[151][155]
26. 4. 1721.07:00Šebli − Tabriz7,740.00037°54′00″N, 46°42′00″EPotres u Tabrizu 1721.[5][116][151][157][158]
1726./1727. ?Tabriz?77.00038°05′00″N, 46°17′00″ENedokazana pjesnička tvrdnja, moguće 1721.[119][159][160]
1752. ?Širaz? ?29°36′00″N, 52°30′00″EPotres u Širazu 1752.[151][161]
7. 6. 1755.09:00Kašan5,9+120034°00′00″N, 51°24′00″EPotres u Kašanu 1755.[119][151][161]
23. 4. 1765.08:00Širaz? ?29°36′00″N, 52°30′00″EPotres u Širazu 1765.[151][161]
1766. ?Lar? ?27°42′00″N, 54°18′00″EPotres u Laru 1766.[151][161]
15. 12. 1778.07:00Kašan6,2+800034°00′00″N, 51°18′00″EPotres u Kašanu 1778.[151][162]
8. 1. 1780.00:00Tabriz7,750.00038°12′00″N, 46°00′00″EPotres u Tabrizu 1780.[5][116][151][160][163]
1780. ?Horasan6,5300035°00′00″N, 59°00′00″EPotres u Horasanu 1780.[151][164]
1780. ?Bušeher? ?29°00′00″N, 50°48′00″EPotres u Bušeheru 1780.[164]
1. 3. 1784.00:00Širaz? ?29°30′00″N, 52°24′00″EPotres u Širazu 1784.[151][165]
oktobar 1786.18:00Marand6,3 ?38°18′00″N, 45°36′00″EPotres u Marandu 1786.[116][151][165]
1803. ?Sultanija? ?36°24′00″N, 48°48′00″EPotres u Sultaniji 1803.[109][151][165][166][167]
1804. ?Sabzevar? ?36°18′00″N, 57°12′00″EPotres u Sabzevaru 1804.[151][165]
1805. ?Parime? ?36°12′00″N, 52°24′00″EPotres u Mazandaranu 1805.[151][165]
maj 1806. ?Tabriz? ?38°06′00″N, 46°18′00″EPotres u Tabrizu 1806.[151][165]
1806. ?Bušeher? ?29°00′00″N, 50°48′00″EPotres u Bušeheru 1806.[151][165][168]
11. 7. 1807.12:00Tasudž5,5 ?38°18′00″N, 45°12′00″EPotres u Tasudžu 1807.[116][151][165]
23. 2. 1808. ?Džahrom? ?28°30′00″N, 53°36′00″EPotres u Džahromu 1808.[151][165][169]
juni 1808. ?Hoj? ?38°30′00″N, 44°54′00″EPotres u Hoju 1808.[151][165]
26. 6. 1808.18:00Rašm6,6 ?35°18′00″N, 54°30′00″EPotres u Rašmu 1808.[5][151][165]
9. 10. 1808.00:00Parime? ?36°12′00″N, 52°24′00″EPotres u Mazandaranu 1808.[151][165]
16. 12. 1808.18:00Talekan5,9 ?36°24′00″N, 50°18′00″EPotres u Talekanu 1808.[109][136][151][165][166]
1809.12:00Amol6,5 ?36°18′00″N, 52°30′00″EPotres u Amolu 1809.[5][151][170]
1810. ?Raz6,5 ?38°00′00″N, 57°12′00″EPotres u Razu 1810.[151][170]
14. 5. 1812.00:00Tabriz? ?38°06′00″N, 46°18′00″EPotresi u Tabrizu 1812.[151][170][171]
1812. ?Širaz? ?29°48′00″N, 52°24′00″EPotres u Širazu 1812.[151][170]
1812. ?Džolfa? ?38°54′00″N, 45°36′00″EPotres u Džolfi 1812.[151][170]
juni 1815. ?Damavand? ?35°54′00″N, 52°12′00″EPotres na Damavandu 1815.[151][170]
januar 1819. ?Tabriz? ?38°00′00″N, 46°30′00″EPotres u Tabrizu 1819.[151][160][170]
juni 1820. ?Tabriz? ?38°06′00″N, 46°18′00″EPotres u Tabrizu 1820.[151][172]
decembar 1823. ?Tabriz? ?38°06′00″N, 46°18′00″EPotres u Tabrizu 1823.[172]
2. 6. 1824. ?Kazerun?+15029°42′00″N, 51°30′00″EPotres u Kazerunu 1824.[172][173]
25. 6. 1824.04:50Širaz6,4 ?29°45′00″N, 52°24′00″EPotres u Širazu 1824.[172][173]
1825. ?Džalas − Haraz-Rud6,7 ?36°06′00″N, 52°36′00″EPotres na Haraz-Rudu 1825.[5][172][173]
oktobar 1825. ?Širaz? ?29°36′00″N, 52°24′00″EPotres u Širazu 1825.[172]
14. 6. 1826. ?Kazerun? ?29°36′00″N, 51°36′00″EPotres u Kazerunu 1826.[172]
1827. ?Zurbatija − Mehran? ?33°12′00″N, 46°06′00″EPotres u Mehranu 1827.[174]
mart 1829.15:00Kešm? ?26°42′00″N, 55°18′00″EPotres na Kešmu 1829.[173][175]
24. 4. 1829.09:00Hoj? ?38°30′00″N, 44°54′00″EPotres u Hoju 1829.[175]
27. 3. 1830.09:00Damavand − Teheran7,1+100035°42′00″N, 52°30′00″EPotres na Damavandu 1830.[5][116][173][175]
1831. ?Tabriz? ?38°06′00″N, 46°18′00″EPotres u Tabrizu 1831.[175]
1833. ?Kučan6,2 ?37°18′00″N, 58°06′00″EPotres u Kučanu 1833.[173][176]
juni 1837. ?Salmas6,0 ?38°07′12″N, 44°41′24″EPotres u Salmasu 1837.[173][176]
1838. ?Nosratabad7,0 ?29°36′00″N, 59°54′00″EPotres u Nosratabadu 1838.[5][173][176]
2. 7. 1840.19:00Ararat − Maku7,4+100039°30′00″N, 43°54′00″EPotres u Makuu 1840.[173][177]
22. 9. 1841.16:00Dibak − Maku5,0 ?39°12′00″N, 44°24′36″EPotres u Makuu 1841.[173][178]
18. 4. 1843.08:00Hoj5,9100038°42′00″N, 44°54′00″EPotresi u Hoju 1843.[173][179]
12. 5. 1844.17:00Kašan6,4150033°37′12″N, 51°21′36″EPotres u Kašanu 1844.[173][179]
13. 5. 1844.19:00Mijana − Garm-Rud6,9+100037°24′00″N, 48°00′00″EPotres u Mijani 1844.[5][109][173][179][180][181]
9. 7. 1845.13:00Marand − Tabriz? ?38°24′00″N, 45°30′00″EPotres u Tabrizu 1845.[179][182]
7. 7. 1847. ?Teheran? ?35°38′00″N, 51°20′00″EPotres u Teheranu 1847.[183]
20. 2. 1848.17:00Tabriz4,8 ?39°12′00″N, 45°18′00″EPotresi u Tabrizu 1848.[182][183]
1849. ?Kahnudž? ?27°42′00″N, 57°36′00″EPotres u Kahnudžu 1849.[183]
7. 7. 1849.06:30Tabriz4,0 ?38°03′36″N, 46°18′00″EPotres u Tabrizu 1849.[182][183]
juni 1851.09:00Sarvelajat6,9+200036°31′00″N, 58°12′00″EPotres u Sarvelajatu 1851.[5][116][173][183]
12. 10. 1851.05:55Tabriz4,5 ?38°03′36″N, 46°18′00″EPotresi u Tabrizu 1851.[182][183]
25. 4. 1852.21:00Damgan − Šahrud? ?35°54′00″N, 54°18′00″EPotres u Šahrudu 1852.[183]
3. 8. 1852.11:40Tabriz? ?38°03′36″N, 46°18′00″EPotres u Tabrizu 1852.[182][183]
5. 5. 1853.12:00Širaz6,2900029°36′00″N, 52°30′00″EPotres u Širazu 1853.[173][184]
5. 6. 1853. ?Izadhvast5,5 ?31°18′00″N, 51°54′00″EPotres u Izadhvastu 1853.[173][184]
11. 6. 1853. ?Farsan5,5 ?32°36′00″N, 50°18′00″EPotres u Farsanu 1853.[173][185]
28. 7. 1853. ?Izadhvast? ?31°18′00″N, 51°54′00″EPotres u Izadhvastu 1853.[185]
28. 8. 1853.07:07Tabriz? ?38°03′36″N, 46°18′00″EPotres u Tabrizu 1853.[185][186]
22. 9. 1854. ?Tabriz4,5 ?38°03′36″N, 46°18′00″EPotresi u Tabrizu 1854.[185][186]
1. 10. 1854.15:00Rašt − Anzali − Šemaks5,9 ?37°21′00″N, 49°28′00″EPotres u sjevernom Iranu 1. 10. 1854.[109][173][187][188]
1. 11. 1854.14:15Rašt? ?37°17′00″N, 49°35′00″EPotres u Raštu 1. 11. 1854.[109][146][187][188]
novembar 1854. ?Kerman6,0 ?30°32′24″N, 57°21′00″EPotres u Kermanu 1854.[173][187]
30. 1. 1855.17:30Tabriz? ?38°03′36″N, 46°18′00″EPotres u Tabrizu 1855.[186][189][190]
