15. 1. - Nepalsko-biharski zemljotres, najmanje 6.000 mrtvih.
20. 1. - U Nemačkoj donesen Zakon o poretku nacionalnog rada: u preduzećima se sprovode firerski princip i koncept narodne zajednice (šefovi su vođe, odgovorni za dobrostanje zaposlenih).
26. 1. - 10. 2. - XVII kongres SKP(b): na izboru za Centralni komitet, Staljin dobio mnogo više negativnih glasova od šefa lenjingradske partije Sergeja Kirova. Od 139 izabranih u CK, 97 je ubijeno u vreme Velike čistke 1937-39.
30. 1. - Zakon o rekonstrukciji Rajha - napušten koncept savezne republike, vlast pripada centralnoj vladi Nemačke.
30. 1. - Sovjetski balon Osoaviahim-1 dostigao 22.000 m visine, ali se razbio pri spuštanju.
Februar/Veljača
6. 2. - Kriza 6. februara 1934. - krajnji desničari izazvali nerede u Parizu, što se smatra pokušajem puča. Ovo će levičarima biti podsticaj za formiranje Narodnog fronta.
7. 2. - Francuski socijalistički premijer Édouard Daladier dao ostavku, zameniće ga konzervativac Gaston Doumergue, na čelu "Vlade nacionalnog saveza".
13. 2. - Sovjetski brod Čeljuskin stradao od leda u Čukotskom moru, posada spasena u aprilu.
12 - 16. 2. - Austrijski građanski rat između socijaldemokrata i diktatorske vlade Engelberta Dolfusa - nekoliko stotina mrtvih, zabranjena socijaldemokratska partija i s njom povezani sindikati.
februar - Iračka vlada predviđa regrutaciju i širenje vojske, čemu se Kurdi i šiitski Arapi protive.
27. 2. - Georgi Dimitrov i još dvojica bugarskih komunista izručeni iz Berlina u Moskvu, jer su dobili sovjetsko državljanstvo nakon oduzetog bugarskog.
28. 2. - Hitler privoleo SA i vojsku na sporazum: samo vojska može nositi oružje, a Smeđe košulje su zadužene za pred- i postvojničku obuku (Ernst Röhm je besan zbog ovoga).
Mart/Ožujak
1. 3. - Bivši kineski car Pu Yi zvanično krunisan za cara japanske marionetske države Mandžukuo, pod imenom Kang-te.
2. 3. - U francuskom Tunisu osnovana nacionalistička partija Neo Destour - vladajuća partija nezavisnog Tunisa 1956-2011, pod različitim imenima.
8. 3. - Švedski princ Sigvard Bernadotte se oženio pučankom, zbog čega će izgubiti titulu.
12. 3. - Državni starešina (šef države i vlade) EstonijeKonstantin Päts izvršio puč uz podršku vojske i zabranio sve partije nakon izbornog uspeha desničarskog pokreta veterana Vaps (do okupacije 1940).
17. 3. - Potpisani Rimski protokoli: Austrija, Mađarska i Italija protiv Nemačke i Jugoslavije.
19. 3. - Nesreća u kamenolomu kod Banjice, Drenički srez na Kosovu, stradalo 14 radnika.
21. 3. - Hitler pokreće Arbeitsschlacht (Bitka rada) - zapošljavanje nezaposlenih na javnim radovima, gradnji autoputeva, stanova, reklamaciji zemljišta.
24. 3. - Tydings–McDuffie Act uspostavlja proces kojim će Filipini dobiti nezavisnost od SAD nakon desetogodišnjeg perioda (zapravo 1946, nakon japanske okupacije 1942-45).
28. 3. - Zakon o suzbijanju (s)polnih bolesti: u Kraljevini Jugoslaviji je zabranjena prostitucija (na snazi od 1. jula). Propisan je i lekarski pregled za muškarce pre stupanja u brak (suspendovano u aprilu 1935[2]).
28. 3. - Članovi organizacije "Ustaša" Petar Mijat Oreb, Josip Begović i Antun Podgorelec osuđeni na smrt zbog spremanja atentata na kralja (Oreb i Begović pogubljeni u maju).
29. 3. - Osnovan prvi jaht-klub u Srbiji, danas Akademski jedriličarski klub Beograd.
16. 4. - Ustanovljeno zvanje Heroj Sovjetskog Saveza - prvi dobitnici su učesnici spasavanja posade "Čeljuskina", završenog pre tri dana; oznaka sa zlatnom zvezdom se daje od 1939.
maj, krajem - Georgi Dimitrov imenovan za izvestioca o temi dolaska fašizma i zadacima Kominterne u borbi za jedinstvo radničke klase, a u vezi VII kongresa organizacije (1935), Dimitrov se zalaže za politiku narodnog fronta, saradnje sa socijaldemokratama, koji su sada označeni kao "socijalfašisti".
31. 5. - Barmenska deklaracija: skup nemačkih hrišćana odbacuje potčinjenost Crkve državi.
maj-jun - Saudijsko-jemenski rat, Saudijci potvrdili posed Asira.
