2. 1. - Sovjetska podmornica S-2 naletela na minu u švedskim vodama i potonula, 50 mrtvih.
5. 1. - Smenjen britanski sekretar za rat Leslie Hore-Belisha - bio je u lošim odnosima sa vojskom, naročito gen. Gortom, faktor je mogao biti i antisemitizam.
7 - 9. 1. - Britanci izgubili tri podmornice: Undine, Starfish i Seahorse.
8. 1. - Zimski rat: završena Bitka kod Suomussalmija, velika finska pobeda nad sovjetskim snagama.
8. 1. - Japanski premijer Fumimaro Konoe popularisao dvosmisleni slogan Hakkō ichiu (približno "ceo svet pod jednim krovom").
10. 1. - Mechelenski incident - u Belgiji pao nemački avion u kome su bili planovi za invaziju regiona Nizozemske (napad bio planiran za 14. 1.).
11. 1. - Vlada KJ usvojila Uredbu o izboru narodnih poslanika - predviđeno tajno glasanje, kuglicama, u 57 izbornih okruga (izmene i dopune u martu[1]).
11. 1. - Zima: jutarnja temperatura u Beogradu oko -16, uz košavu; vejavice u celoj zemlji (u Engleskoj, reka Temza se 17. 1. zaledila prvi put od 1888). U Sandžaku je narednih dana -31 stepen, na Savi kod Slavonskog broda ima 20cm leda.[2] Na Bogojavljenje u Beogradu nisu bacali krst u Savu jer je bila zaleđena.
14 - 17. 1. - Knez Pavle i kneginja Olga u poseti Zagrebu. Potpisana Uredba o izbornom redu i ustrojstvu Sabora Banovine Hrvatske.
18. 1. - Gen. Petar Kosić preuzeo dužnost načelnika Glavnog đeneralštaba od Dušana Simovića (zameniće se u martu 1941).
22. 1. - Italijanski putnički brod Orazio potonuo nakon požara nedaleko od Toulona, 106 mrtvih.
23. 1. - Razgovor Ćano - Pavelić: nakon ustanka i italijanske intervencije, uspostavila bi se nezavisna Hrvatska, koja bi uključivala i Sloveniju i bila u monetarnoj i carinskoj uniji sa Italijom (uz mogućnost personalne unije).
12. 2. - U Firth of Clyde potopljena nemačka podmornica U-33, kod posade pronađena tri rotora Enigme.
15. 2. - Nova rojalistička vlada Bugarske na čelu sa Bogdanom Filovim (do 1943).
15. 2. - Snijeg pao po drugi put ove zime na Hrvatskom primorju, od lavina u okolici Tomislavgrada proteklih dana stradalo 13 osoba. Sutradan u Zagrebu najniža temperatura -27, u Beogradu -24, u Sarajevu -28, u Dubrovniku -3[4] (prema meteo izveštaju, najniža temperatura u Beogradu je 15. 2., -17.8).
16. 2. - Altmarkov incident: Britanci u norveškim vodama zarobili nemački tanker "Altmark" na kome se nalazilo 299 zarobljenih britanskih trgovačkih mornara - Norveška protestuje zbog kršenja neutralnosti.
19. 2. - Predsednik ParagvajaJosé Félix Estigarribia raspustio skupštinu i ukinuo ustav, ali već u septembru gine u avionskoj nesreći kada ga nasleđuje Higinio Moríñigo.
22. 2. - Mali Tenzin Gjatso postaje 14. Dalaj Lama, nakon što je prepoznat kao reinkarnacija prethodnog.
22. 2. - Katastrofalni početak nemačke Operacije Wikinger, presretanja britanskih ribarskih plovila: razarač Leberecht Maass pogođen od nemačkog bombardera (280 mrtvih), Max Schultz tokom spasavanja naleteo na minu (308 mrtvih).
c. 26. 2. - Zagrebačka policija uhapsila 26 frankovaca i ekstremista, među kojima su doktori Mile Budak i Stjepan Buć.[5] Frankovački listovi "Hrvatski narod" i "Nezavisnost", koji su pisali oštro protiv Mačeka i HSS, zabranjeni 2. marta.