31. 3. 1855. ?Sabzevar − Nišapur5,1 ?36°30′00″N, 58°18′00″EPotres u Sabzevaru 1855.[173][189]
10. 4. 1856.19:49Tabriz4,5 ?38°04′48″N, 46°26′24″EPotresi u Tabrizu 1856.[186][189]
18. 4. 1857.18:30Rašt? ?37°17′00″N, 49°35′00″EPotres u Raštu 1854.[109][146][191]
25. 4. 1857. ?Sabzevar − Nišapur5,1 ?36°30′00″N, 58°18′00″EPotres u Sabzevaru 1857.[173][191]
6. 9. 1857.15:00Tasudž5,5 ?38°21′36″N, 45°21′00″EPotres u Tasudžu 1857.[173][191]
4. 6. 1859.06:00Tabriz4,0 ?38°03′36″N, 46°18′00″EPotres u Tabrizu 1859.[192]
24. 5. 1861.13:00Parsabad6,2 ?39°24′00″N, 47°30′00″EPotresi u Parsabadu 1861.[173][192]
21. 12. 1862.10:00Širaz6,2 ?29°30′00″N, 52°30′00″EPotres u Širazu 1862.[173][193]
30. 12. 1863.22:00Bulgavar − Ardabil6,1100038°12′00″N, 48°36′00″EPotresi u Ardabilu 1863.[109][126][173][193][194]
17. 1. 1864. ?Kerman6,2 ?30°36′00″N, 57°00′00″EPotres u Kermanu 1864.[173][195]
25. 8. 1864. ?Makran? ?26°00′00″N, 61°00′00″EPotres u Makranu 1864.[195]
7. 12. 1864.20:00Zurbatija − Mehran6,410033°18′00″N, 45°54′00″EPotres u Mehranu 1864.[173][195]
juni 1865. ?Darijan6,0 ?29°36′00″N, 53°06′00″EPotres u Darijanu 1865.[173][195]
1865. ?Bandar-e Mokam5,6 ?27°12′00″N, 53°06′00″EPotres u Bandar-e Mokamu 1865.[173][195]
20. 1. 1868. ?Alhak? ?36°20′00″N, 56°20′00″EPotres u Alhaku 1868.[196]
19. 4. 1868. ?Bušeher? ?29°00′00″N, 50°48′00″EPotres u Bušeheru 1868.[196]
29. 7. 1868. ?Širaz? ?29°36′00″N, 52°30′00″EPotres u Širazu 1868.[197]
1. 8. 1868.20:00Dašt-e Kavir6,4 ?34°54′00″N, 52°30′00″EPotres u Dašt-e Kaviru 1868.[173][197]
1. 3. 1869. ?Bušeher? ?29°00′00″N, 50°48′00″EPotres u Bušeheru 1869.[197]
4. 8. 1871.14:00Čatrud − Kerman6,0 ?30°42′00″N, 56°54′00″EPotres u Čatrudu 1871.[173][198]
6. 9. 1871. ?Bušeher? ?29°00′00″N, 50°48′00″EPotres u Bušeheru 1871.[198]
23. 12. 1871.18:00Kučan7,2 ?37°24′00″N, 58°24′00″EPotresi u Kučanu 1871.[5][173][198]
jun 1872. ?Sonkor6,1 ?34°42′00″N, 47°42′00″EPotres u Sonkoru 1872.[173][198]
februar 1874. ?Čoga-Hur? ?31°54′00″N, 50°48′00″EPotres u Čoga-Huru 1874.[198]
21. 3. 1875.15:00Behbahan5,7 ?30°30′00″N, 50°30′00″EPotres u Behbahanu 1875.[173][198]
maj 1875. ?Džur6,0 ?31°15′00″N, 56°16′48″EPotres u Džuru 1875.[173][198]
28. 9. 1876.03:00Daran5,8 ?33°06′00″N, 49°42′00″EPotres u Daranu 1876.[173][198]
20. 10. 1876.15:00Kale-Dare5,73535°48′00″N, 49°48′00″EPotres u Kale-Dari 1876.[109][136][173][198]
1877. ?Sar-Asijab − Sirč6,0 ?30°09′00″N, 57°34′48″EPotresi u Sar-Asijabu 1877.[173][199]
13. 4. 1878. ?Širaz? ?29°36′00″N, 52°30′00″EPotres u Širazu 1878.[199]
18. 4. 1878. ?Surijan? ?30°25′12″N, 53°25′12″EPotres u Surijanu 1878.[199]
21. 12. 1878. ?Behbahan? ?30°30′00″N, 50°30′00″EPotres u Behbahanu 1878.[199]
22. 3. 1879.04:00Bozkuš − Garm-Rud6,7+200037°48′00″N, 47°48′00″EPotresi u Bozkušu 1879.[5][109][173][181][200][201][202]
mart 1880. ?Kerman? ?30°17′00″N, 57°05′00″EPotres u Kermanu 1880.[200]
1880. ?Ardal5,3 ?32°01′12″N, 50°39′00″EPotres u Ardalu 1880.[173][200][203]
4. 7. 1880. ?Taht-e Sulejman5,66036°30′00″N, 47°30′00″EPotres u Taht-e Sulejmanu 1880.[200][203]
august 1880.12:00Dženah − Bastak5,3 ?27°01′12″N, 54°12′00″EPotres u Bastaku 1880.[200][203]
17. 8. 1881. ?Kazerun? ?29°37′00″N, 51°39′00″EPotres u Kazerunu 1881.[204]
28. 8. 1881. ?Hoj − Tabriz5,0 ?38°31′48″N, 44°57′36″EPotres u Hoju 1881.[204]
25. 9. 1881. ?Širaz? ?29°36′00″N, 52°30′00″EPotres u Širazu 1881.[205]
1. 3. 1882. ?Hoj? ?38°33′00″N, 44°57′00″EPotres u Hoju 1882.[205]
28. 4. 1883.17:00Garme5,8 ?37°00′00″N, 56°12′00″EPotres u Garmi 1883.[203][205]
3. 5. 1883.09:00Duzduzan − Tabriz6,2 ?37°54′00″N, 47°12′00″EPotres u Duzduzanu 1883.[203][205]
16. 10. 1883.21:00Siraf5,8 ?27°42′00″N, 52°18′00″EPotres u Sirafu 1883.[203][205]
19. 5. 1884.21:00Kešm5,321826°54′00″N, 56°00′00″EPotres u Kešmu 1884.[203][206]
1885. ?Ize? ?31°50′00″N, 49°52′00″EPotres u Izi 1885.[206]
novembar 1885. ?Kazerun? ?29°37′00″N, 51°39′00″EPotres u Kazerunu 1885.[206]
14. 11. 1887. ?Bušeher? ?28°58′00″N, 50°50′00″EPotres u Bušeheru 1887.[206]
14. 8. 1888. ?Širaz? ?29°36′00″N, 52°30′00″EPotres u Širazu 1888.[206]
7. 2. 1890.03:00Kale-Saruk − Kašan5,3 ?34°10′48″N, 51°13′12″EPotres u Kašanu 1890.[203][207]
25. 3. 1890. ?Fasa6,4 ?28°48′00″N, 53°30′00″EPotres u Fasi 1890.[203][207]
11. 7. 1890.00:55Taš-e Sofla − Šahrud7,2+100036°37′12″N, 54°38′24″EPotresi u Taš-e Sofli 1890.[5][203][208]
14. 12. 1891.21:00Kazerun5,3 ?29°54′00″N, 51°36′00″EPotres u Kazerunu 1891.[203][209]
15. 8. 1892.09:00Širaz5,3 ?29°06′00″N, 52°42′00″EPotres u Širazu 1892.[203][209]
17. 11. 1893.15:06Kučan6,618.00037°12′00″N, 58°24′00″EPotresi u Kučanu 1893.[5][203][210]
26. 2. 1894.21:00Harame − Širaz5,9 ?29°30′00″N, 53°18′00″EPotres u Širazu 1894.[203][210]
9. 5. 1894.12:00Tabriz? ?38°05′00″N, 46°17′00″EPotres u Tabrizu 1894.[210]
17. 1. 1895.11:30Kučan6,8100037°04′48″N, 58°24′00″EPotresi u Kučanu 1895.[5][203][210]
1895. ?Kale-Saruk − Kašan5,3 ?34°10′48″N, 51°13′48″EPotres u Kašanu 1895.[203][210]
25. 12. 1895. ?Teheran? ?35°42′00″N, 51°24′00″EPotres u Teheranu 1895.[210]
5. 1. 1896.05:00Sangabad − Halhal7,0+110037°36′00″N, 48°18′00″EPotresi u Halhalu 1896.[5][109][126][203][210][211]
1896. ?Salmas? ?38°09′00″N, 44°42′00″EPotres u Salmasu 1896.[210]
10. 1. 1897.21:00Kešm6,4160026°54′00″N, 56°00′00″EPotres u Kešmu 1897.[203][210]
22. 5. 1897. ?Kuhbanan6,0 ?31°22′48″N, 56°19′12″EPotres u Kuhbananu 1897.[203][210]
27. 5. 1897.21:07Čatrud − Kerman5,7 ?30°33′00″N, 57°00′00″EPotres u Čatrudu 1897.[203][210]
20. 7. 1897. ?Širaz? ?29°30′00″N, 53°18′00″EPotres u Širazu 1897.[212]
15. 1. 1898. ?Gorgan5,5 ?36°30′00″N, 54°54′00″EPotres u Gorganu 1898.[203][212]
1. 12. 1898.12:18Širaz? ?29°30′00″N, 53°18′00″EPotres u Širazu 1898.[212]
5. 10. 1899. ?Širaz? ?29°30′00″N, 53°18′00″EPotres u Širazu 1899.[212]
24. 2. 1900.00:30Hoj5,4 ?38°27′00″N, 44°52′00″EPotres u Hoju 1900.[213]
Zatvori

