5. 1. - Kolektivizacija u SSSR: Politbiro usvojio rezoluciju koja poziva na dovršenje kolektivizacije i ukidanje kulaka - u prva dva meseca godine procenat kolektivizovanih farmi skače sa 15 na 60%.
5. 1. - U SSSR ukinut Ženotdel, žensko odeljenje CK SKP(b).
10. 1. - U Arabiji okončana Ikhwanska pobuna (verska milicija Ikhwan bila u sukobu sa Ibn Saudom, kome su pomagali Britanci).
14. 1. - Nacistički aktivista i pesnik Horst Wessel fatalno ranjen u Berlinu, umro 23. februara.
14. 1. - U Francuskoj potpisan zakon o gradnji fortifikacione "Maginotove linije" (radovi počinju u februaru).
25. 1. - August Košutić i Juraj Krnjević, funkcioneri HSS u emigraciji, uputili Memorandum Društvu naroda - žale se na diktaturu i uskraćena prava Hrvatima.
26. 1. - Purna Swaraj: Indijski nacionalni kongres je proglasio današnji dan za Dan nezavisnosti (Danas Dan republike u Indiji, proglašene 1950).
26. 1. - Teretnjak "P/B Daksa" Dubrovačke parobrodarske plovidbe potonuo u Atlantiku blizu španjolske obale, poginulo je svih 38 članova posade.[1]
26. 1. - OGPU-ovi agenti kidnapovali u Parizu gen. Aleksandra Kutepova, lidera Ruskog opšte-vojnog saveza - dalja sudbina nejasna.
28. 1. - Diktator Španije, general Miguel Primo de Rivera daje ostavku nakon što je ostao bez podrške vojske; novi premijer je Dámaso Berenguer čiji režim je prvi s oznakom dictablanda ("meka diktatura").
28. 1. - Julius Edgar Lilienfeld patentirao u SAD spravu nalik na tranzistor sa efektom polja (FET-tranzistor).
30. 1. - Druga Haška konferencija - i formalno prihvaćen Youngov plan za nemačke reparacije; u maju osnovana Banka za međunarodna poravnanja za njihovo olakšavanje.
30. 1. - Pavel Molčanov pustio blizu Lenjingrada prvu radiosondu.
2. 3. - U "Pravdi" objavljen Staljinov članak "Vrtoglavica od uspeha", upozorava na prebrzu i nasilnu kolektivizaciju - pritisak privremeno popušta.
5. 3. - Danski slikar Einar Wegener započinje proceduru hirurške promene pola - postaje Lili Elbe, ali umire od komplikacija sledeće godine (inspiracija za roman i film The Danish Girl).
6. 3. - Kompanija Birds Eye, koju je osnovao Clarence Birdseye, počinje probnu prodaju smrznute hrane.
6. 3. - Komunisti izveli međunarodni dan protesta protiv gladi i nezaposlenosti, sukobi sa policijom u Berlinu, Njujorku, Londonu, Parizu, Vašingtonu i dr.
9. 3. - 19. 4. - Proces Savezu oslobođenja Ukrajine u Harkovu: montirano suđenje izmišljenoj organizaciji sa 45 optuženih.
12. 3. - 5. 4. - Marš soli: Mahatma Gandi sa pristalicama na pohodu od 390 km do mora, kako bi protestovao zbog britanskog monopola na sol.
mart - Corneliu Zelea Codreanu osnovao Gvozdenu gardu kao paravojni ogranak Legije arhanđela Mihajla - kasnije će i Legija biti nazivana Gvozdenom gardom.
mart - Prethodnica američke Politike dobrog suseda: objavljen Clarkov memorandum iz 1928, da je cilj Monroeove doktrine zaštita latinoameričkih zemalja od evropskih intervencija a ne ugnjetavanje istih.
19. 3. - Prvo putovanje nemačkog putničkog broda Europa, osvaja Plavu vrpcu za najbrži prelaz Atlantika (4 d, 17 č, 6 m).
27. 3. - Nemački kancelar, socijaldemokrata Hermann Müller dao ostavku jer se Velika koalicija raspala a predsednik von Hindenburg mu nije hteo dati vanredna ovlašćenja - parlamentarni sistem ulazi u period turbulencije.