1. 3. - Britanci proširili blokadu na italijanske brodove koji voze nemački ugalj iz Roterdama - Nemačka i Italija se sporazumeli 12. marta o kopnenom prevozu, milion tona mesečno.
1. 3. - U KJ potrebne karte za kupovinu benzina.[6]
3 - 9. 3. - RMS Queen Elizabeth tajno obavila svoje prvo putovanje, do Njujorka - tokom rata će transportovati trupe.
5. 3. - Mačekov proglas osuđuje postavljanje eksplozivnih naprava u Zagrebu (šest telefonskih govornica 24. 2. i Sudbeni stol 4. 3., bez žrtava), osuđuje "rad hegemonista i hrvatskih reakcionara".
5. 3. - Sovjetski Politbiro odobrio Berijin predlog da se likvidira poljski oficirski kor (→ Katinjski masakr).
12. 3. - Moskovskim ugovorom okončan Zimski rat - Finska gubi 10% teritorije uključujući Viborg. U evakuaciji Finske Karelije, 422.000 ljudi se seli u Finsku.
16. 3. - Brod "Slava" sušačke Atlantske plovidbe naleteo na minu u Bristolskom kanalu i potonuo, stradao jedan član posade.
17. 3. - Zvanično otvorena Jugoslovensko-rumunska trgovinska komora.
18. 3. - Sastanak Hitlera i Mussolinija na Brennerskom prijevoju - Hitler ga obaveštava da predstoji ofanziva na zapadu; Italija nije spremna ali priključiće se kada dođe vreme.
19. 3. - Bombardovanje baze Hörnum na ostrvu Sylt prvi je britanski napad na nemačko tlo, tri dana nakon što je napadnuta baza Scapa Flow.
21. 3. - Paul Reynaud je novi francuski premijer nakon što je Daladier praktično izgubio poverenje.
24. 3. - Lahorska rezolucijaSveindijske muslimanske lige traži stvaranje suverenih država za muslimane unutar Britanske Indije (Dan Pakistana i Dan republike je 23. mart).
24. 3. - Uskršnja magnetska oluja: polarna svjetlost i magnetne smetnje u Evropi, uključujući Jugoslaviju, i Americi[8] (slabija aurora nego 1938?).
28. 3. - Saveznički ratni savet se dogovorio da neće sklapati separatni mir sa Nemačkom i da će minirati norveško priobalje, ne bi li nemačka reakcija opravdala intervenciju u Norveškoj (→ Operacija Wilfred).
30. 3. - U Nankingu proglašena kolaboracionistička Reorganizovana nacionalna vlada Republike Kine na čelu sa Wang Jingweijom.
31. 3. - Iz Beogradske sekcije Jugoslovenskog auto-kluba osnovan Srpski automobilski klub (unitarni AKJ se deli u tri kluba, srpski, hrvatski i slovenački, povezana u Savez auto-klubova KJ).
31. 3. - Novi premijer Iraka je Rashid Ali al-Gaylani, nacionalista naklonjen Osovini.
mart - maj - Anglo-francuska izviđanja i pripreme za eventualni udar na sovjetske izvore nafte oko Bakua (→ Operation Pike).
April/Travanj
1. 4. - Na snazi je Uredba o finansiranju Banovine Hrvatske, čime ona dobija samostalne izvore prihoda.
2. 4. - Hrvatska - Švicarska 4:0 - prva službena utakmica hrvatske nogometne reprezentacije.
3. 4. - Katinjski masakr: Sovjeti počinju ubijanje poljskog oficirskog kora i inteligencije.
ca. 3. 4. - Katastrofalne poplave Save, Dunava, Tise... U Beogradu je najveći ikad vodostaj jer nasip oko Pančevačkog rita sprečava razlivanje vode.[9]
5. 4. - Operacija Wilfred: britanski brodovi zaplovili prema Norveškoj, nakon što su obavešteni o gomilanju trupa u nemačkim lukama (mine postavljene 8. 4.); istovremeno Plan R 4 predviđa invaziju Norveške.
19. 4. - Teodor Pavlović skočio padobranom sa 6.000 m kod Zagreba.[10]
20. 4. - Počeo generalni štrajk u avionskoj industriji u Beogradu, Zemunu i Rakovici.