20. vijek

Više informacija Datum, Vrijeme ...
Datum Vrijeme Epicentar Magnituda Žrtve Koordinate Opširnije...
20. 5. 1901.12:29Kazvin5,4 ?36°24′00″N, 50°30′00″EPotres u Kazvinu 1901.[109][136][213]
9. 7. 1902.03:38Bandar Abas6,4 ?27°05′00″N, 56°20′00″EPotres u Bandar Abasu 1902.[213]
9. 2. 1903.05:18Dandi5,6 ?36°36′00″N, 47°42′00″EPotres u Dandiju 1903.[109][136][213][214]
22. 3. 1903.14:35Birdžand6,2 ?33°10′00″N, 59°43′00″EPotres u Birdžandu 1903.[213]
24. 6. 1903.15:56Letom5,9 ?37°30′00″N, 48°54′00″EPotres u Letomu 1903.[109][136][213][214]
25. 9. 1903.01:20Toršiz − Kašmar5,935035°12′00″N, 58°12′00″EPotres u Kašmaru 1903.[5][213]
9. 11. 1904.03:28Kučan6,4 ?36°56′00″N, 59°46′00″EPotres u Kučanu 1904.[213]
9. 1. 1905.06:17Čavarzak6,2 ?37°00′00″N, 48°42′00″EPotres u Čavarzaku 1905.[109][136][213][214]
25. 4. 1905.14:01Bandar Abas5,8 ?27°40′00″N, 56°02′00″EPotres u Bandar Abasu 1905.[213]
19. 6. 1905.01:27Zahedan6,0 ?29°53′00″N, 59°59′00″EPotres u Zahedanu 1905.[213]
17. 4. 1907.08:36Bodžnurd5,8 ?37°44′00″N, 57°51′00″EPotres u Bodžnurdu 1907.[213]
4. 7. 1907.09:12Bandar Abas5,7 ?27°11′00″N, 56°17′00″EPotres u Bandar Abasu 1907.[213]
23. 1. 1909.02:48Borudžerd7,3600033°24′00″N, 49°06′00″EPotres u Borudžerdu 1909.[119][213][215][216][217]
27. 10. 1909.18:45Sirč5,5 ?30°05′00″N, 57°35′00″EPotres u Sirču 1909.[213]
18. 4. 1911.18:14Ravar − Lakar-Kuh6,25031°14′00″N, 57°02′00″EPotres u Ravaru 1911.[5][213]
29. 4. 1911.05:33Kerman5,6 ?30°22′00″N, 57°35′00″EPotres u Kermanu 1911.[213]
13. 9. 1911.03:22Lar5,5 ?27°40′00″N, 54°26′00″EPotres u Laru 1911.[213]
24. 3. 1913.10:34Bandar-e Lenge5,8 ?26°48′00″N, 53°42′00″EPotres u Bandar-e Lengi 1913.[213]
15. 7. 1917.17:58Ilam6,3 ?33°29′00″N, 45°49′00″EPotres u Ilamu 1917.[213]
24. 10. 1917.11:00Gorgan5,3 ?36°56′00″N, 54°19′00″EPotres u Gorganu 1917.[213]
28. 11. 1917.14:42Širvan5,9 ?37°11′00″N, 57°53′00″EPotresi u Širvanu 1917.[213]
24. 3. 1918.23:14Nilšaher5,9 ?35°05′00″N, 60°41′00″EPotres u Nilšaheru 1918.[213]
25. 5. 1923.22:21Torbat-e Hejdarije5,7220033°24′00″N, 59°06′00″EPotres u Torbat-e Hejdariji 1923.[119][213][215][216][218]
14. 9. 1923.08:10Bam5,6 ?28°58′00″N, 59°20′00″EPotres u Bamu 1923.[213]
17. 9. 1923.07:09Bodžnurd6,315737°38′00″N, 57°13′00″EPotres u Bodžnurdu 1923.[213]
22. 9. 1923.20:47Lalahzar6,729029°07′12″N, 56°55′42″EPotres u Lalahzaru 1923.[5][213]
29. 11. 1923.03:36Zabol5,6 ?31°12′00″N, 61°36′00″EPotres u Zabolu 1923.[213]
19. 2. 1924.07:01Germi5,9 ?39°00′00″N, 48°19′00″EPotres u Germiju 1924.[213]
30. 6. 1924.03:41Bejram5,8 ?27°30′00″N, 53°48′00″EPotres u Bejramu 1924.[213]
24. 9. 1925.04:38Kešm5,5 ?26°36′00″N, 55°24′00″EPotres na Kešmu 1925.[213]
14. 12. 1925.00:00Badžestan5,550034°36′00″N, 58°06′00″EPotres u Badžestanu 1925.[219]
18. 12. 1925.05:53Ahram5,5228°30′00″N, 51°12′00″EPotres u Ahramu 1925.[219]
9. 5. 1927.10:31Bandar Abas5,8 ?27°41′00″N, 56°42′00″EPotres u Bandar Abasu 1927.[213]
7. 7. 1927.20:06Saravan5,7 ?27°00′00″N, 62°15′36″EPotres u Saravanu 1927.[213]
22. 7. 1927.03:55Garmsar6,3 ?34°54′00″N, 52°54′00″EPotres u Garmsaru 1927.[213]
12. 11. 1927.14:46Darešaher5,6 ?32°32′00″N, 47°23′00″EPotres u Darešaheru 1927.[213]
8. 3. 1928.18:14Nehbandan5,5 ?31°32′24″N, 60°06′00″EPotres u Nehbandanu 1928.[213]
21. 8. 1928.19:01Nišapur5,21037°18′00″N, 57°54′00″EPotres u Nišapuru 1928.[116]
1. 5. 1929.15:37Bagan − Garmab − Kopet-Dag7,3380037°51′00″N, 57°45′00″EPotres na Kopet-Dagu 1929.[5][104][119][213][215][216][220][221]
13. 7. 1929.07:36Farudž5,8537°30′00″N, 58°00′00″EPotres u Farudžu 1929.[219]
15. 7. 1929.07:44Masdžid-Sulejman6,0 ?32°05′00″N, 49°29′00″EPotres u Masdžid-Sulejmanu 1929.[213]
3. 9. 1929.12:07Pišin5,6 ?26°35′00″N, 62°04′00″EPotres u Pišinu 1929.[213]
6. 5. 1930.22:34Salmas7,7250038°09′00″N, 44°42′00″EPotres u Salmasu 1930.[5][119][213][215][216][220][222]
23. 8. 1930.10:53Lar6,1 ?27°53′00″N, 55°01′00″EPotresi u Laru 1930.[213]
2. 10. 1930.15:32Damavand5,2 ?35°46′00″N, 51°59′00″EPotres u Damavandu 1930.[213]
8. 9. 1932.07:25Ravar5,6 ?31°35′00″N, 58°09′00″EPotres u Ravaru 1932.[213]
5. 10. 1933.13:29Bardaskan6,0 ?34°31′00″N, 57°04′00″EPotres u Bardaskanu 1933.[213]
28. 11. 1933.11:09Behabad6,2432°01′00″N, 55°56′00″EPotres u Behabadu 1933.[213]
2. 1. 1934.20:55Kerman5,6 ?29°58′00″N, 57°25′00″EPotres u Kermanu 1934.[213]
4. 2. 1934.13:27Jasudž6,3 ?30°39′00″N, 51°38′00″EPotres u Jasudžu 1934.[213]
22. 2. 1934.08:07Salmas5,7 ?38°14′00″N, 45°02′00″EPotres u Salmasu 1934.[213]
13. 6. 1934.22:10Makran6,9 ?27°25′48″N, 62°35′24″EPotres u Makranu 1934.[5][213]
5. 3. 1935.10:26Mehdišaher5,86035°56′00″N, 53°04′00″EPotres u Mehdišaheru 1935.[213]
11. 4. 1935.23:14Hosut − Tadžan-Rud6,840036°25′54″N, 53°37′18″EPotres u Hosutu 1935.[5][213]
21. 4. 1936.02:14Veliki Tunb5,5 ?26°17′24″N, 55°16′48″EPotres na Velikom Tunbu 1936.[213]
30. 6. 1936.19:26Šahraht6,0 ?33°40′12″N, 60°27′00″EPotres u Šahrahtu 1936.[213]
23. 4. 1938.09:26Lamerd5,5 ?27°13′12″N, 53°16′48″EPotres u Lamerdu 1938.[213]
19. 12. 1938.18:56Sabzevar5,6 ?36°13′48″N, 57°57′36″EPotres u Sabzevaru 1938.[213]
4. 11. 1939.10:15Dezful5,7 ?32°36′00″N, 49°01′12″EPotres u Dezfulu 1939.[213]
8. 11. 1939.17:21Sabzevar5,5 ?36°19′48″N, 58°07′12″EPotres u Sabzevaru 1939.[213]
4. 5. 1940.21:01Nišapur6,4 ?35°54′36″N, 58°30′36″EPotres u Nišapuru 1940.[213]
16. 2. 1941.16:39Kajen6,168033°28′12″N, 58°55′12″EPotres u Kajenu 1941.[213]
10. 6. 1941.20:38Ilam5,5 ?33°30′00″N, 46°50′24″EPotres u Ilamu 1941.[213]
5. 4. 1944.00:00Gorgan4,82036°48′00″N, 54°30′00″EPotres u Gorganu 1944.[219]
23. 7. 1944.12:00Bardsir5,5 ?29°51′36″N, 56°49′12″EPotres u Bardsiru 1944.[213]
15. 1. 1945.17:21Bandar-e Lenge5,5 ?27°02′24″N, 54°51′00″EPotres u Bandar-e Lengi 1945.[213]
27. 11. 1945.21:56Makran8,0410025°01′12″N, 63°28′12″EPotres u Makranu 1945.[5][213]
12. 3. 1946.02:21Kazerun5,7 ?29°43′12″N, 51°43′12″EPotres u Kazerunu 1946.[213]
5. 8. 1947.14:24Makran7,0 ?25°03′36″N, 63°26′24″EPotres u Makranu 1947.[5][213]
23. 9. 1947.12:28Dustabad6,850033°40′12″N, 58°40′12″EPotres u Dustabadu 1947.[5][213]
3. 10. 1947.06:13Džask5,8 ?25°59′24″N, 57°24′36″EPotres u Džasku 1947.[213]
17. 6. 1948.14:08Altinkoš? ?36°42′00″N, 49°06′00″EPotres u Altinkošu 1948.[109][136][167]
18. 6. 1948.18:44Bodžnurd5,5 ?37°31′48″N, 57°57′36″EPotres u Bodžnurdu 1948.[213]
5. 7. 1948.13:53Rajen6,0 ?29°27′36″N, 57°46′48″EPotres u Rajenu 1948.[213]
5. 10. 1948.20:12Ašgabat7,210.00037°57′00″N, 58°19′12″EPotres u Ašgabatu 1948.[5][213]
24. 4. 1949.04:22Bandar Abas6,3 ?27°16′48″N, 56°27′36″EPotres u Bandar Abasu 1949.[213]
19. 1. 1950.17:27Lamerd5,5 ?27°18′36″N, 52°49′48″EPotres u Lamerdu 1950.[213]
30. 12. 1951.18:21Minab5,5 ?27°08′24″N, 57°04′48″EPotres u Minabu 1951.[213]
15. 1. 1953.20:06Ravar5,5 ?31°04′12″N, 56°46′48″EPotres u Ravaru 1953.[213]
12. 2. 1953.08:15Torud6,593035°25′00″N, 55°01′00″EPotres u Torudu 1953.[5][119][213]
20. 8. 1954.15:30Tonbak5,0127°30′00″N, 52°00′00″EPotres u Tonbaku 1954.[219]
31. 10. 1956.14:03Bastak6,341027°16′12″N, 54°33′00″EPotres u Bastaku 1956.[213]
2. 7. 1957.00:42Sangčaj − Mazandaran6,8110036°08′24″N, 52°42′00″EPotres u Sangčaju 1957.[5][119][213][215][220][223][224]
13. 12. 1957.01:45Sahne − Farsinadž6,7120034°21′00″N, 47°40′12″EPotres u Sahni 1957.[5][119][213][215][220][225]
16. 8. 1958.19:13Firuzabad6,613034°15′30″N, 47°52′06″EPotres u Firuzabadu 1958.[5][213]
24. 4. 1960.12:14Lar5,842027°42′00″N, 54°17′24″EPotres u Laru 1960.[213]
6. 4. 1961.18:12Farjab5,3 ?28°06′00″N, 56°48′00″EPotres u Farjabu 1961.[213]
11. 6. 1961.05:10Deh-Kuja6,56027°51′54″N, 54°33′30″EPotres u Deh-Kuji 1961.[5][213]
1. 4. 1962.00:45Birdžand5,5 ?33°12′36″N, 58°52′12″EPotres u Birdžandu 1962.[213]
1. 9. 1962.19:20Bujin-Zahra7,212.20035°40′48″N, 49°44′24″EPotres u Bujin-Zahri 1962.[5][109][119][126][136][213][215][220][226][227][228]
1. 10. 1962.12:13Lar5,5 ?27°45′36″N, 54°00′00″EPotres u Laru 1962.[213]
6. 11. 1962.00:09Hadžiabad5,4 ?28°10′12″N, 55°47′24″EPotres u Hadžiabadu 1962.[213]
