16. 1. (4. 1. po j.k.) - Srpski Glavni odbor kritikuje patrijarha Rajačića i poziva ga da se vrati u Karlovce iz Zemuna[4].
Februar/Veljača
1. 2. - U Velikoj Britaniji u potpunosti ukinuti Žitni zakoni - uvećanje slobodne trgovine.
9. 2. - Proglašena Rimska Republika - traje do jula, lider joj je Giuseppe Mazzini. Papa Pio IX., u napuljskom izbjeglištvu od prošlog studenog, odgovara ekskomunikacijom učesnika proglašenja.
10. 2. - Članovi Glavnog odbora prihvatili sve patrijarhove optužbe protiv Stratimirovića - patrijarh preuzima skoro apsolutnu kontrolu nad srpskim pokretom[1].
12. 2. - Stevan Knićanin sa juga ušao u Sombor; kasnije tokom meseca srpska vlada, na traženje Austrije i Turske, povlači Knićanina i organizovane srbijanske dobrovoljce iz Vojvodine.
21. 2. - Bitka kod Gujrata je odlučujuća britanska pobeda nad Sikima.
22. 2. - Prvi rat za Šlezvig se nastavlja istekom primirja.
27. 2. - Bitka kod Kápolne je austrijska pobeda u Mađarskoj.
27. 2. - Poverljivo pismo srpskog kneza francuskom predsedniku: protestuje zbog ulaska ruske vojske u Transilvaniju[5].
28. 2. - SS California je prvi parobrod koji je povezao istočnu i zapadnu obalu SAD - iz New York-a stigao u San Francisco za 4 meseca i 21 dan. U toku je Kalifornijska zlatna groznica, vest o otkriću zlata je obišla svet tako da Forty-niner-si ("četrdesetdevetaši") pristižu na ovu teritoriju i vodom i kopnom.
februar - Srpska vlada opozvala svoje dobrovoljce iz Vojvodine.
Mart/Ožujak
3. 3. - Formirana Teritorija Minnesota u SAD (do 1858).
3. 3. - Kongres SAD doneo Zakon o zlatnom novcu (zlatni dolar i dupli orao).
4 - 7. 3. - Raspuštena austrijska Ustavotvorna skupština u češkom Kromerižu ("Kremsierski parlament"), ne završivši posao; ministar unutarnjih poslova Stadion oktroira ustav koji formalno traje do 1851;
Hrvatska i Slavonija sa Rijekom su posebna krunovina; zastupnici iz Dalmacije će "raspraviti" o združenju sa njom[6].
Vojvodina je odvojena od Ugarske, obuhvata ranije slavonski Srem (iločki i rumski kotar sremske županije) ali nije posebna krunovina; Vojna krajina ostaje zasebna[7].
5. 3. - Zachary Taylor položio predsedničku zakletvu dan kasnije jer je 4. mart bila nedelja.
12. 3. - Prvi rat za italijansku nezavisnost: sardinski kralj Karlo Albert odbacuje primirje sa Austrijom.
mart - Jovan Marinović, Matija Ban i Toma Kovačević izradili "Ustav političke propagande imajući se voditi u zemljama Slaveno-turskim" - pripremanje ustanka u susednim turskim oblastima, propaganda se vodi i u Dalmaciji i Hrvatsko-slavonskoj granici prema susednim turskim krajevima[8][9].
17. 3. - Willem III je novi kralj Nizozemske (Holandije) i veliki vojvoda Luksemburga (do 1890).
22. 3. - Ofanziva mađarskog generala Mavra Percela, zauzima Sirig, Sentivan i Sombor, ubrzo stiže do Petrovaradina[10].
22-23. 3. - Bitka kod Novare - odlučujuća pobeda maršala Radetzkog nad Sardincima, abdikacija kralja Karla Alberta, nasleđuje ga Viktor Emanuel II (do 1878, od 1861 kralj Italije).
23. 3. - 1. 4. - Deset dana Brescie - neuspešna pobuna u Breši protiv austrijske vlasti.
28. 3. - Frankfurtski parlament nemačke nacije doneo liberalan ustav (Paulskirchenverfassung) i izabrao pruskog kralja Friedricha Wilhelma IV. za cara, što će on 3. 4. odbiti.
28. 3. - Po naređenju kraljice Ranavalone I., na Madagaskaru pogubljeno 18 hrišćana, od toga četvoro živo spaljeno.
2. 4. - Ugarska podeljena na sedam okruga pod vojnom vlašću, Vojvodina u sedmom okrugu kojim komanduje gen. Ferdinand Mayerhofer a patrijarh je carski komesar za civilne poslove (Srbima oduzeti vojni i upravni poslovi)[11].
3. 4. - Percel zauzeo Srbobran, kao i Turiju i Nadalj, gde su masakrirani stanovnici - anarhija i rasulo u srpskim snagama[12].
april - Knićanin se vratio u Vojvodinu, na patrijarhov poziv posle mađarskih uspeha[13].
3. 4. - Carska deputacija (Kaiserdeputation) nudi nemački presto pruskom kralju što on odbija.
5. 4. - Austrija naredila svojim poslanicima da napuste Frankfurtski parlament.
6. 4. - Prolećna kampanja mađarskog generala Görgeya: Bitka kod Isaszega je mađarska pobeda - Jelačićeva vojska poslata u Slavoniju, većina ostalih carskih snaga prema austrijskog granici[3].