21. 4. - Akrobata Dragoljub Aleksić prvi put leteo, iznad Kalemegdana, držeći se zubima za avion.
22. 4. - Gradski prevoz u Beogradu: kružna autobuska linija 27 od Narodnog pozorišta do Groblja i Karaburme je zamenila dve tramvajske linije, čekanje je "pet minuta" umesto 15-30[11] (Kalemegdan-Groblje i Beograd-Zemun još u martu[12]).
11. 5. - Bitka za tvrđavu Eben-Emael u Belgiji: nemački padobranci zauzeli utvrđenje i dva obližnja mosta.
13. 5. - Prvo Čerčilovo obraćanje Parlamentu: "ne mogu ponuditi ništa osim krvi, muke, suza i znoja".
14. 5. - Jako bombardovanje Roterdama, nemačke snage ulaze u grad.
12 - 15. 5. - Invazija Nemačke na Francusku: Sedanska bitka je važna nemačka pobeda, osvojeni svi mostovi preko Meze - sledi trka prema La Manšu (Heinz Guderian nastupa agresivno, mimo naređenja).
15. 5. - Holandija se ujutro predala, od 29. 5. njen rajhskomesar je Arthur Seyss-Inquart.
15. 5. - U SAD utemeljen lanac brze prehrane McDonalds i pojavile se najlon čarape.
16 - 17. 5. - Vlada KJ donosi uredbe protiv špekulanata i za neutralnost štampe; zabranjeno slušanje stranih radio stanica.[13], ministarstvo UP sutradan zabranjuje zborove, manifestacije, javne povorke i skupove.
19. 5. - Lokalni izbori u Banovini Hrvatskoj (javno glasanje, većnici u gradskim opštinama su ranije imenovani od bana, počevši od Mostara 23. aprila): od 625 opština HSS i SDK dobili 564[14] (izbori u šest srezova i šest opština su bili odloženi[15]).
4. 6. - Nemci zauzeli Dunkirk i zarobili 30-40.000 preostalih francuskih vojnika.
4. 6. - Čerčilov govor Parlamentu: "Nećemo posrnuti. Borićemo se na plažama... Nikada se nećemo predati".
5. 6. - Fall Rot (Postavka Crveno): počinje druga faza nemačke invazije Francuske, napad preko reka Some i Ene od 9. 6.
6. 6. - Jedan francuski avion uveče bacio bombe na fabrike na severnom kraju Berlina.
7. 6. - Britanci evakuisali norvešku kraljevsku porodicu i vladu; istog dana izgubili nosač aviona HMS Glorious sa 1.207 života, kao i prateće razarače HMS Acasta i HMS Ardent sa 160 odn. 150 ljudi.
10. 6. - Italija proglašava rat V. Britaniji i Francuskoj (→ Italijanska invazija Francuske ili Alpska bitka).
10. 6. - Norveška se predaje Nemcima; Francuska vlada beži u Tours.
16. 6. - Predlog Franko-britanske unije, kako bi se Francuska odvratila od kapitulacije - francuski ministri odbijaju. Novi francuski premijer postaje maršal Philippe Pétain koji odmah traži primirje.
17. 6. - Nemački bombarder potopio britanski brod RMS Lancastria sa evakuisanim vojnicima, procenjeno 4.000 mrtvih (ratna cenzura to nije objavila); istog dana u bombardovanju železničke stanice Rennes eksplodirao voz sa municijom pored kompozicija sa vojnicima i izbeglicama, 800-1.000 mrtvih.
18. 6. - Čerčilov govor: "neka ljudi kažu, ovo je bio njihov najbolji čas".
19. 6. - Brod "Labud", Jugoslavenske plovidbe d.d., Sušak, kod Irske potopila podmornica U-32, svi članovi posade se spasli[16][17].
21. 6. - Vladajući Front nacionalnog preporoda u Rumuniji reorganizovan u Partiju Nacije, sa obaveznim članstvom za službenike i rehabilitovanom Gvozdenom gardom.
21. 6. - Italijani započeli kopnenu ofanzivu protiv Francuske, slabo napredovanje.