24. 3. 1963.12:44Kangavar5,8 ?34°30′0″N, 48°01′12″EPotres u Kangavaru 1963.[213]
19. 8. 1964.09:33Kir5,5 ?28°12′36″N, 52°37′48″EPotres u Kiru 1964.[213]
22. 12. 1964.04:36Farjab6,1 ?28°07′12″N, 56°48′00″EPotres u Farjabu 1964.[213]
10. 2. 1965.16:09Bostanabad-e Bala5,12037°50′00″N, 46°49′00″EPotres u Bostanabad-e Bali 1965.[119]
21. 6. 1965.00:21Hadžiabad5,4 ?28°10′12″N, 56°06′00″EPotres u Hadžiabadu 1965.[213]
18. 9. 1965.20:43Lar5,4 ?27°48′36″N, 54°12′36″EPotres u Laru 1965.[213]
8. 11. 1966.03:14Samgabad? ?36°06′36″N, 50°36′00″EPotres u Samgabadu 1966.[109][136]
29. 1. 1967.07:56Bandar-e Lenge5,5 ?26°33′36″N, 54°53′24″EPotres u Bandar-e Lengi 1967.[213]
29. 4. 1968.17:01Maku5,5 ?39°16′48″N, 44°16′12″EPotres u Makuu 1968.[213]
2. 8. 1968.03:59Mandžil? ?36°44′24″N, 49°22′48″EPotres u Mandžilu 1968.[109][167]
31. 8. 1968.10:47Dašt-e Bajaz − Firdus7,411.00033°54′00″N, 59°01′12″E Potresi u Dašt-e Bajazu i Firdusu 1968.[5][119][213][215][229]
14. 9. 1968.13:48Kir5,9 ?28°20′24″N, 53°13′48″EPotres u Kiru 1968.[213]
15. 11. 1968.06:25Kučan5,7 ?37°36′00″N, 58°30′00″EPotres u Kučanu 1968.[213]
3. 1. 1969.03:16Isfarajen5,5 ?36°55′12″N, 57°46′48″EPotres u Isfarajenu 1969.[213]
7. 11. 1969.18:34Iranšaher6,5 ?27°25′12″N, 60°24′00″EPotres u Iranšaheru 1969.[213]
23. 2. 1970.11:22Lar5,6 ?27°49′48″N, 54°38′24″EPotres u Laru 1970.[213]
11. 7. 1970.22:41Astara4,8 ?37°31′48″N, 49°04′48″EPotres u Astari 1970.[109]
30. 7. 1970.00:52Marave6,617637°40′12″N, 55°53′24″EPotres u Maravi 1970.[213]
14. 2. 1971.16:27Šahrud5,5 ?36°37′12″N, 55°41′24″EPotres u Šahrudu 1971.[213]
12. 4. 1971.19:03Hadžiabad5,8128°22′12″N, 55°45′00″EPotres u Hadžiabadu 1971.[213]
26. 5. 1971.02:41Šahdad5,6 ?30°30′00″N, 58°18′00″EPotres u Šahdadu 1971.[213]
8. 9. 1971.12:53Zahedan5,6 ?29°01′48″N, 60°11′24″EPotres u Zahedanu 1971.[213]
8. 11. 1971.03:06Bandar-e Lenge5,9 ?27°04′12″N, 54°27′36″EPotres u Bandar-e Lengi 1971.[213]
9. 12. 1971.01:42Bandar Abas5,7 ?27°15′36″N, 56°22′48″EPotres u Bandar Abasu 1971.[213]
10. 4. 1972.02:06Kir6,9501028°24′00″N, 52°48′00″EPotres u Kiru 1972.[5][119][213][215]
11. 11. 1973.07:14Surijan5,5130°34′12″N, 53°02′24″EPotres u Surijanu 1973.[213]
7. 3. 1975.07:04Bandar Abas6,1727°28′12″N, 56°26′24″EPotresi u Bandar Abasu 1975.[213]
22. 4. 1976.17:03Farašband5,7 ?28°48′00″N, 52°06′36″EPotres u Farašbandu 1976.[213]
7. 11. 1976.04:00Kajen6,01733°49′12″N, 59°10′48″EPotres u Kajenu 1976.[116][213]
21. 3. 1977.21:18Hurgu7,015227°35′00″N, 56°21′48″EPotresi u Hurguu 1977.[5][213][230]
6. 4. 1977.13:36Nagan6,136631°57′12″N, 50°38′36″EPotres u Naganu 1977.[5][213][230]
26. 5. 1977.01:35Čaldoran5,4338°56′00″N, 44°23′00″EPotres u Čaldoranu 1977.[230]
5. 6. 1977.04:45Dezful5,7 ?32°38′24″N, 48°04′48″EPotres u Dezfulu 1977.[213]
9. 11. 1977.11:20Šahrud4,9036°44′00″N, 55°02′00″EPotres u Šahrudu 1977.[230]
10. 12. 1977.05:46Bandar Abas5,0327°41′00″N, 56°34′00″EPotres u Bandar Abasu 1977.[230]
19. 12. 1977.23:34Zarand5,858430°57′00″N, 56°28′00″EPotres u Zarandu 1977.[213][230]
16. 9. 1978.15:35Tabas7,420.00033°12′00″N, 57°24′00″EPotres u Tabasu 1978.[5][119][213][215][219][231]
4. 11. 1978.15:22Sijahbil? ?37°39′00″N, 49°58′48″EPotres u Sijahbilu 1978.[109][126][213][232]
14. 12. 1978.07:05Masdžid-Sulejman6,27632°08′00″N, 49°39′00″EPotres u Masdžid-Sulejmanu 1978.[213][231]
10. 1. 1979.15:05Kasr-e Kand6,0 ?26°31′12″N, 61°00′36″EPotres u Kasr-e Kandu 1979.[213]
16. 1. 1979.09:50Kajen6,920033°54′00″N, 59°28′00″EPotres u Kajenu 1979.[213][233]
14. 11. 1979.02:21Karizan-e Sofla6,617133°55′12″N, 59°44′24″EPotres u Karizan-e Sofli 1979.[5][213][233]
27. 11. 1979.17:10Koli7,12033°57′36″N, 59°43′48″EPotres u Koliju 1979.[5][213][233]
22. 7. 1980.05:17Lahidžan5,4137°11′00″N, 50°12′00″EPotres u Lahidžanu 1980.[234]
19. 12. 1980.01:17Haladžabad – Kom5,82934°35′00″N, 50°39′00″EPotresi u Komu 1980.[83][234]
11. 6. 1981.07:24Golbaf − Rajen6,7140029°54′00″N, 57°42′00″EPotres u Golbafu 11. 6. 1981.[5][119][213][215][235]
28. 7. 1981.17:22Golbaf − Sirč7,1130030°00′00″N, 57°48′00″EPotres u Golbafu 28. 7. 1981.[119][215][235]
25. 10. 1982.16:54Garmsar4,6035°13′00″N, 52°22′00″EPotres u Garmsaru 1982.[236]
25. 3. 1983.11:57Damavand5,23035°57′00″N, 52°16′00″EPotres na Damavandu 1983.[237]
18. 4. 1983.10:58Saravan6,5027°47′00″N, 62°03′00″EPotres u Saravanu 1983.[237]
22. 7. 1983.02:41Čaraze5,0336°52′48″N, 49°10′48″EPotres u Čarazi 1983.[109][167][237]
20. 12. 1983.22:21Tonekabon4,8 ?36°46′48″N, 50°46′48″EPotres u Tonekabonu 1983.[109][136]
2. 2. 1985.20:52Džahrom5,2128°23′56″N, 53°59′49″EPotres u Džahromu 1985.[238]
7. 8. 1985.15:43Hondž5,5027°50′24″N, 53°02′24″EPotres u Hondžu 1985.[238]
12. 7. 1986.07:54Kazerun5,7129°57′43″N, 51°34′55″EPotresi u Kazerunu 1986.[239]
11. 1. 1987.12:31Kazerun4,9029°58′08″N, 51°47′17″EPotres u Kazerunu 1987.[240]
29. 5. 1987.06:27Nahavand4,9234°04′34″N, 48°15′58″EPotres u Nahavandu 1987.[240]
24. 11. 1987.11:23Birdžand5,3032°39′29″N, 59°06′18″EPotres u Birdžandu 1987.[240]
30. 3. 1988.02:12Dehdašt5,4030°53′24″N, 50°11′38″EPotres u Dehdaštu 1988.[241]
11. 8. 1988.16:04Kazerun5,7129°58′26″N, 51°40′44″EPotresi u Kazerunu 1988.[241]
3. 5. 1989.09:13Kazerun5,1029°56′49″N, 51°40′26″EPotres u Kazerunu 1989.[242]
27. 5. 1989.20:08Dogonbadan5,6030°10′01″N, 50°55′16″EPotres u Dogonbadanu 1989.[242]
1. 10. 1989.02:59Sisaht5,2030°57′36″N, 51°25′16″EPotres u Sisahtu 1989.[242]
20. 11. 1989.04:19Golbaf5,6329°53′31″N, 57°43′05″EPotres u Golbafu 1989.[242]
20. 6. 1990.21:00Mandžil − Rudbar7,740.00036°57′25″N, 49°24′32″EPotres u Mandžilu i Rudbaru 1990.[5][109][119][213][215][243]
6. 11. 1990.18:45Furg6,72228°15′04″N, 55°27′43″EPotres u Furgu 1990.[5][213][243]
16. 12. 1990.22:18Borazdžan5,3029°02′38″N, 51°18′14″EPotres u Borazdžanu 1990.[243]
4. 11. 1991.01:50Behbahan5,4030°39′58″N, 50°13′05″EPotres u Behbahanu 1991.[244]
28. 11. 1991.17:19Rostamabad5,6136°55′26″N, 49°36′11″EPotres u Rostamabadu 1991.[244]
4. 3. 1992.11:57Lordegan4,9631°43′34″N, 50°46′41″EPotres u Lordeganu 1992.[245]
8. 9. 1992.00:38Firuzabad5,2129°08′02″N, 52°11′13″EPotres u Firuzabadu 1992.[245]
6. 1. 1993.22:51Firuzabad5,4028°59′49″N, 52°08′13″EPotres u Firuzabadu 1993.[246]
27. 1. 1993.10:27Nehbandan5,1032°06′14″N, 60°05′17″EPotres u Nehbandanu 1993.[246]
26. 3. 1993.22:52Čeram5,1030°41′31″N, 50°53′10″EPotres u Čeramu 1993.[246]
8. 4. 1993.09:48Sarab4,7037°54′07″N, 47°59′06″EPotres u Sarabu 1993.[246]
22. 6. 1993.16:32Dogonbadan5,4030°08′56″N, 50°48′50″EPotres u Dogonbadanu 1993.[246]
23. 2. 1994.08:02Safidaba6,1630°51′11″N, 60°35′46″EPotres u Safidabi 1994.[5][116][213][247]
1. 3. 1994.03:49Firuzabad6,0529°05′46″N, 52°37′01″EPotresi u Firuzabadu 1994.[247]
24. 1. 1995.04:14Parkan-e Al-e Musa – Bandar Abas5,0027°33′36″N, 55°37′48″EPotres u Bandar Abasu 1995.[248]
24. 5. 1996.06:35Hondž5,2027°50′49″N, 53°35′38″EPotres u Hondžu 1996.[249]
4. 2. 1997.10:37Bodžnurd6,510037°39′40″N, 57°17′28″EPotres u Bodžnurdu 1997.[250]
28. 2. 1997.12:57Sarein – Ardabil6,0110038°04′30″N, 48°03′00″EPotres u Ardabilu 1997.[250]
10. 5. 1997.07:57Kajen7,3156733°49′30″N, 59°48′32″EPotresi u Kajenu 1997.[119][215][250][251]
24. 8. 1997.21:11Firuzabad5,0028°47′42″N, 52°35′35″EPotres u Firuzabadu 1997.[250]
3. 10. 1997.11:28Lar5,3027°48′47″N, 54°43′52″EPotres u Laru 1997.[250]
14. 3. 1998.19:40Golbaf6,6530°09′14″N, 57°36′18″EPotres u Golbafu 1998.[119][252]
10. 4. 1998.15:00Sarbiše5,71232°27′25″N, 59°58′34″EPotres u Sarbiši 1998.[252]
5. 10. 1998.02:20Darešaher5,4033°11′56″N, 47°13′30″EPotres u Darešaheru 1998.[252]
13. 11. 1998.13:01Hondž5,4527°47′28″N, 53°36′29″EPotres u Hondžu 1998.[252]
4. 3. 1999.05:38Kahnudž6,4128°20′35″N, 57°11′35″EPotres u Kahnudžu 1999.[253]
6. 5. 1999.23:00Kazerun6,12629°30′04″N, 51°52′48″EPotresi u Kazerunu 1999.[253]
10. 8. 1999.19:33Damgan4,5136°14′42″N, 54°38′42″EPotres u Damganu 1999.[253]
26. 11. 1999.04:27Aliabad-e Katul5,3036°55′12″N, 54°54′00″EPotres u Aliabad-e Katulu 1999.[253]
2. 2. 2000.22:58Kašmar5,2135°17′17″N, 58°13′05″EPotres u Kašmaru 2000.[254]
Zatvori