1. 6. - Stupio na snagu jugoslovensko-nemački trgovinski sporazum, potpisan 1. maja/svibnja.
3. 6. - Železnički most preko Save spaja Klenak i Šabac, istog dana u Šapcu osvećena kosturnica i spomenik žrtvama rata.
5. 6. - Društvo naroda skida s dnevnog reda mađarsku tužbu protiv Jugoslavije u vezi pograničnih incidenata (15 mrtvih) i 2600 mađarskih dvovlasnika koji nemaju ulaza u Jugoslaviju; jugoslovenska strana odgovara da su problemi počeli 1932. osnivanjem terorističkog logora u Janka Pusti.
5 - 9. 6. - Uragan ubija najmanje 1.000 ljudi u Centralnoj Americi.
6. 6. - New Deal: zakonom osnovana Komisija za obveznice i berzu SAD (U.S. Securities and Exchange Commission).
15. 6. - Ukrajinski nacionalisti ubili poljskog ministra un. poslova Bronisława Pierackog. Poljska vlada nakon ovoga osniva neku vrstu logora u Berezi Kartuskoj za opasne elemente.
17. 6. - Marburški govor nemačkog vicekancelara fon Papena koji osuđuje nacističke ekscese - valjda poslednja javna kritika nacista.
21. 6. - Ataturkove reforme: u Turskoj donesen Zakon o prezimenima (muslimani generalno nisu imali prezimena).
1. 7. - Kraj predkodovskog Hollywooda: u SAD stupio na snagu Hejsov kodeks ("smernice moralne cenzure") koji propisuje kako će u filmovima biti tretirani seksualnost i nasilje - traje do 1968.
3. 7. - U Beogradu otvoren Nemački saobraćajni biro - zapravo obaveštajni centar (dir. Franz Neuhausen).
8. 7. - Japanski premijer Saitō Makoto daje ostavku usled Teijinskog skandala: ultradesničari proganjaju svoje protivnike u vladi pod optužbom da su manipulisali vrednošću tekstilne firme (a što se pokazuje neosnovanim). Sledi umereni admiral Keisuke Okada.
10. 7. - U SSSR-u formiran svesavezni NKVD (Narodni komesarijat unutrašnjih dela) u koji je uključena tajna policija OGPU (Objedinjena državna politička uprava), preimenovana u GUGB (Glavna uprava državne bezbednosti). Prvi komesar je Genrih Jagoda (do 1936).
10. 7. - Otvorena Željeznica Kongo-Ocean koja povezuje Brazzaville i Pointe-Noire - tijekom radnje stradalo je najmanje 17.000 radnika.
16. 7. - Usvojen novi ustav Brazila, kojim se legitimizuje vlast Getúlija Vargasa (zamenjen već 1937, kada Vargas započinje autoritarnu vlast).
17. 7. - Smenjeni guverner Severne DakoteWilliam Langer proglasio nezavisnost i nakratko se zabarikadirao u guvernerskom zdanju.
20. 7. - Britanci, tj. Anglo-Egipatski Sudan, priznaju trougao Sarra za italijanski posed (jugoistočni kut današnje Libije).
25. 7. - Julski puč: u neuspelom nacističkom pokušaju puča u Austriji ubijen kancelar Engelbert Dollfuss. Italija poslala vojsku na granicu. Dolfussa će naslediti Kurt Schuschnigg (do 1938).
26. 7. - Komunisti i socijalisti u Francuskoj obrazovali Narodni front protiv desnice.
27. 7. - Swissair-ov avion Curtiss T-32 Condor II pao kod Tuttlingena u južnoj Nemačkoj, 12 mrtvih.
Avgust/August/Kolovoz
1. 8. - Posle 19 godina okončana američka okupacija Haitija, SAD ipak zadržavaju direktnu fiskalnu kontrolu do 1941, odn. indirektnu do 1947.
2. 8. - Umro nemački predsednik Paul von Hindenburg, Hitler istog dana preuzima predsednička ovlašćenja (ne i titulu) čime postaje Führer und Reichskanzler (protivzakonito, ali podržano plebiscitom 19. 8.); ovim je okončana podjela vlasti u Njemačkoj.
3. 8. - Predsednik Rajhsbanke Hjalmar Schacht postaje i ministar ekonomike (do 1937). Zadužen za ratnu ekonomiju, Schacht je ove godine izmislio "mefo menice" kao sredstvo tajnog finansiranja.
5. 8. - Peta kampanja opkoljavanja Sovjeta Jiangxi, finalna faza: kineski nacionalisti uzimaju do kraja septembra većinu preostalih komunističkih teritorija.
6. 8. - Počela gradnja Belog dvora na Dedinju, arhitekta Aleksandar Đorđević.
7. 8. - Franz von Papen dao ostavku na mesto vicekancelara Nemačke (položaj upražnjen do 1941).
7. 8. - Alfonso López Pumarejo prvi put predsednik Kolumbije: "Revolucija u maršu" pokušava uvesti široke političke i društvene reforme.
8. 8. - Promenjena zakletva nemačkog Reichswehr-a (od 1935Wehrmacht): na vernost se zaklinje Fireru.