22. 6. - Francuska potpisuje primirje (kapitulaciju) sa Nemačkom u 18:36 u Compiègnu (na istom mestu i istom vagon-restoranu u kome je Nemačka potpisala kapitulaciju 1918). Primirje stupa na snagu 25. juna, zajedno sa italijanskim primirjem.
2. 7. - Nemačka podmornica potopila britanski brod SS Arandora Star koji je prevozio italijanske i nemačke internirce i zarobljene - 865 mrtvih.
2. 7. - Vlada KJ donela uredbu o tri bezmesna dana u nedelji, umesto dva (sreda, četvrtak i petak, praktično od 10. 7., nije protegnuta na Hrvatsku).
3. 7. - Napad na Mers el-Kébir (Operacija Catapult): Britanci napali flotu Višijevske Francuske u Oranu i Mers-el-Kebiru, potopljen bojni brod Bretagne, poginulo 1.297 Francuza - Višijevska Francuska sutradan prekida diplomatske odnose sa Britanijom.
4. 7. - U Rumuniji imenovan pronemački premijer Ion Gigurtu, zemlja napušta Društvo naroda (11. 7.) i želi da se priključi Osovini.
4. 7. - Istočnoafrička kampanja: Italijani zauzeli Kasalu u Anglo-Egipatskom Sudanu.
7. 7. - U Beograd stigao Viktor Plotnjikov, prvi poslanik SSSR u KJ; manifestacije u gradu (poslanik u Moskvi Milan Gavrilović).
10. 7. - Počinje Bitka za Britaniju, nemačka vazdušna kampanja protiv ostrva; od 4. 7. do 12. 8. to je Kanalkampf, napadi na konvoje u La Manšu i vazdušne bitke iznad istog.
15. 7. - Alsace-Lorraine praktično priključeni Nemačkoj, pomeranjem carinske granice (aneksija je izvedena de fakto, ne i de jure).
15. 7. - Nova uredba o opijumu u KJ povećava cenu sa oko 25 na 40 dinara po jedinici morfina (rat je izazvao povećanje tražnje).
19. 7. - Feldmaršalska ceremonija u Berlinu: unapređeno 12 generala a feldmaršal Gering unapređen u specijalno kreirani čin rajhsmaršala.
21. 7. - U Moskvi proglašene Estonska, Letonska i Litvanska SSR (3. 8. uključene u SSSR) - dva dana kasnije izdata Wellesova deklaracija kojim su SAD odbile priznati okupaciju i aneksiju (ostaje na snazi do 1991. i obnove baltičkih država).
24. 7. - Nemci u La Manšu potopili francuski brod Meknés sa repatriranim mornarima, 416 mrtvih.
25. 7. - Raport u Grütliju: komandant švajcarske vojske Henri Guisan se obraća oficirskom koru - zemlja će se braniti od svakog napadača, makar bajonetima, nikada se neće predati (→ Nacionalni redut i Operacija Tannenbaum, neostvareni nemački plan).
26. 7. - Osnovano Povlašteno gospodarsko društvo Banovine Hrvatske (POGOD)[18]
27. 7. - Duško Dugouško/Zekoslav Mrkva se pojavljuje prvi put pod tim imenom u crtaću A Wild Hare (takođe i Elmer Davež).
27. 7. - Požar u oknu Sveti Aleksandar aleksinačkog rudnika uglja, stradalo 11 rudara.[19]
29. 7. - Hitler odlaže planirani napad na SSSR sa jeseni na sledeće proleće.
Avgust/August/Kolovoz
1. 8. - Pod pritiskom vlade, objavljeno raspuštanje masonske Velike lože "Jugoslavija" (tj. 30. jula je naređeno da se majska zabrana zborova i skupova odnosi i na masone).
1. 8. - Japanski ministar ino. poslova Yōsuke Matsuoka objavio koncept Velike istočnoazijske sfere koprosperiteta
2. 8. - Charles de Gaulle u odsustvu osuđen u Francuskoj na smrt "za izdaju".
2. 8. - Luksemburg pod civilnom nemačkom upravom (Chef der Zivilverwaltung je Gustav Simon), 7-og je naređeno uvođenje nemačkog jezika u štampi, školstvu, administraciji, sudstvu, natpisima...