21. vijek

Više informacija Datum, Vrijeme ...
Datum Vrijeme Epicentar Magnituda Žrtve Koordinate Opširnije...
8. 10. 2001.01:17Birdžand4,9033°00′25″N, 60°16′34″EPotres u Birdžandu 2001.[255]
17. 2. 2002.13:03Bandar-e Kangan5,4128°05′35″N, 51°45′18″EPotres u Bandar-e Kanganu 2002.[256]
24. 4. 2002.19:48Kermanšah5,4234°38′31″N, 47°24′00″EPotres u Kermanšahu 2002.[256]
22. 6. 2002.02:58Bujin-Zahra6,526135°40′08″N, 48°55′58″EPotres u Bujin-Zahri 2002.[119][256][257]
26. 6. 2002.18:18Razan4,6035°29′13″N, 48°51′40″EPotres u Razanu 2002.[256]
25. 9. 2002.22:28Masdžid-Sulejman5,6031°59′42″N, 49°19′44″EPotres u Masdžid-Sulejmanu 2002.[256]
24. 12. 2002.17:03Kermanšah5,2034°35′38″N, 47°27′14″EPotres u Kermanšahu 2002.[256]
11. 1. 2003.17:45Kazerun5,2029°35′24″N, 51°28′26″EPotres u Kazerunu 2003.[258]
24. 6. 2003.13:01Parčel – Aligudarz4,6132°55′37″N, 49°28′30″EPotres u Aligudarzu 2003.[258]
10. 7. 2003.17:06Džahrom5,8128°21′18″N, 54°10′08″EPotresi u Džahromu 2003.[258]
21. 8. 2003.04:02Afzalabad5,9029°05′24″N, 59°48′36″EPotres u Afzalabadu 2003.[119][258][259]
11. 12. 2003.16:28Masdžid-Sulejman5,0031°57′11″N, 49°12′32″EPotres u Masdžid-Sulejmanu 2003.[258]
26. 12. 2003.01:56Bam6,630.00029°00′14″N, 58°20′13″EPotres u Bamu 2003.[51][119][215][258][260]
28. 5. 2004.12:38Mazandaran6,33536°16′12″N, 51°34′30″EPotres u Mazandaranu 2004.[119][261][262]
7. 10. 2004.21:46Gorgan5,6037°07′30″N, 54°28′37″EPotres u Gorganu 2004.[262]
22. 11. 2004.04:01Horamabad5,0033°17′49″N, 47°58′37″EPotres u Horamabadu 2004.[262]
10. 1. 2005.18:47Gorgan5,4037°06′11″N, 54°34′26″EPotres u Gorganu 2005.[263]
22. 2. 2005.02:25Zarand6,461230°45′14″N, 56°48′58″EPotres u Zarandu 2005.[119][263][264]
3. 5. 2005.07:21Borudžerd4,9433°42′40″N, 48°41′06″EPotres u Borudžerdu 2005.[263]
27. 11. 2005.10:22Kešm6,01326°47′02″N, 55°50′49″EPotres na Kešmu 2005.[119][263][265]
28. 2. 2006.07:31Farjab6,0028°07′12″N, 56°51′54″EPotres u Farjabu 2006.[266]
25. 3. 2006.07:28Parkan-e Al-e Musa – Fin5,9127°34′26″N, 55°41′06″EPotres u Finu 2006.[266]
31. 3. 2006.01:17Borudžerd6,17033°34′52″N, 48°47′38″EPotres u Borudžerdu 2006.[119][266][267]
7. 5. 2006.06:20Zarand5,0030°47′24″N, 56°42′00″EPotres u Zarandu 2006.[266]
28. 6. 2006.21:02Kešm5,8226°55′30″N, 55°51′58″EPotresi na Kešmu 2006.[266]
6. 3. 2007.22:32Dorud4,7033°29′00″N, 48°56′00″EPotres u Dorudu 2007.[268]
25. 8. 2007.04:24Arzuje5,0028°09′14″N, 56°39′07″EPotres u Arzuji 2007.[268]
20. 11. 2007.05:20Kale-Tal4,8031°41′00″N, 49°56′00″EPotres u Kale-Talu 2007.[268]
13. 2. 2008.20:55Nasirabad – Borudžen4,5031°44′00″N, 51°12′00″EPotres u Borudženu 2008.[269]
1. 5. 2008.00:15Borudžerd4,5033°52′00″N, 48°35′00″EPotres u Borudžerdu 2008.[269]
10. 9. 2008.11:00Kešm6,1726°44′35″N, 55°49′41″EPotresi u Bandar Abasu 2008.[269]
3. 11. 2009.23:26Banuband – Bandar Abas5,0027°20′02″N, 56°12′07″EPotres u Bandar Abasu 2009.[270]
20. 7. 2010.19:38Kuhvar – Lamerd5,8127°01′19″N, 53°51′40″EPotres u Lamerdu 2010.[271]
30. 7. 2010.13:50Sejuki – Torbat-e Hejdarije5,5035°13′16″N, 59°19′01″EPotres u Torbat-e Hejdariji 2010.[271]
27. 8. 2010.23:56Sang-Sefid – Damgan5,8335°29′00″N, 54°28′00″EPotres u Damganu 2010.[271]
27. 9. 2010.11:22Kazerun5,9129°38′13″N, 51°39′58″EPotres u Kazerunu 2010.[271]
6. 11. 2010.03:52Dorud4,9033°22′00″N, 48°56′00″EPotres u Dorudu 2010.[271]
20. 12. 2010.18:41Fahradž6,7728°24′43″N, 59°10′48″EPotres u Fahradžu 2010.[271]
15. 6. 2011.01:05Kahnudž5,3027°47′00″N, 57°46′00″EPotres u Kahnudžu 2011.[272]
19. 1. 2012.12:35Nišapur5,1036°17′17″N, 58°50′06″EPotres u Nišapuru 2012.[273]
27. 2. 2012.18:48Ravar5,2031°25′41″N, 56°46′41″EPotres u Ravaru 2012.[273]
11. 8. 2012.12:23Valilu – Ahar6,430638°19′19″N, 46°53′17″EPotresi u Istočnom Azarbajdžanu 2012.[273][274]
9. 4. 2013.11:52Sena – Bušeher6,43728°30′00″N, 51°35′28″EPotres u Bušeheru 2013.[275]
16. 4. 2013.10:44Haš7,7128°06′25″N, 62°03′11″EPotres u Balučistanu 2013.[276]
Zatvori
  • Thumb
    Vulkan Damavand epicentrom je brojnim potresima tisućama godina
  • Thumb
    Ostaci drevne tvrđave Raškan u Raju, pogođenog potresom 330-ih pne.
  • Thumb
    Drevna iranska Nisa i šira okolica Kopet-Daga pogođeni su potresom 0-ih pne.
  • Thumb
    Anahitin hram u Bišapuru pogođen potresima 300., 555. i 890-ih
  • Thumb
    Anahitin hram u Kangavaru pogođen potresima 433. i 1430.
  • Thumb
    Stari Nišapur, najpogođeniji grad srednjovjekovnim potresima
  • Thumb
    Ostaci Plave džamije u Tabrizu nakon niza novovjekovnih potresa
  • Thumb
    Ruševine u Bujin-Zahri nakon potresa 1962.
  • Thumb
    Razrušena starovjekovna citadela u Bamu nakon potresa 2003.
  • Thumb
    Srušena sela u Istočnom Azarbajdžanu nakon potresa 2012.
  • Thumb
    () Seizmičke aktivnosti u Iranu
    (1990. – 2006.)
  • Thumb
    Teheranu prema seizmološkim procjenama prijeti potres od Mw = 7,2
Generalni članci
  • Historija Irana
  • Geografija Irana
Statistike
  • Iran u internacionalnim statistikama: Prirodne katastrofe
  • Popis smrtnosti po katastrofama: Najgori potresi