19. 9. - Hjalmar Schacht, odnedavno nemački ministar ekonomike, izlaže Novi plan: rešavanje deficita platnog bilansa putem uvoza samo iz zemalja koje uvoze iz Nemačke. Uvećava se kupovina sirovina i poljoprivrednih proizvoda sa jugoistoka Evrope, što ima i politički značaj[5].
19. 9. - U SAD uhapšen Bruno Hauptmann, optužen za otmicu Lindbergove bebe.
21. 9. - Tajfun Muroto i cunami pogađaju Osaku u Japanu, oko 3.000 mrtvih.
22. 9. - Gresfordska katastrofa: 266 rudara i spasilaca stradalo od eksplozije i gušenja u velškom rudniku.
27. 9. - Jugoslovenski kraljevski par u poseti Sofiji, Bugarska nije ubeđena da pristupi Balkanskom paktu.
27. odn. 28. 9. - Društvu naroda se priključuju Kraljevina Afganistan i Ekvador - Društvo sada ima 58 članica, najveći broj.
Oktobar/Listopad
1. 10. - Zatvaranje javnih kuća u Kraljevini Jugoslaviji.[6]
4. 10. - Alejandro Lerroux je ponovo španski premijer, ulazak desničarske CEDA izaziva pobune u Asturiji, Kataloniji i velikim gradovima.
ca. 4. 10. - Prema novom postupku za pravoslavne crkvene sudove, može se suditi i vernicima za crkvene krivice i bračne sporove.[7]
4 - 8. 10. - Štrajk rudara u španskom Asturijasu, koji se pretvara u pobunu, čije će gušenje odneti nekoliko hiljada života.
6. 10. - Lluís Companys proglasio Državu Kataloniju, odmah uhapšen (streljan 1940).
Nasleđuje maloletni Petar II Karađorđević, uz namesničko veće: knez Pavle Karađorđević, Radenko Stanković (senator i ministar prosvete) i Ivo Perović (ban Savske banovine). Proglašena opšta narodna žalost od šest meseci.
11 - 16. 10. - Oko 1.200 rudara u Pečuju štrajkuje u jami, prete da će prekinuti dovod vazduha ako im ne budu povećane plate.
13. 10. - Petar II je stigao vozom u Beograd (bio je započeo školovanje u Engleskoj).
14 - 16. 10. - Voz sa telom kralja Aleksandra se kreće od Splita preko Zagreba do Beograda.
16. 10. - Početak jednogodišnjeg Dugog marša kineskih komunista: kako bi izbegli uništenje u opkoljenom Sovjetu Jiangxi, komunisti se povlače prema zapadu, zatim severu. Lideri su Zhou Enlai i, do januara, Bo Gu i Otto Braun.
20. 11. - Incident Vojne akademije u Japanu: hapšenje zaverenika koji su pripremali državni udar.
22. 11. - Jugoslavija pred Društvom naroda podnosi optužbu protiv Mađarske, povodom Marsejskog atentata, čemu se pridružuju i Čehoslovačka i Rumunija.
23. 11. - "Walwalski incident" - anglo-etiopska granična komisija otkrila italijanske vojnike u gradu Walwalu, duboko u Etiopiji - početak Abisinske krize.
25. 11. - 3. 12. - Dugi marš, Prijelaz preko rijeke Xiang: komunisti gube preko 50.000 ljudi u okršaju sa nacionalistima i zbog dezertiranja.
27. 11. - U okršaju sa FBI u Ilinoju poginuo Baby Face Nelson.
27. 11. - Rat za Čako: nakon novih gubitaka u ratu sa Paragvajom, bolivijski oficiri zbacili predsednika Salamanku.
28. 11. - Iz Sušaka za Hamburg otplovilo 1.900 nacističkih emigranata iz Austrije.[8][9]
Decembar/Prosinac
decembar - Deportacija oko 2.500 Mađara iz Jugoslavije[10]
1. 12. - Lázaro Cárdenas inaugurisan za predsednika Meksika (do 1940).
3. 12. - Italijanske Tripolitanija i Kirenaika spojene u Italijansku Libiju.
5. 12. - Abisinska kriza: došlo do oružanog sukoba između Etiopljana s jedne i Somalaca i Italijana s druge strane.
10. 12. - Savet Društva naroda osudio mađarsku podršku teroristima koji su ubili kralja Aleksandra, zatraženo da se preduzmu mere.
decembar - U norveškoj hidrocentrali Vemork počinje proizvodnja teške vode.
16. 12. - Pušten u saobraćaj Most kralja Aleksandra, preko Save u Beogradu (srušen 1941, kasnije tom mestu Brankov most).
16. 12. - U Jugoslaviji počinje akcija Zimske pomoći "nezaposlenima i bednima".
16 - 17. 2. - Fašistička konferencija u Montreuxu, okupili se predstavnici 13 evropskih partija (nema nacista).
18. 12. - Nakon ostavke ministara Dragutina Kojića i Bogoljuba Jevtića, daje ostavku i predsednik vlade Nikola Uzunović. Jevtić sutradan dobija mandat za novu vladu.