3 - 19. 8. - Italijansko osvajanje Britanskog Somalilanda (okupacija traje manje od šest meseci).
5. 8. - Otvaranje redovnog vazdušnog saobraćaja Beograd – Bar.
9. 8. - Wilhelm Keitel potpisao direktivu Aufbau Ost ("Izgradnja na istoku") - priprema za napad na SSSR.
10. 8. - Ministar prosvete dr. Korošec doneo odluku o obaveznom učenju nemačkog jezika u gimnazijama od prvog razreda.[20]
10. 8. - Zagrebačka "Nova srpska riječ" donosi članak o "milijardama" utrošenim "za vaspitanje građana u duhu bratstva i jedinstva".[21]
10. 8. - 18. 9. - Na beogradskom Kalemegdanu održane prve Svečane pozorišne igre.
12. 8. - U Italiji se pokreće slučaj Dauta Hodže (Daut Hoxha), čamerijskog separatiste/bandita, kome je pre dva meseca neko odsekao glavu na albansko-grčkoj granici.
13. 8. - Bitka za Britaniju: Adlertag, početak glavne faze nemačkih vazdušnih udara na Britaniju, pokušaj uništenja RAF, zatim napadi na luke i industriju.
13. 8. - Zabranjene masonske lože u Banovini Hrvatskoj (pre svega u Zagrebu).
13. 8. - U padu aviona kod Canberre gine 10 osoba, od toga tri australska ministra i načelnik generalštaba.
14. 8. - U Berlinu osnovano preduzeće Jugo-Montan a.d., predsednik upravnog odbora je Franz Neuhausen - bave se rudarstvom i obaveštajnim radom u Jugoslaviji. Neuhasuen je ove godine i na čelu Francuskog društva Borskih rudnika a. d. - francuski kapital u borskim rudnicima je istisnut nemačkim, na urgiranje Lavala i Pétaina[22] - Lavalu će to biti pomenuto u optužnici posle rata.
15. 8. - Bitka za Britaniju: Crni četvrtak za Nemce, izgubili 76 aviona prema britanskih 34.
15. 8. - Italijanska podmornica potopila grčku zaštićenu krstaricu Elli usidrenu kod Tinosa.
17. 8. - Hitler naređuje totalnu blokadu Engleske.
18. 8. - The Hardest Day: opšti napad na RAF, obe strane imaju velike gubitke.
20. 8. - Čerčil o RAF-u: "nikada u oblasti ljudskog sukoba nije toliko mnoštvo dugovalo takvoj nekolicini".
20. 8. - Kineski komunisti pokreću Ofanzivu sto pukova protiv Japanaca.
21. 8. - Rumunija zaključila sporazum sa Bugarskom o vraćanju južne Dobrudže (formalizovano 7. 9.).
21. 8. - Lav Trocki umro u Meksiku od rana koje mu je prethodnog dana naneo agent NKVD-a.
22. 8. - "Aeroputov" avion "Lokid Elektra" na liniji Zagreb-Split udario, po nevremenu, u velebitskiPočiteljski vrh - poginula dva člana posade i deset putnika.
24. 8. - Počinje kritična faza Bitke za Britaniju - napadi na RAF-ove piste; bačene bombe na zapadni London, izgleda greškom, na šta će Britanci uzvratiti bombardovanjem Berlina 25/26. 8.
26. 8. - Sednica vlade KJ održana u Zagrebu, na godišnjicu Sporazuma. Objavljena Uredba o sreskoj samoupravi u Banovini Hrvatskoj: srezovi imaju skupštine i upravne odbore.
26. 8. - Objavljena Uredba o merama u svrhu snabdevanja stanovništva i vojske hlebom: moguć prinudan otkup pšenice, jednolična meljava, "narodni hleb".
2. 9. - Sporazum SAD i V. Britanije: SAD daje 50 razarača za pratnju u zamenu za 99-godišnji najam britanskih baza u severnom Atlantiku, Karibima i Bermudi.
5. 9. - Mađarske trupe na čelu sa regentom Hortijem ulaze u dodeljenu rumunsku teritoriju (do 13. 9.).