Reference

  1. [1]
    Ehlers, Eckart (15.12.1989.)
  2. [2]
    Rosen, Norman C. (1969.)
  3. [3]
    Bobek, Hans (1961.), str. 7.-19.
  4. [4]
    Vidi:
    • Förster, Hansgeorg (1974.), str. 276.-292.
    • Krumsiek, Klaus (1976.), str. 909.-929.
  5. [5]
    Planhol, Xavier (de); Berberian, Manuel (15.12.1996.)
  6. [6]
    Della Valle, Pietro (1628.), III., str. 590.
  7. [7]
    Ambraseys, Nicholas Neocles (1979.), str. 56.-71.
  8. [8]
    Vidi:
    • Earthquake Committee: Report (1996.), str. 1.-5.
    • Hessami, Khaled; Jamali, Farshad (2006.)
    • Alipoor, Reza; Zaré, Mehdi; Ghassemi, Mohammad Reza (15.11.2012.), str. 86.-97.
    • Berberian, Manuel; Yeats, Robert S. (1999.), str. 122.
  9. [9]
    IRSC (2013.), Seismic Local Networks
  10. [10]
    Wilson, Arnold Talbot (1930.), str. 103.-131.
  11. [11]
    Tchalenko, John Stephen (1974.)
  12. [12]
    Berberian, Manuel (1976.), str. 7.
  13. [13]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.)
  14. [14]
    Vidi:
    • Schöler, Stefan (1992.)
    • Schöler, Stefan; Bauer, Eckart; Stöhr, Volker (1984.)
  15. [15]
    Vidi:
    • Kass, Lee (2006.), str. 16.
    • Nemets, Alexandr V.; Kurz, Robert W. (2009.), str. 87.-88.
  16. [16]
    Eslami Rad, Ali; Sarpoulaki, Mohammad (2004.), str. 2.
  17. [17]
    PressTV (15.6.2011.)
  18. [18]
    Kiyani Haftlang, Kiyanoosh (2003.), str. 11.-16.
  19. [19]
    Anklesaria, Behramgore Tehmurasp (1956.), str. 78.
  20. [20]
    Berberian, Manuel; Yeats, Robert S. (1999.), str. 135.-136.
  21. [21]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 24.
  22. [22]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 20. i 22.-23.
  23. [23]
    Hinnells, John Russell (29.3.2012.)
  24. [24]
    Skjærvø, Prods Oktor (20.4.2012.)
  25. [25]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 18.-20. i 208.
  26. [26]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 20. i 26.
  27. [27]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 21. i 27.-29.
  28. [28]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 13.-14.
  29. [29]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 34.
  30. [30]
    Massé, Henri (1938.), I., str. 181.
  31. [31]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 197.
  32. [32]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 194.
  33. [33]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 8.-9.
  34. [34]
    Mahmoud R. (15.11.2004.), str. 160.
  35. [35]
    Donaldson, Dwight M. (1933.), str. 264.
  36. [36]
    Gunn, Angus Macleod (2008.), str. 35.
  37. [37]
    Dabashi, Hamid (2007.), str. 25.-26. i 286.
  38. [38]
    Dabashi, Hamid (2007.), str.287.-322.
  39. [39]
    Payvand Iran News (8.4.2008.)
  40. [40]
    Berberian, Manuel; Arshadi, Sirous (1976.), str. 407.
  41. [41]
    Mostavfi, Hamd-Alah (1915.), II., str. 78.-79.
  42. [42]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 47.
  43. [43]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 182.
  44. [44]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 7.
  45. [45]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 185.
  46. [46]
    Wilson, Samuel Graham (1895.), str. 224.-225.
  47. [47]
    Ferrier, Joseph Pierre (1870.), I., str. 260.
  48. [48]
    Vidi:
    • Stronach, David; Gopnik, Hilary (20.7.2009.)
    • Payvand Iran News (14.2.2005.)
  49. [49]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 198.
  50. [50]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 64.
  51. [51]
    Berberian, Manuel (20.7.2009.)
  52. [52]
    Mahmoud R. (15.11.2004.), str. 162.-164. i 167.
  53. [53]
    O’Kane, Bernard (27.2.2013.)
  54. [54]
    Morier, James Justinian (1812.), str. 278.-279.
  55. [55]
    Kashani, Ahmadreza (2011.), str. 14.
  56. [56]
    Bhattacherje, Satya Bikash (2008.), str. A44.
  57. [57]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 25.-26.
  58. [58]
    Johnson, John (1819.), str. 212.
  59. [59]
    Vidi:
    • Tabatabai, Muhammad-Reza (1886.), str. 121.
    • Berberian, Manuel; Arshadi, Sirous (1976.), str. 406. i 408.
    • Golombeck, Lisa; Wilber, Donald; Allen, Terry (1988.), str. 31. i 407.-409.
  60. [60]
    Porter, Robert Ker (1822.), II., str. 502.
  61. [61]
    MacGregor, Charles Metcalfe (1879.), II., str. 85.-86.
  62. [62]
    Zafarani, Hamid; Ghorbani-Tanha, Amir K.; Rahimian, Mohammad; Noorzad, Assadollah (2008.)
  63. [63]
    Mahmoud R. (15.11.2004.), str. 161.
  64. [64]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 30.
  65. [65]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 30. i 37.
  66. [66]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 31.
  67. [67]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 32.
  68. [68]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 35.
  69. [69]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 33.
  70. [70]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 32. i 37.
  71. [71]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 33. i 37.-38.
  72. [72]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 34.
  73. [73]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 35. i 37.
  74. [74]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 36.-37.
  75. [75]
    Berberian, Manuel; Arshadi, Sirous (1976.), str. 406.
  76. [76]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 109.
  77. [77]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 13.
  78. [78]
    Payvand Iran News (30.5.2010.)
  79. [79]
    Afary, Janet; Anderson, Kevin B. (2005.), str. 77. i 189.-190.
  80. [80]
    Mashregh (13.8.2012.)
  81. [81]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 171.-178. i 228.
  82. [82]
    UNFPA (9.2.2006.)
  83. [83]
    Akasheh, Bahram; Javaheri, Javad-Hossein; Eshghi, Iraj; Islami, A. A. (1980.), str. 41.
  84. [84]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 153.
  85. [85]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 39. i 90.
  86. [86]
    Pacific Disaster Center (2006.), str. 13.
  87. [87]
    Bazgard, A.; Mansourian, Ali; Omidvar, Babak (2006.)
  88. [88]
    Pacific Disaster Center (2006.), str. 12.
  89. [89]
    Pacific Disaster Center (2006.), str. 14.
  90. [90]
    Naderzadeh, Ahmad (2003.)
  91. [91]
    BBC News (14.3.2005.)
  92. [92]
    The Telegraph (11.4.2010.)
  93. [93]
    PressTV (7.8.2010.)
  94. [94]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 197.-200.
  95. [95]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 198.-199. i 214.
  96. [96]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 201.-202. i 214.
  97. [97]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 203. i 214.
  98. [98]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 39.-42. i 203.-205.
  99. [99]
    Yarahmadi, Ali Mohamad; Moghimi, Ebrahim; Servati, Mohamad Reza; Kardavani, Parviz (2012.), str. 224.-225. i 232.
  100. [100]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 58. i 206.-207.
  101. [101]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 206.
  102. [102]
    Vidi:
    • Negahban, Ezatollah (1973.), str. 11.-13.
    • Berberian, Manuel; Qorashi, Manuchehr, Arzhangravesh, B., Mohajer-Ashjai, A. (1983.), str. 100.-102.
  103. [103]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 58., 208.-209. i 214.
  104. [104]
    Kondorskaya, Nadja V.; Shebalin, Nikolai Vissarionovich (1982.), str. 519.
  105. [105]
    Young, Theodore Cuyler (1968.), str. 160.-161.
  106. [106]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 21., 28. i 210.
  107. [107]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 58., 210.-211. i 215.
  108. [108]
    Vidi:
    • Berberian, Manuel (1992.), str. 1728.-1730.
    • Negahban, Ezatollah (1990.), str. 146.
  109. [109]
    Berberian, Manuel (1992.), str. 1731.
  110. [110]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 59. i 212.
  111. [111]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 59.-220.
  112. [112]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 36., 39. i 149.
  113. [113]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 59.-221.
  114. [114]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 225.-226.
  115. [115]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 158.
  116. [116]
    Berberian, Manuel; Yeats, Robert S. (1999.)
  117. [117]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 227.
  118. [118]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 228.
  119. [119]
    USGS (6.3.2013.), Iran
  120. [120]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 229.-230.
  121. [121]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 38.
  122. [122]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 231.
  123. [123]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 232.-233.
  124. [124]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 6. i 39.-40.
  125. [125]
    Berberian, Manuel; Qorashi, Manuchehr, Arzhangravesh, B., Mohajer-Ashjai, A. (1983.)
  126. [126]
    Berberian, Manuel (1983.)
  127. [127]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 234.
  128. [128]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 235.
  129. [129]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 179.-183. i 235.-236.
  130. [130]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 236.
  131. [131]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 60. i 237.
  132. [132]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 237.
  133. [133]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 238.
  134. [134]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 239.-240.
  135. [135]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 5. i 41.
  136. [136]
    Berberian, Manuel; Qorashi, Manuchehr, Arzhangravesh, B., Mohajer-Ashjai, A. (1983.)
  137. [137]
    Berberian, Manuel (1981.), str. 43.
  138. [138]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 159.
  139. [139]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 59. i 241.-242.
  140. [140]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 241.-242.
  141. [141]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 243.
  142. [142]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 245.
  143. [143]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 246.-248.
  144. [144]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 249.
  145. [145]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 250.-252.
  146. [146]
    Ambraseys, Nicholas Neocles (1974.), str. 47.-95.
  147. [147]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 253.-255.
  148. [148]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 7., 10., 30. i 46.
  149. [149]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 257.-259.
  150. [150]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 7., 12.-13., 19., 49.-50., 180. i 183.
  151. [151]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 160.
  152. [152]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 260.
  153. [153]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 184.-187. i 260.
  154. [154]
    Berberian, Manuel; Arshadi, Sirous (1976.), str. 408.-409.
  155. [155]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 261.-266.
  156. [156]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 169.
  157. [157]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 188.-191. i 266.
  158. [158]
    Berberian, Manuel; Arshadi, Sirous (1976.), str. 410.
  159. [159]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 184.
  160. [160]
    Berberian, Manuel; Arshadi, Sirous (1976.), str. 411.
  161. [161]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 267.
  162. [162]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 268.
  163. [163]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 192.-195. i 270.
  164. [164]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 270.
  165. [165]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 271.-272.
  166. [166]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 56.-57.
  167. [167]
    Berberian, Manuel; Qorashi, Manuchehr (1984.)
  168. [168]
    Vidi:
    • Morier, James Justinian (1812.), str. 57.
    • Ouseley, William (1819.), I., str. 194.
    • Ritter, Carl (1840.), str. 781.
  169. [169]
    Vidi:
    • Dupré, Adrien (1819.), str. 452.
    • Ritter, Carl (1840.), str. 756.
  170. [170]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 273.
  171. [171]
    Ouseley, William (1819.), III., str. 407.
  172. [172]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 274.
  173. [173]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 161.
  174. [174]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 275.
  175. [175]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 276.
  176. [176]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 277.
  177. [177]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 278.
  178. [178]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 279.
  179. [179]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 280.-282.
  180. [180]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 61., 63. i 188.
  181. [181]
    Berberian, Manuel (1988.)
  182. [182]
    Berberian, Manuel; Arshadi, Sirous (1976.), str. 412.
  183. [183]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 283.-286.
  184. [184]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 287.
  185. [185]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 288.
  186. [186]
    Berberian, Manuel; Arshadi, Sirous (1976.), str. 413.
  187. [187]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 289.
  188. [188]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 185. i 188.-189.
  189. [189]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 290.
  190. [190]
    Berberian, Manuel; Arshadi, Sirous (1976.), str. 414.
  191. [191]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 291.-292.
  192. [192]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 293.
  193. [193]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 294.
  194. [194]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 62., 64. i 170.
  195. [195]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 295.
  196. [196]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 296.
  197. [197]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 297.
  198. [198]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 298.-300.
  199. [199]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 301.
  200. [200]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 301.-303.
  201. [201]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 110.
  202. [202]
    Berberian, Manuel (1976.), str. 148.-150.
  203. [203]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 162.
  204. [204]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 304.
  205. [205]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 305.
  206. [206]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 306.
  207. [207]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 307.
  208. [208]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 307.-316.
  209. [209]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 316.
  210. [210]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 316.-320.
  211. [211]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 68. i 70.
  212. [212]
    Berberian, Manuel (1994.), str. 321.-322.
  213. [213]
    Vidi:
    • Berberian, Manuel (1979.), str. 1862.
    • Berberian, Manuel (1981.), str. 42.-50.
    • Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 164.-166.
  214. [214]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 135. i 164.
  215. [215]
    USGS (30.11.2012.)
  216. [216]
    Ambraseys, Nicholas Neocles (1978.), str. 19.-32.
  217. [217]
    Berberian, Manuel (1976.), str. 79., 157. i 500.
  218. [218]
    Berberian, Manuel (1976.), str. 77.
  219. [219]
    Berberian, Manuel (1978.), str. 207.-219.
  220. [220]
    Abe, Katsuyuki (1981.), str. 72.-92.
  221. [221]
    Berberian, Manuel (1976.), str. 119.-122. i 144.
  222. [222]
    Berberian, Manuel (1976.), str. 281., 339. i 365.
  223. [223]
    Tchalenko, John Stephen (1974.), str. 97.-116.
  224. [224]
    Berberian, Manuel (1976.), str. 173.
  225. [225]
    Berberian, Manuel (1976.), str. 159. i 493.
  226. [226]
    Vidi:
    • Lander, James French; Cloud, William K. (1964.), str. 92.
    • Ambraseys, Nicholas Neocles (1963.), str. 191.
  227. [227]
    Berberian, Manuel (1976.), str. 419.
  228. [228]
    Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.), str. 20., 23., 28., 95.-96., 108., 110., 195. i 197.
  229. [229]
    Vidi:
    • Ambraseys, Nicholas Neocles; Tchalenko, John Stephen (1969.), str. 1751.-1792.
    • Bayer, Kenneth C.; Heuckroth, Lorne Eugene; Karim, Rajab Ali (1969.), str. 1793.-1822.
    • Coffman, Jerry L.; Cloud, William K. (1970.), str. 66.
  230. [230]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 1977
  231. [231]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 1978
  232. [232]
    Berberian, Manuel (1981.), str. 44.
  233. [233]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 1979
  234. [234]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 1980
  235. [235]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 1981
  236. [236]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 1982
  237. [237]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 1983
  238. [238]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 1985
  239. [239]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 1986
  240. [240]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 1987
  241. [241]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 1988
  242. [242]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 1989
  243. [243]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 1990
  244. [244]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 1991
  245. [245]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 1992
  246. [246]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 1993
  247. [247]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 1994
  248. [248]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 1995
  249. [249]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 1996
  250. [250]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 1997
  251. [251]
    USGS (10.11.2011.)
  252. [252]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 1998
  253. [253]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 1999
  254. [254]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 2000
  255. [255]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 2001
  256. [256]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 2002
  257. [257]
    Vidi:
    • Mansouri, Babak; Fatemi Aghda, Mahmoud; Safari, H. (2007.)
    • USGS (9.8.2012.)
  258. [258]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 2003
  259. [259]
    USGS (2.8.2012.)
  260. [260]
    USGS (16.7.2008.)
  261. [261]
    USGS (7.10.2010.)
  262. [262]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 2004
  263. [263]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 2005
  264. [264]
    Vidi:
    • USGS (7.10.2010.)
    • USGS (30.10.2012.)
  265. [265]
    USGS (13.1.2010.)
  266. [266]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 2006
  267. [267]
    USGS (6.10.2010.)
  268. [268]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 2007
  269. [269]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 2008
  270. [270]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 2009
  271. [271]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 2010
  272. [272]
    Shokri, Mohammad Ali; Eskandari, Massoumeh; Zia, M. (2011.)
  273. [273]
    USGS: Significant Earthquakes (2024.), 2012
  274. [274]
    Vidi:
    • PressTV (13.8.2012.)
    • USGS (24.8.2012.)
  275. [275]
    USGS (10.6.2013.)
  276. [276]
    Vidi:
    • PressTV (16.4.2013.)
    • USGS (10.6.2013.)