28. 3. - Turska vlada traži od međunarodne zajednice da se Konstantinopolj i Angora nazivaju Istanbul odn. Ankara itd.
30. 3. - Heinrich Brüning iz Partije Centra je novi kancelar Nemačke (do 1932).
31. 3. - Prihvaćen Kodeks proizvodnje filmova (Haysov kodeks) koji daje stroge smernice za tretman seksa, nasilja, religije i kriminala u američkim filmovima (na snazi od 1934. do 1968).
31. 3. - Bitka kod Debre Zebita na ravnici Anchem u Etiopiji: snage Tafari Makonnena odnose pobedu nad snagama naklonjenim carici Zauditi, poginuo Gugsa Welle koji je digao pobunu prošlog januara.
31. 3. - Objavljen izveštaj Shawove komisije o prošlogodišnjim nemirima u Palestini - kao glavni uzrok se vidi arapski strah od jevrejskog useljavanja.
april? - Na Cetinju prilikom pokušaja hapšenja ubijen Marko Mašanović, član Politbiroa CK ilegalne KPJ.
17. 4. - Dow Jones dostigao 294.07 poena, vrhunac privremenog oporavka od kraha od pre pola godine - sledi silazni trend do krajnjeg dna u julu 1932[2]. Kriza postaje globalna i izaziva i politička previranja u mnogim zemljama; nezaposlenost u Nemačkoj dostiže 15% ove godine.
22. 4. - U Beograd stigle delegacije seljaka iz savske, primorske, vrbaske i drinske banovine. Prethodne noći, ustaše spremale atentat na prugu između Striživojne-Vrpolje i Mikanovaca (suđenje počelo 28. aprila 1931).
22. 4. - Potpisan Londonski pomorski ugovor, sporazum UK, SAD i Japana o podmorničkom ratovanju i ograničenju brodogradnje.
25. 4. - U SSSR osnovan Gulag, Glavna uprava logora.
proljeće - Masovna uhićenja pripadnika organizacije TIGR u Julijskoj krajini, Italija.
Maj/Svibanj
5. 5. - Mahatma Gandhi uhapšen, što vodi neredima sa desetinama ljudskih žrtava.
6. 5. - Salmaski zemljotres u krajištu Persije i Turske, do 3.000 mrtvih.
11. 5. - U Kini izbija Rat na centralnim ravnicama, koalicija komandanata Yan Xishana, Feng Yuxianga i Li Zongrena protiv Chiang Kai-sheka.
12. 5. - Osnovano Privilegovano akcionarsko društvo za izvoz zemaljskih proizvoda Kraljevine Jugoslavije (PRIZAD, zgradu su dobili 1939, posle rata CENTROPROM)[3].
12 - 13. 5. - Jean Mermoz sa još dvojicom članova posade preleteo bez stajanja između Senegala i Brazila.
14. 5. - Francuski Mandat za Siriju i Liban: Država Sirija postaje Sirijska Republika; Alavitska Država postaje zasebna Latakijska Vlada, da bi se 1936/37 ponovo spojila sa Sirijom.
maj - Objavljen almanah Nemoguće - L'Impossible, glasilo beogradskih nadrealista sa manifestom koji je potpisalo 13 osnivača pokreta[4].
16. 5. - Berberski dahir (dekret): Francuzi u Maroku adaptiraju sekularne berberske zakone, s ciljem preuzimanja njihove imovine - dolazi do reakcije nacionalista i islamista i peticije u avgustu.
27. 5. - Chrysler Building u Njujorku otvorena za javnost - najviša zgrada na svetu do sledeće godine.
28. 5. - Bolivijski predsednik Hernando Siles Reyes podnosi ostavku, suočen s pretnjama puča nakon što je pokušao produžiti mandat; gen. Carlos Blanco Galindo obara ostatak kabineta mesec dana kasnije.
3. 6. - Učenik pucao na profesora u kruševačkoj gimnaziji i ranio ga, kasnije presekao sebi vene ali preživeo[5].
7. 6. - Bivši rumunski kralj Carol II se vraća u zemlju pet godina nakon što se odrekao prestola u korist maloletnog sina Mihaia (ostaje do 1940).