5. 9. - Uz pomoć sovjetskih ledolomaca nemačka pomoćna krstarica Komet prešla u Tihi okean.
6. 9. - Rođendan kralja Petra II (17): četiri sokolske štafete stižu u Beograd[23], kralj je u Ljubljani otkrio konjaničku statuu svog oca Aleksandra I.
6. 9. - Završena druga biciklistička Trka oko Srbije, pobednik je Janez Peternel.
6. 9. - Posle nereda u zemlji, rumunski kralj Karol II abdicira u korist sina Mihaila I i beži iz zemlje; Ion Antonescu je premijer sa diktatorskim ovlašćenjima (od 14. 9. sa titulom Conducător); potpredsednik vlade je šef Gvozdene garde Horia Sima, proglašena je Nacionalna legionarska država.
7. 9. - Krajovski sporazum: Rumunija vraća Bugarskoj Južnu Dobrudžu, uz razmenu stanovništva (bugarska vojska ulazi 21. septembra).
7. 9. - Bitka za Britaniju: nemački dnevni napadi usmereni na gradove umesto RAF-ovih poletišta, u Londonu prva od 57 uzastopnih noći pod bombama (→ The Blitz).
8. 9. - Antiratne demonstracije u beogradskom Košutnjaku, ima i mrtvih.
8. 9. - Na Venecijanskom festivalu prikazan izuzetno popularni nemački antisemitski film Jud Süß.
8 - 9. 9. - Šesta zemaljska konferencija SKOJ-a u Zagrebu - nastavlja se politika učešća komunističkih omladinaca u masovnim organizacijama (nasuprot "sektaštvu").
9. 9. - Italijansko bombardovanje Palestine: 137 poginulih u Tel Avivu.
9. 9. - Masakr u Trezni: mađarska vojska pucala na seljane u mestu Treznea u severnoj Transilvaniji, 93 mrtvih; pet dana kasnije u Ipu ubijeno 158 Rumuna.
12. 9. - Otkriveni crteži u francuskoj pećini Lascaux.
12. 9. - Britanska Tizardova misija stigla u SAD: nadaju se pomoći američkih industrijskih potencijala za istraživanje, zauzvrat donose kavitacioni magnetron (deo radara) i neke druge pronalaske.
15. 9. - Battle of Britain Day: Luftwaffe izvodi najveći napad na London ne bi li namamila RAF u uništenje, ali Britanci odnose prevagu.
septembar - Gomilanje italijanske vojske na jugoslovenskoj granici, ali Hitler nije za upotrebu sile[24].
16. 9. - U SAD potpisan Zakon o selektivnoj obuci i službi - prva mirnodopska regrutacija u istoriji nacije (obuhvata oko 16 miliona ljudi).
16. 9. - Uveče, na Mirogojskoj cesti, pucano na kola grofa Josipa Bombelesa.
17. 9. - Hitler odlaže Operaciju Morski lav, plan invazije Velike Britanije.
18. 9. - Britanski putnički brod SS City of Benares potopljen na Atlantiku, stradalo 260 osoba, od čega 80 evakuisane dece.
21/22. 9. - Nemački podmornički "vučji čopor" potopio 11 od 43 broda konvoja HX 72 na Zapadnim prilazima Britanskim ostrvima.
22. 9. - U Beogradu počela prodaja jednoobraznog "narodnog hleba"[25].
22 - 26. 9. - Japanska invazija Francuske Indokine: kako bi se zatvorile kineske rute snabdevanja, Japanci zauzimaju sever teritorije; Višijevska Francuska je dozvolila stacioniranje japanskih snaga ali ovi prekoračuju sporazum pa dolazi do borbi.
23 - 25. 9. - Dakarska bitka: neuspešni saveznički pokušaj da od Višijevske Francuske oduzmu Dakar u Senegalu. Francuski avioni iz Maroka i Alžira bombarduju Gibraltar.
24. 9. - U Velikoj Britaniji uvedena odlikovanja George Cross i George Medal.
26. 9. - SAD uvodi embargo na izvoz otpadnog metala u Japan.