Literatura

Monografije
  • () Afary, Janet; Anderson, Kevin B. (2005.). Foucault and the Iranian Revolution: Gender and the Seductions of Islamism. Chicago: University of Chicago Press. ISBN 9780226007854. OCLC 56825352.
  • () Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.). A History of Persian Earthquakes. Cambridge Earth Science Series. New York: Cambridge University Press. DOI:10.1002/eqe.4290110412. ISBN 9780521241120. OCLC 251672298.
  • () Anklesaria, Behramgore Tehmurasp (1956.). Zand-Ākāsīh; Iranian or Greater Bundahisn. Bombay: Rahnumae Mazdayasnan Sabha. OCLC 237185978.
  • () Berberian, Manuel (1981.). „Active Faulting and Tectonics of Iran”. u: Delany, Frances M.; Gupta, Harsh Kumar. Zagros-Hindu Kush-Himalaya Geodynamic Evolution. Geodynamics Series. III. Washington D. C.: American Geophysical Union (AGU). ISBN 9780875905075. OCLC 7876611. Arhivirano iz originala na datum 2014-06-28. Pristupljeno 2013-07-05.
  • () Berberian, Manuel (1994.). Historical Hazards in Iran Prior to 1900. Natural Hazards and The First Earthquake Catalogue of Iran. I. Paris; Tehran: UNESCO; IIEES. OCLC 497856713. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-04. Pristupljeno 2013-07-05.
  • () Bhattacherje, Satya Bikash (2008.). Encyclopaedia of Indian Events and Dates (6. izd.). New Delhi: Sterling Publishing. ISBN 9788120740747. OCLC 457143047.
  • () Bobek, Hans (1961.). Die Salzwüsten Irans als Klimazeugen. Sonderabdruck aus dem Anzeiger der phil.-hist. Klasse der Osterreichischen Akademie der Wissenschaften. VIII. Wien: Hermann Böhlaus Nachfolger. OCLC 492409294.
  • () Dabashi, Hamid (2007.). Masters & Masterpieces of Iranian Cinema. Washington D. C.: Mage Publishers. ISBN 9780934211857. OCLC 74029333.
  • () Donaldson, Dwight M. (1933.). Shi'ite Religion: History of Islam in Persia and Irak. Luzac's Oriental Religions Series. VI. London: Luzac. OCLC 231931394.
  • () Golombeck, Lisa; Wilber, Donald; Allen, Terry (1988.). Timurid architecture of Iran and Turan. I. Princeton: Princeton University Press. ISBN 9780691035871. OCLC 630454445.
  • () Gunn, Angus Macleod (2008.). Encyclopedia of Disasters: Environmental Catastrophes and Human Tragedies. Westport, Connecticut: Greenwood Press. ISSN 9780313340024. OCLC 751156598.
  • () Kashani, Ahmadreza (15. 3. 2011.). Mysteries In Architecture (Old & New). Alexandria, Virginia: Virginia Polytechnic Institute and State University. OCLC 733238666.
  • () Kiyāni Haftlang, Kiyānoosh (2003.). Rajabi, Azitā. ur. A Survey of the Geography of Iran. Tehran: Center for International Cultural Studies. ISBN 9789649449135. OCLC 254565470.
  • () Kondorskaya, Nadja V.; Shebalin, Nikolai Vissarionovich (1982.). New Catalog of Strong Earthquakes in the U.S.S.R. from Ancient Times Through 1977. Report SE. XXXI. Boulder, Colorado: World Data Center A for Solid Earth Geophysics. OCLC 9109604.
  • () Massé, Henri (1938.). Croyances et Coutumes Persanes: Suivies de Contes et Chansons Populaires. Littératures Populaires de Toutes les Nations. IV. 6. Paris: Librairie Orientale et Américaine. OCLC 14059891.
  • ()() Mostavfi, Hamd-Alah (1915.). „2. The English translation, with notes”. u: Le Strange, Guy. The geographical part of the Nuzhat-al-qulub. E.J.W. Gibb memorial" series. XXIII. Leiden: Brill Publishers. OCLC 265667626.
  • () Negahban, Ezatollah (1973.). Preliminary Report of the Excavation of Sagzābād. Tehran: University Press. OCLC 65798009.
  • () Negahban, Ezatollah (1990.). „Silver Vessels of Marlik with Gold Spouts and Impressed Gold Designs”. u: Yarshater, Ehsan. Iranica Varia: Papers in Honor of Professor Ehsan Yarshater. Acta Iranica. XXX. Leiden: Brill Publishers. ISBN 9789068312263. OCLC 469865838.
  • () Ritter, Carl (1840.). Iranische Welt. Die Erdkunde von Asien. VII. Berlin: G. Reimer. OCLC 602582590.
  • () Schöler, Stefan; Bauer, Eckart; Stöhr, Volker (1984.). Vordere Orient − Seismotektonik, geschichtliche Beben. Tübinger Atlas des Vorderen Orients. A. II. 3. Wiesbaden: Ludwig Reichert Verlag. ISBN 9783882266900. OCLC 611696501.
  • () Schöler, Stefan (1992.). Aktuelle und historische Seismizität im Vorderen und Mittleren Orient. Beihefte zum Tübinger Atlas des Vorderen Orients. A. XVII. Wiesbaden: Ludwig Reichert Verlag. ISBN 9783882265330. OCLC 27464968.
  • () Ṭabāṭabāʼī, Muḥammad Riz̤ā (1886.). Tārīkh-ki awlād al-aṭhār. Tabriz: Kitāb. OCLC 47717260.
  • () Young, Theodore Cuyler (1968.). Godin Tepe. Excavation Report, dans Iran. VI.
Periodika
  • () Abe, Katsuyuki (1981.). Magnitude of Large Shallow Earthquakes from 1904 to 1980. Physics of the Earth and Planetary Interiors. XXVII. 1. Amsterdam: Elsevier. DOI:10.1016/0031-9201(81)90088-1. ISSN 0031-9201. OCLC 4926643155.
  • ()() Akasheh, Bahram; Javaheri, Javad-Hossein; Eshghi, Iraj; Islami, A. A. (decembar 1980.). Give's (Iran) Earthquake of December 19, 1980. Journal of the Earth and Space Physics. IX. 1/2. Tehran: Institute of Geophysics, Tehran University. ISSN 0378-1046. OCLC 4531701.
  • () Alipoor, Reza; Zaré, Mehdi; Ghassemi, Mohammad Reza (15. 11. 2012.). Inception of Activity and Slip Rate on the Main Recent Fault of Zagros Mountains, Iran. Geomorphology. CLXXV-CLXXVI. Amsterdam: Elsevier. DOI:10.1016/j.geomorph.2012.06.025. ISSN 0169-555X. OCLC 4936592013.
  • () Ambraseys, Nicholas Neocles (1963.). Buyin-Zara (Iran) Earthquake of September, 1962, A Field Report. Bulletin of the Seismological Society of America (BSSA). LIII. 4. Stanford, California: Seismological Society of America (SSA). ISSN 0037-1106.
  • () Ambraseys, Nicholas Neocles; Tchalenko, John Stephen (1969.). Dasht-e Bayāz Earthquake of August 31, 1968, A Field Report. Bulletin of the Seismological Society of America (BSSA). LIX. 5. Stanford, California: Seismological Society of America (SSA). ISSN 0037-1106.
  • () Ambraseys, Nicholas Neocles (februar 1978.). Middle East − A Reappraisal of the Seismicity. Quarterly Journal of Engineering Geology & Hydrogeology. XI. London: The Geological Society. DOI:10.1144/GSL.QJEG.1978.011.01.03. ISSN 0481-2085. OCLC 25688837.
  • () Ambraseys, Nicholas Neocles (mart 1979.). Test Case of Historical Seismicity: Isfahan and Chahar Mahal, Iran. Geographical Journal. CXLV. 1. London: Royal Geographical Society. ISSN 0016-7398. OCLC 4891995024.
  • () Bayer, Kenneth C.; Heuckroth, Lorne Eugene; Karim, Rajab Ali (1969.). Investigation of the Dasht-e Bayaz, Iran Earthquake of August 31, 1968. Bulletin of the Seismological Society of America (BSSA). LIX. 5. Stanford, California: Seismological Society of America (SSA). ISSN 0037-1106.
  • () Bazgard, Ali; Mansourian, Ali; Omidvar, Babak (2006.). Developing a Seismic Damage Evaluation Model for Tehran’s Buildings in a GIS Environment. Tehran: University of Tehran.
  • () Berberian, Manuel (1976.). Contribution to the Seismotectonics of Iran II. Reports. XXXIX. Tehran: Geological Survey of Iran. OCLC 4490508.
  • () Berberian, Manuel; Arshadi, Sirous (1976.). On the Evidence of the Youngest Activity of the North Tabriz Fault and the Seismicity of Tabriz City. Reports. XXXIX. Tehran: Geological Survey of Iran. OCLC 457010877. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-04. Pristupljeno 2013-07-05.
  • () Berberian, Manuel (1978.). Tabas-e-Golshan (Iran) Catastrophic Earthquake of 16 September 1978; A Preliminary Field Report. Disasters. II 4. Oxford: Pergamon Press. ISSN 0361-3666. OCLC 672371635. Arhivirano iz originala na datum 2017-08-09. Pristupljeno 2013-07-11.
  • () Berberian, Manuel (1979.). Earthquake Faulting and Bedding Thrust Associated with the Tabas-e-Golshan (Iran) Earthquake of September 16, 1978. Bulletin of the Seismological Society of America (BSSA). LXIX. 6. Stanford, California: Seismological Society of America (SSA). ISSN 0037-1106. Arhivirano iz originala na datum 2014-06-28. Pristupljeno 2013-07-05.
  • () Berberian, Manuel (1988.). Earthquake-fault Hazard Study of the Ostur Dam Site (Azarbijan). Tehran: Mahab Qods Consulting Engineers.
  • () Berberian, Manuel; Qorashi, Manuchehr; Jackson, J. A.; Priestley, K.; Wallace, T. (1992.). Rudbar-Tarom Earthquake of June 20, 1990 in NW Iran: Preliminary Field and Seismotectonic Observations and its Tectonic Significance. Bulletin of the Seismological Society of America (BSSA). LXXXII. 4. Stanford, California: Seismological Society of America (SSA). ISSN 0037-1106. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-04. Pristupljeno 2013-07-05.
  • () Berberian, Manuel (1983.). Southern Caspian: A Compressional Depression Floored by a Trapped, Modified Oceanic Crust. Canadian Journal of Earth Sciences (CJES). XX. 2. Ottawa: NRC Research Press. ISSN 0008-4077. OCLC 34080884. Arhivirano iz originala na datum 2014-09-12. Pristupljeno 2013-07-05.
  • () Berberian, Manuel; Qorashi, Manuchehr, Arzhangravesh, B., Mohajer-Ashjai, A. (1983.). „Recent Tectonics, Seismotectonics, and Earthquake-fault Hazard Study of the Greater Tehran Region”. Contribution to the Seismotectonics of Iran VI. Reports. LVI. Tehran: Geological Survey of Iran. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-04. Pristupljeno 2013-07-05.
  • () Berberian, Manuel; Qorashi, Manuchehr, Arzhangravesh, B., Mohajer-Ashjai, A. (1983.). „Recent tectonics, Seismotectonics and Earthquake-fault Hazard Study in the Greater Qazvin Area”. Contribution to the Seismotectonics of Iran VI. Report. LVII. Tehran: Geological Survey of Iran. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-04. Pristupljeno 2013-07-05.
  • () Berberian, Manuel; Qorashi, Manuchehr (1984.). „Recent Tectonics, Seismotectonics and Earthquake-fault Hazard Study of the Zanjan Lead-Zinc Melting Plant”. Contribution to the Seismotectonics of Iran VI. Report. LXXXVIII. Tehran: Geological Survey of Iran.
  • () Berberian, Manuel; Yeats, Robert S. (1999.). Patterns of Historical Earthquake Rupture in the Iranian Plateau. Bulletin of the Seismological Society of America (BSSA). LXXXIX. 1. Stanford, California: Seismological Society of America (SSA). ISSN 0037-1106. OCLC 94197821. Arhivirano iz originala na datum 2013-08-10. Pristupljeno 2013-07-05.
  • () Coffman, Jerry L.; Cloud, William K. (1984.) [1970.]. United States Earthquakes, 1968. United States Earthquakes (USEQ). Washington D. C.: U.S. Coast and Geodetic Survey (CGS). ISSN 0091-1429. OCLC 11609023.
  • () Eslami Rad, Ali; Sarpoulaki, Mohammad (2004.). Islamic Republic of Iran National Report for Photogrammetry and Remote Sensing 2000-2004. Tehran: National Cartographic Center. ISSN 1682-1750. OCLC 203330625.
  • () Förster, Hansgeorg (1974.). Magmentypen und Erzlagerstätten im Iran. Geologische Rundschau. LXIII. 1. Stuttgart: Ferdinand Enke Verlag. DOI:10.1007/BF01820987. ISSN 0016-7835. OCLC 4652075142.
  • () Hessami, Khaled; Jamali, Farshad (proljeće 2006.). Explanatory Notes to the Map of Major Active Faults of Iran. Journal of Seismology and Earthquake Engineering. VIII. 1. Tehran: International Institute of Earthquake Engineering and Seismology. ISSN 1735-1669. Arhivirano iz originala na datum 2013-12-28. Pristupljeno 2013-07-11.
  • () Kass, Lee. Iran's Space Program: The Next Genie in a Bottle?. Middle East Review of International Affairs (MERIA) Journal. X. 3. Herzliya: GLORIA Center. str. 15.-32. ISSN 1565-8996.[mrtav link]