14. 6. - Presuda Državnog suda za zaštitu države: 14 Hrvata osuđeno na kazne od 6 meseci do 15 godina (poziv na ubistva fukncionera, namera dizanja železničke pruge u vazduh...); oslobođena desetorica, među kojima i lider HSSVladko Maček, uhapšen prošlog decembra. Sud je našao da nije postojala teroristička organizacija.
jun - Spor oko granice i poseda nad manastirima Nyarong i Dhargyä se pretvara u Kinesko-tibetanski rat (do 1932).
17. 6. - U SAD potpisan Zakon o carinama (Smoot–Hawley Tariff Act), s rekordno visokim stopama - izaziva uzvratne mere ostalih zemalja, smatra se da je ovim pogoršana Velika Depresija.
30. 6. - Potpisan Anglo-irački ugovor koji predviđa okončanje Britanskog mandata nad Mezopotamijom za dve godine, u zamenu za ostanak britanskih snaga i zadržavanje velikog uticaja.
Jul/Juli/Srpanj
4. 7. - Nakon izbacivanja iz nacističke stranke, Otto Strasser osnovao Borbenu zajednicu revolucionarnih nacionalsocijalista, Crni front.
7. 7. - "Seljački marš" u Helsinki: desničarski pokret Lapua dovodi preko 12.000 ljudi u grad, vlada pod pritiskom zabranjuje komunističke novine.
8. 7. - Portugalska imperija: donesen je Kolonijalni zakon kojim su kolonije vezane direktno za metropolu, cilj je asimilacija afričkih poseda (Salazar je trenutno ministar finansija i kolonija).
21. 7. - Umesto Georgija Čičerina, novi narodni komesar za inostrane poslove Sovjetskog Saveza je Maksim Litvinov (do 1939).
22. 7. - Na proslavi oslobođenja od saveznika u Koblenzu poginulo 38 ljudi prilikom rušenja mosta.
23. 7. - Irpinijski zemljotres na jugu Italije, preko 1.400 mrtvih.
24. 7. - Montello u italijanskom regionu Veneto pogođen najjačim poznatim tornadom u Evropi[6].
26. 7. - Ubijen João Pessoa Cavalcanti de Albuquerque, guverner brazilske države Paraíba i Vargasov potpredsednički kandidat.
30. 7. - U Portugalu osnovana Nacionalna unija, praktično jedina partija u zemlji do 1974.
Avgust/August/Kolovoz
5. 8. - Pronađeni ostaci neuspele Andréeove balonske ekspedicije na Severni pol - trojica Šveđana su umrli 1897. na ostrvu Kvitøya u Svalbardskom arhipelagu.
17. 8. - Španski republikanci sklopili Pakt iz San Sebastiána - za 15. decembar zakazan vojni udar nakon koga bi se proglasila republika.
22. 8. - Predsednik Perua Augusto Leguía zbačen u vojnom udaru, sledi puk. Luis Miguel Sánchez Cerro (do 1933).
Septembar/Rujan
3. 9. - Glavni grad Dominikane Santo Domingo je pogođen uraganom; gine do 8.000 ljudi, što ga čini petim najsmrtonosnijim atlantskim uraganom u istoriji.
5. 9. - U Leavenworthu obešen serijski ubica i sodomista Carl Panzram ("Želeo bih da čitava ljudska rasa ima jedan vrat i da ja imam svoje ruke oko njega").
6. 9. - Dan nakon osude streljana četvorica pripadnika TIGR - Ferdo Bidovec, Fran Marušič, Zvonimir Miloš i Alojz Valenčič - vest o ovome je cenzurirana u Jugoslaviji, ali ipak stiže do Ljubljane, gde studenti demonstriraju.
9 - 10. 9. - U Poljskoj uhapšeni mnogi lideri opozicije, pod optužbom za spremanje puča (→ Brestovski proces).
14. 9. - Izbori u Nemačkoj, veliki skok nacista, koji postaju druga stranka po snazi: SDP 143 poslanika (-10), Nacisti 107 (+95!), Komunisti 77 (+23) itd.
septembar - Turska vojska porazila Kurdsku Republiku Ararat na istoku zemlje i povratila je u sastav zemlje.
septembar - Ljubinka Bobić snima u Parizu jugoslovensku verziju filma Paramount on Parade, što bi bio prvi "domaći" ton-film[7].