28/29. 9. - Heim ins Reich - preseljenje Besarapskih Nijemaca: prve grupe stigle, nakon trodnevnog putovanja, u logor kod Zemuna, odakle nastavljaju za Beč[26] (93.000 ljudi, nastanjeni su u Poljskoj).
29. 9. - Dva aviona Avro Anson se sudarila iznad Brocklesbyja u Novom Južnom Velsu, zaglavila se zajedno nakon čega je pilot jednog uspeo da ih spusti.
Oktobar/Listopad
3. 10. - Štab primorske armijske oblasti tvrdi za mlađe katoličke sveštenike i za katoličko udruženje "Križari" da su "pavelićevci".
3. 10. - U Višijevskoj Francuskoj doneseni prvi antisemitski zakoni.
4. 10. - Fritzie Zivic pobedio Henryja Armstronga u Njujorku za svetsku titulu u velter kategoriji.
4. 10. - Čeoni sudar brzog i teretnog voza kod Kusatka, četvoro mrtvih.
5. 10. - U Kraljevini Jugoslaviji donesene Uredba o merama koje se odnose na Jevreje u pogledu obavljanja radnja sa predmetima ljudske ishrane i Uredba o ograničenju školovanja lica jevrejskog porekla - npr. na Beogradskom univerzitetu, od 118 upisanih bi ostalo 17, plus deca zaslužnih[27].
5. 10 - Usled oskudice benzina i guma u KJ zabranjen automobilski saobraćaj od 22 do 06 sati i ceo dan nedeljom i praznikom; četvrtak i petak su bezmesni dani[28] (u Beogradu je prvi bezmesni dan bio još 18. maja, prema Uredbi o štednji životnih namirnica[29]).
5 - 16. 10. - Izložba nove nemačke arhitekture u nemačkom paviljonu Beogradskog sajmišta.
7. 10. - McCollumov memorandum: kapetan korvete Arthur H. McCollum predlaže da se Japan isprovocira na ratni čin.
23. 10. - Sastanak Hitlera i Franka u Hendaye: Franko traži prevelike ustupke za ulazak u rat (dozvoliće dobrovoljce za Istočni front, → Plava divizija).
24. 10. - Sastanak Hitlera i Petena u Montoire-sur-le-Loir.
24. 10. - U okviru rakovičkog IMAD (Industrija motora - akcionarsko društvo), otvorena fabrika automobila, tj. čeških kamiona Praga RN.
26. 10. - Prvi let lovca North American P-51 Mustang (u službi od januara 1942.).
28. 10. - Počinje Grčko-italijanski rat: italijanska invazija iz Albanije, Bitka na Pindu; u Grčkoj je to dan Ohi (OXI, "Ne") jer je Ioannis Metaksas sinoć odbio ultimatum; početak Balkanske kampanje.
31. 10. - Ovaj dan se smatra za kraj Bitke za Britaniju - pobeda RAF-a (noć 3. 11. je prva za London bez bombardovanja, posle 57 dana), mada se razaranja nastavljaju.
Novembar/Studeni
ca. 1. 11. - Memorandum Milana Nedića, ministra vojske, knezu Pavlu: nemoguće nastaviti politiku neutralnosti, jedini izlaz je pridruživanje Osovini.
5. 11. - Franklin Delano Roosevelt osvaja treći mandat, bez presedana; protivnik je bio Wendell Willkie (449 prema 82 elektora, 38 prema 10 država iz 54,7% narodnih glasova).
5. 11. - Italijansko bombardovanje Bitolja, devet mrtvih.
6. 11. - Penzionisani general Petar Pešić ministar vojske i mornarice umesto gen. Milana Nedića.
7. 11. - Tacoma Narrows Bridge, po dužini treći viseći most na svetu, srušio se usled rezonancije sa vetrom, samo četiri meseca nakon otvaranja.
7 - 12. 11. - Bitka za Gabon: De Golovi Slobodni Francuzi uzimaju koloniju od višijevskih vlasti, čime su kompletirali Francusku Ekvatorijalnu Afriku.
2 - 8. 11. - Bitka kod Elaja-Kalamasa: defanzivna pobeda malobrojnije grčke vojske na južnom delu fronta.