  • () Lander, James French; Cloud, William K. (1964.). United States Earthquakes, 1962. United States Earthquakes (USEQ). Washington D. C.: U.S. Coast and Geodetic Survey (CGS). ISSN 0091-1429. OCLC 12788597.
  • () Maheri, Mahmoud R. (15. 11. 2004.). Seismic Vulnerability of Post-Islamic Monumental Structures in Iran: Review of Historical Sources. Journal of Architectural Engineering. X. 4. New York: American Society of Civil Engineers. str. 160.-166. ISSN 1076-0431. OCLC 98162841. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-05. Pristupljeno 2013-07-05.
  • () Naderzadeh, Ahmad (2003.). Study on seismic microzoning of the Greater Tehran area in the IRI. Tehran; Tokyo: Center for Earthquake Studies of Tehran; Japan International Cooperation Agency. ISSN 0074-655X.[mrtav link]
  • () Nemets, Alexandr V.; Kurz, Robert W.. The Iranian Space Program and Russian Assistance. Journal of Slavic Military Studies. XX. 1. London: Routledge, Taylor & Francis. str. 87.-96. DOI:10.1080/13518040802697304. ISSN 1351-8046. OCLC 4661712244. Arhivirano iz originala na datum 2013-02-17. Pristupljeno 2013-07-05.
  • () Rosen, Norman C. (1969.). Bibliography of Geology of Iran. Geological Survey of Iran. II. s.p. Tehran: Geological Survey. ISSN 0075-0484. OCLC 30769405.
  • () Shokri, Mohammad Ali; Eskandari, Massoumeh; Zia, M. (juni 2011.). Primary report of Kahnouj earthquake 2011 Jun 15 (Kahnouj, Kerman). Reports. Tehran: Geological Survey of Iran. OCLC 313377395.[mrtav link]
  • () Tchalenko, John Stephen; Ambraseys, Nicholas Neocles; Berberian, Manuel; Iranmanesh, M. H.; Mohajer-Ashjai, Arsalan; Bailly, M.; Arsovsky, M. (1974.). Materials for the study of seismotectonics of Iran: North-central Iran. Reports. XXIX. Tehran: Geological Survey of Iran. OCLC 2638495. Arhivirano iz originala na datum 2013-11-15. Pristupljeno 2013-07-05.
  • () Wilson, Arnold Talbot (1930.). Earthquakes in Persia. Bulletin of the School of Oriental and African Studies. VI. 1. London: University of London. DOI:10.1017/S0041977X00090972. ISSN 1356-1898. OCLC 4892545967.
  • () Yarahmadi, Ali Mohamad; Moghimi, Ebrahim; Servati, Mohamad Reza; Kardavani, Parviz (2012.). Geomorphologic Evidences of the Influence of Glacier Sediments in Lake Formation Case Study: the Formation of Gahar Lake, in Iran. International Research Journal of Basic and Applied Sciences (IRJBAS). III. 2. Salt Lake City: Academic Information Press. str. 224.-233. ISSN 2251-838X.[mrtav link]
  • () Zafarani, Hamid; Ghorbani-Tanha, Amir K.; Rahimian, Mohammad; Noorzad, Assadollah (2008.). Seismic Response Analysis of Milad Tower in Tehran, Iran, Under Site-Specific Simulated Ground Motions. 14th World Conference on Earthquake Engineering. Beijing: Chinese Association of Earthquake Engineering (CAEE). OCLC 271516023.
Enciklopedije
  • () Berberian, Manuel (20. 7. 2009.). Bam Earthquake. Encyclopædia Iranica. New York: Columbia University.
  • () Ehlers, Eckart (15. 12. 2001.). Geology. Encyclopædia Iranica. New York: Columbia University.
  • () Hinnells, John Russell (29. 3. 2012.) [15. 12. 2004.]. „iv. Myths and Legends”. Iran. Encyclopædia Iranica. New York: Columbia University.
  • () O’Kane, Bernard (27. 2. 2013.) [15. 12. 1995.]. Domes. Encyclopædia Iranica. New York: Columbia University.
  • () Planhol, Xavier (de); Berberian, Manuel (2. 12. 2011.) [15. 12. 1996.]. „iii. In Persia; iv. The historical record of earthquakes in Persia”. Earthquakes. Encyclopædia Iranica. New York: Columbia University.
  • () Skjærvø, Prods Oktor (20. 4. 2012.) [15. 12. 2004.]. „i. In Zoroastrianism”. Homosexuality. Encyclopædia Iranica. New York: Columbia University.
  • () Stronach, David; Gopnik, Hilary (20. 7. 2009.). Pasargadae. Encyclopædia Iranica. New York: Columbia University.
Web-stranice
  • () Earthquake Committee (april 1996.). National Report of Country Earthquake Researches. Tehran: Geological Survey of Iran. Arhivirano iz originala na datum 2015-01-13. Pristupljeno 2013-07-05.
  • () IRSC (2013.). Seismic Local Networks of the Iranian Seismological Center. Tehran: University of Tehran. Arhivirano iz originala na datum 2013-07-01. Pristupljeno 2013-07-05.
  • () Mansouri, Babak; Fatemi Aghda, Mahmoud; Safari, H. (2007.). Preliminary Earthquake Reconnaissance Report on the June 22, 2002 Changureh (Avaj), Iran Earthquake. New York: Multidisciplinary Center for Earthquake Engineering Research (MCEER). Arhivirano iz originala na datum 2010-03-25. Pristupljeno 2013-07-05.
  • () Pacific Disaster Center (2006.). Tehran, Iran: Disaster Risk Management Profile. Kihei, Hawaii: University of Hawaii. Arhivirano iz originala na datum 2007-09-27. Pristupljeno 2013-07-05.
  • () Serrano, Alvaro (9. 2. 2006.). Minimizing the Impact of Disasters. New York: United Nations Population Fund. Arhivirano iz originala na datum 2012-12-30. Pristupljeno 2013-07-05.
  • () USGS (16. 7. 2008.). Magnitude 6.6 - Southeastern Iran. Preliminary Earthquake Report. Reston, Virginia: United States Geological Survey.
  • () USGS (13. 1. 2010.). Magnitude 6.0 - Southern Iran. Preliminary Earthquake Report. Reston, Virginia: United States Geological Survey.
  • () USGS (6. 10. 2010.). Magnitude 6.1 - Western Iran. Preliminary Earthquake Report. Reston, Virginia: United States Geological Survey.
  • () USGS (7. 10. 2010.). Magnitude 6.3 - Northern Iran. Preliminary Earthquake Report. Reston, Virginia: United States Geological Survey.
  • () USGS (7. 10. 2010.). Magnitude 6.4 - Central Iran. Preliminary Earthquake Report. Reston, Virginia: United States Geological Survey.
  • () USGS (10. 11. 2011.). Magnitude 7.3 Northern Iran. Historic Earthquakes. Reston, Virginia: United States Geological Survey.
  • () USGS (2. 8. 2012.). Magnitude 5.9 Southeastern Iran. Historic Earthquakes. Reston, Virginia: United States Geological Survey.
  • () USGS (9. 8. 2012.). Magnitude 6.5 Western Iran. Historic Earthquakes. Reston, Virginia: United States Geological Survey.
  • () USGS (24. 8. 2012.). Magnitude 6.4 - Northwestern Iran. Preliminary Earthquake Report. Reston, Virginia: United States Geological Survey.
  • () USGS (30. 10. 2012.). Poster of the Zarand, Iran Earthquake of 22 February 2005 - Magnitude 6.4. Preliminary Earthquake Report. Reston, Virginia: United States Geological Survey.
  • () USGS (30. 11. 2012.). Earthquakes with 1,000 or More Deaths since 1900. Earthquake Hazards Program. Reston, Virginia: United States Geological Survey. OCLC 753941925.
  • () USGS (6. 3. 2013.). Historic World Earthquakes. Earthquake Hazards Program. Reston, Virginia: United States Geological Survey.
  • () USGS (10. 6. 2013.). M6.4 - 89km SE of Bandar Bushehr, Iran. Reston, Virginia: United States Geological Survey.
  • () USGS (10. 6. 2013.). M7.7 - 83km E of Khash, Iran. Reston, Virginia: United States Geological Survey. Arhivirano iz originala na datum 2013-11-14. Pristupljeno 2013-07-11.
  • () USGS (2024.). Significant Earthquakes of the World. Reston, Virginia: United States Geological Survey.
Putopisi
  • () Della Valle, Pietro (1628.). Delle conditioni di Abbas re di Persia. Venezia: Nella stamparia di F. Baba. OCLC 707415102.
  • () Dupré, Adrien (1819.). Voyage en Perse (...). I. Paris: J. G. Dentu. OCLC 34923727.
  • () Ferrier, Joseph Pierre (1870.). Voyages en Perse, dans l'Afghanistan, le Béloutchistan et le Turkestan. Paris: Édouard Dentu. OCLC 6969717.
  • () Johnson, John (1819.). Defauconpret, Auguste. ur. Voyage de l’Inde en Angleterre, par la Perse (...). Paris: Librairie de Gide Fils. OCLC 420543767.
  • () MacGregor, Charles Metcalfe (1879.). Narrative of a Journey through the Province of Khorassan and the N. W. Frontier of Afghanistan in 1875. London: W. H. Allen & Company. OCLC 2901933.
  • () Morier, James Justinian (1812.). A journey through Persia, Armenia, and Asia Minor, to Constantinople (...). London: Longman, Hurst, Rees, Orme & Brown. OCLC 2552789.
  • () Ouseley, William (1819.). Travels in Various Countries of the East: More Particularly Persia (...). London: Rodwell and Martin. OCLC 264740112.
  • () Porter, Robert Ker (1822.). Travels in Georgia, Persia, Armenia, Ancient Babylonia (...). II. London: Longman, Hurst, Rees, Orme & Brown. OCLC 5524754.
  • () Wilson, Samuel Graham (1895.). Persian Life and Customs (...) (3. izd.). Chicago: Fleming H. Revell Company. OCLC 3900389.
Mediji
  • () Ahamdi, Maryam (30. 5. 2010.). For Security and Admnistrative Reasons: Plan to Move Capital From Tehran Finalized. San Francisco: Payvand Iran News. Arhivirano iz originala na datum 2010-06-03. Pristupljeno 2013-07-05.
  • () Harrison, Frances (14. 3. 2005.). Quake experts urge Tehran move. London: British Broadcasting Corporation.
  • () Mashregh (13. 8. 2012.). تبلیغ پان‌ترکیسم میان زلزله‌ زدگان آذربایجان + عکس. Tehran: Mashregh News.
  • () Payvand (14. 2. 2005.). Pasargadae Can Withstand Earthquakes. San Francisco: Payvand Iran News. Arhivirano iz originala na datum 2011-06-24. Pristupljeno 2013-07-05.
  • () Payvand (8. 4. 2008.). 8th Annual Celebration of Iranian Cinema at UCLA: Program Update. San Francisco: Payvand Iran News. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-05. Pristupljeno 2013-07-11.
  • () PressTV (7. 8. 2010.). Iran relocating defense industry. Tehran: Press TV. Arhivirano iz originala na datum 2016-09-20. Pristupljeno 2013-07-05.
  • () PressTV (15. 6. 2011.). Iran puts second satellite into orbit. Tehran: Press TV.
  • () PressTV (13. 8. 2012.). 306 killed, 3,037 injured in Iran quakes: Health Mininster. Tehran: Press TV. Arhivirano iz originala na datum 2012-12-19. Pristupljeno 2013-07-11.
  • () PressTV (16. 4. 2013.). One confirmed dead in Iran quake. Tehran: Press TV. Arhivirano iz originala na datum 2013-05-07. Pristupljeno 2013-07-11.
  • ()() Službene stranice Arhivirano 2015-07-12 na Wayback Machine-u Iranskog geološkog zavoda (GSI)
  • ()() Službene stranice Arhivirano 2013-05-18 na Wayback Machine-u Internacionalnog instituta za potresno inženjerstvo i seizmologiju (IIEES)
  • () Službene stranice Arhivirano 2013-07-05 na Wayback Machine-u Istraživačkog centra za potrese (EQRC)
  • () Službene stranice Arhivirano 2017-05-20 na Wayback Machine-u Istraživačkog centra za stambenu gradnju (BHRC)
  • ()() Potresi Arhivirano 2013-07-22 na Wayback Machine-u na Državnoj geoznanstvenoj bazi podataka (NGDIR)
Univerzitet u Teheranu
  • ()() Službene stranice Arhivirano 2016-01-29 na Wayback Machine-u Iranskog geofizičkog zavoda
  • ()() Službene stranice Arhivirano 2022-10-20 na Wayback Machine-u Iranskog seizmološkog zavoda
  • () Procjene seizmičke ugroženosti u Iranu Arhivirano 2013-06-24 na Wayback Machine-u Istraživačke grupe za inženjersku optimizaciju
Ostali projekti
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Potresi u Iranu

Edit in WikipediaRevision historyRead in Wikipedia

Wikiwand in your browser!

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.

Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.

Chrome
Wikiwand for Chrome
Edge
Wikiwand for Edge
Firefox
Wikiwand for Firefox

Geologija

Ekološki utjecaj

Kulturni utjecaj

Katastrofalni rekordi

Potencijalne opasnosti

Kronologija

Galerija

Veze

Izvori

Vanjske veze