27. 9. - U Argentini osnovan veliki sindikat CGT (Confederación General del Trabajo).
Oktobar/Listopad
1. 10. - U Londonu je otvorena sedma Imperijalna konferencija. Središnja tema bila je težnja za užim povezivanjem zemalja Imperije.
5. 10. - U Ateni je počeo prvi Balkanski kongres koji je trebao pridonijeti gospodarskoj suradnji balkanskih naroda i rješavanju pitanja manjina (učestvuju Bugarska, Grčka, Rumunija, Turska i Jugoslavija, začetak Balkanskog pakta).
5. 10. - Britanski kruti vazdušni brod R101 se ruši u Francuskoj na svom prvom putovanju, gine 48 ljudi.
12. 10. - U Beču zvanično otvoren Karl-Marx-Hof, najduža stambena zgrada na svetu.
14. 10. - Pripadnici pokreta Lapua kidnapovali bivšeg predsednika Ståhlberga i njegovu suprugu - podrška za pokret slabi, napuštaju ga umereni pa kontrolu uzimaju ekstremisti.
20. 10. - Passfieldova bela knjiga - ograničeno useljavanje Jevreja u mandatnu Palestinu, usled prošlogodišnjih nereda; ali već sledećeg februara, MacDonaldovim pismom praktično opovrgnuta.
22. 10. - U Egiptu donesen novi ustav kojim je povećana vlast kralja i vlade na račun parlamenta, u kome dominira partija Wafd (stari ustav, iz 1923, vraćen 1935).
25. 10. - Venčanje bugarskog cara Borisa III i italijanske princeze Đovane u Assisiju - približavanje Italije i Bugarske (pojačanje antijugoslovenskog prstena u kome su već Albanija i Mađarska[8]).
30. 10. - Senigallijski zemljotres u centralnoj Italiji: razoran, ali ne više od 18 žrtava, zahvaljujući prethodnom slabijem udaru; osetio se i u Istri.
31. 10. - U Beogradu ustoličen Ibrahim Maglajlić, čime je sedište reis-ul-uleme premešteno iz Sarajeva.
3. 11. - Getúlio Vargas postaje predsednik Brazila (diktator do 1945, demokratski izabran 1951-54).
4. 11. - Rat na centralnim ravnicama u Kini se završava Chiang Kai-shekovom pobedom - ali oko 300.000 vojnika je izbačeno iz stroja, vlada je blizu bankrota, Mandžurija je oslabljena, kao i kampanja protiv komunista.
novembar - Prva kampanja opkoljavanja protiv sovjeta u južnom Jiangxiju - kineski nacionalisti pokušavaju da unište komuniste ali ovi odnose pobedu u januaru; Maova supruga Yang Kaihui je pogubljena 14-og, kao i njegova sestra.
23. 11. - U Poljskoj održani izbori, nazvani Brestovski, jer su u Brestovskoj tvrđavi zatvoreni mnogi opozicionari.
25. 11. - Prvo poznato izlećenje penicilinom: Cecil George Paine u Sheffieldu izlečio očnu infekciju kod odojčeta.
25. 11. - 7. 12. - Suđenje Industrijskoj partiji ("Prompartiji") - montirani proces nekim ekonomistima i inženjerima u SSSR - pet smrtnih presuda, pretvorene u robiju.
7. 12. - Bostonska televizijska stanica W1WX prenosi sliku CBS radio orkestra, emisija uključuje i prvu TV reklamu.
4. 12. - U Nemačkoj prikazan film "Na zapadu ništa novo" - zabranjen 10. 12. nakon što su nacisti ometali prikazivanje[9].
12. 12. - Pobuna u Jaci (Haci): pokušaj prorepublikanskog vojnog udara u Španiji, tri dana ranije nego što je bilo predviđeno - kapetani Fermín Galán Rodríguez i Ángel García Hernández streljani dva dana kasnije.
15. 12. - Ramón Franco pokušao da u Madridu pokrene republikansku revoluciju.
19. 12. - Erupcija Merapija na Javi, stradalo 13 sela i 1.400 ljudi.