8. 11. - Putnički Junkers Ju 90 pao na istoku Nemačke, 29 mrtvih.
10. 11. - Rano ujutru, glavni, katastrofalni, zemljotres u zoni rumunske Vranče (M 7.4, int. IX), poginulo 1000 ljudi, jak i u Srbiji, osetio se od Grčke do Poljske.
11. 11. - Na beogradskoj Slaviji počela gradnja Mitićevog magazina, predviđene ukupne visine 70 metara[30] - ostaje samo "Mitićeva rupa".
11. 11. - Armistice Day Blizzard: mećava na Srednjem zapadu SAD odnosi 145 života.
11/12. 11. - Napad na Taranto: prvim napadom sa nosača aviona na flotu, Britanci uništavaju jedan italijanski brod i oštetili još pet. Istovremeno i Bitka u Otrantskim vratima, saveznički uspeh.
12 - 13. 11. - Nemačko-sovjetski razgovori o Osovini: Molotov u poseti Berlinu, nema sporazuma.
14. 11. - Morova-Ivanska bitka: grčki protivnapad na albanskom frontu protiv Italijana; u narednih mesec dana im uzimaju sve veće gradove u južnoj Albaniji.
14. 11. - Operacija Mesečeva sonata: teško razaranje engleskog grada Coventry, procenjeno 568 mrtvih (tokom meseca veliki broj žrtava i u Birminghamu, Southamptonu, Liverpoolu...).
16. 11. - Armijski general Dušan Simović postavljen za komandanta Vazduhoplovstva vojske (po drugi put).
16. 11. - MUP zabranio pokret ZBOR, ove jeseni je uhapšeno preko 160 njihovih pripadnika.
18. 11. - Britanski bombarder "Bristol Blenheim" udario u Veliki Garač kod Danilovgrada, poginula sva četiri avijatičara (u decembru će na Volujku biti pronađen još jedan britanski bombarder).
18. 11. - Hitler razgovara sa Cianom na Berghofu, uzbuđen je zbog ideje saveza sa Jugoslavijom[31].
25. 11. - Eksplozija potopila u luci Haifa francuski brod SS Patria sa 1.800 jevrejskih izbeglica određenih za deportaciju, gine 267 ljudi - kasnije se ispostavilo da je Hagana postavila prejaku bombu.
25. 11. - Avioni de Havilland Mosquito i Martin B-26 Marauder imaju prve letove.
26/27. 11. - Žilavski masakr - pripadnici rumunske Gvozdene garde ubili 64-icu svojih političkih protivnika, pomoćnika bivšeg kralja Karola, u zatvoru Žilava; istog dana ubijen istoričar i bivši premijer Nicolae Iorga i bivši ministar Virgil Madgearu.
27. 11. - Britansko-italijanska pomorska bitka kod rta Spartivento, južno od Sardinije - bez pobednika.
27 - 28. 11. - Tajni sastanak ministra inostranih poslova Cincar-Markovića sa Hitlerom i Ribbentropom u Berlinu (početak nemačkog pritiska za pristupanje Trojnom paktu).
30. 11. - U Nankingu potpisan kinesko-japanski ugovor, sa Wang Jingweijevim marionetskim režimom. Objavljena i zajednička deklaracija Japana, Mančukua i "nacionalne" Kine.
Decembar/Prosinac
1. 12. - U Skoplju otvorena nova železnička stanica "najveća i najlepša na Balkanu"[33], osvećen kamen-temeljac nove zgrade Narodnog pozorišta u Sarajevu[34].
1. 12. - Manuel Ávila Camacho novi predsednik Meksika (do 1946), saradnik prethodnog predsednika Cárdenasa.
Seoba industrije iz Hrvatske u istočne krajeve zbog socijalnih tereta i drugih javnih dažbina.[38] - npr. "Vreme" u septembru javlja da se Tekstilna industrija "Duga Resa" seli u Mladenovac.[39] (ili Donji Milanovac?[40]), što "Obzor" demantuje i kaže da se radi o filijali.
Od preko 400.000 stanovnika Beograda, 50.000 je sposobno za plaćanje dažbina, od čega je petina "imućna" i trajno sposobna za plaćanje.[41]