13. 4. - Bitka na Titelskoj visoravni - u teškim borbama Stratimirović i Jovan Stefanović-Vilovski odbili Percelovu vojsku kod Mošorina odn. Vilova (Percel će do poznog jula napasti još sedam puta)[15].
14. 4. - Ugarski parlament u Debrecenu, bez umjerenjaka, zbacio Habsburge i postavio Košuta za guvernera-predsednika.
25. 4. - Zapaljene zgrade parlamenta u Montrealu - u gradu je došlo do nereda nakon usvajanja kontroverznog zakona o nadoknadi štete od pobune 1837-38.
8. 5. - Pala Bela Crkva, ostaci srpsko-austrijskog korpusa se sutra prebacuju u Srem.
9. 5. - Ruski car Nikolaj I obećava, na traženje Austrije, pomoć za slamanje Mađarske revolucije.
10. 5. - Astor Place Riot - neredi u Njujorku oko reputacije dvojice glumaca dovode do pogibije 25 ljudi.
10. 5. - Okončana Bitka kod Tabarsija, sukob između persijske vlade i Babovih sledbenika.
12/13. 5. - Badenska revolucija: veliki vojvoda Leopold pobegao od revolucionara koji proglašavaju republiku (vratiće se u avgustu).
13. 5. - Skup predstavnika sremskih mesta i Pančeva u Zemunu, opozicije patrijarhu: traže narodnu skupštinu, ukidanje Majerhoferovog vojnog režima i obnovu narodne uprave (Jelačić je protiv njih)[16].
14. 5. - Pruski poslanici napuštaju Frankfurtski parlament - narednih dana isto čine konzervativni i buržoasko-liberalni poslanici a ostali vode Reichsverfassungskampagne, Kampanju za carski ustav.
19. 5. - Poslednji broj Marxovih novina Neue Rheinische Zeitung, koje je zabranila pruska vlada.
21. 5. - Mađarska vojska osvojila Budimski zamak posle 18 dana opsade, poginuo gen. Heinrich Hentzi sa većinom branitelja, uključujući 320 hrvatskih graničara[3].
26. 5. - Savez tri kraljaPruske, Hanovera i Saksonije s ciljem jedinstva Nemačke (→ Erfurtska unija).
30. 5. - Izbori za donji dom pruskog parlamenta, uvedeno troklasno biračko pravo prema poreskoj obavezi: ove godine 4,7% najbogatijih imaju isti broj elektora kao i 82,6% stanovništva iz treće klase (sistem traje do 1918).
10. 6. - Mađarska vojska ušla u nebranjeno Pančevo, talas izbeglica u Sremu i Srbiji.
12. 6. - Trupe bana Jelačića ušle u Novi Sad, u mađarskom bombardovanju zatim uništen veći deo grada (Petrovaradin ostaje u mađarskim rukama do 6. septembra).
17. 6. - Ruski feldmaršal Ivan Paskjevič kreće na Mađarsku s istoka, a habsburški general Julius Jacob von Haynau u ovo vrijeme napada sa zapada.
16. 6. - Barbu Știrbei postaje knez (hospodar) Vlaške (vl. 1848–53 i 1854–56).
18. 6. - Jelačić porazio Mađare kod Sentomaša, gen. Percel izgubio 4.000 ljudi[3].
18. 6. - Württemberška vojska rasterala Krnji parlament, koji je 31. maja prešao iz Frankfurta u Stuttgart.
2. 7. - Košut pobjegao iz Pešte sa vladom u Segedin (Austrijanci zauzimaju Peštu 11. 7.), poslije u Arad[3].
3. 7. - Francuske trupe zauzele Rim - kraj kratkotrajne republike, povratak papine svetovne vlasti (Pio IX. se vraća u grad sljedećeg travnja a Francuzi ga podržavaju do 1870).
6. 7. - Pošto je bosanski vezir naredio sakupljanje desetine, izbija pobuna muslimana u Krajini (prva puška u Vrnograču)[17].
6. 7. - Prvi rat za Šlezvig okončan danskom pobedom kod Fredericije nad trupama Schleswig-Holstein-a (Pruska se povlači iz rata, do 1864).
11. 7. - Patrijarh Rajačić razrešen dužnosti carskog komesara i pozvan u Beč, Jelačić dobija građansku i vojnu upravu u Vojvodini[18].
21. 7. - Tokom opsade Venecije prvi put podignut balon sa austrijskog broda, kojim su želeli baciti bombu ali nisu uspeli zbog lošeg vetra.
27. 8. - Radetzky ulazi u Veneciju nakon 4-mesečne opsade.
Septembar/Rujan
1. 9. - Otvoren prvi segment Pennsylvania Railroad, buduće najjače železničke kompanije u SAD.
6. 9. - U Hrvatskoj, nakon oklijevanja, proglašen oktroirani Ožujski ustav[3].
septembar - Tahir-paša ne uspeva pobediti pobunjenike kod Bihaća.
17. 9. - Privremeno prekinuti odnosi između Rusije i Osmanskog carstva, jer Turci ne žele izručiti begunce iz Mađarske, Vlaške i Poljske; Britanci i Francuzi slali flote u Dardanele u podršku sultanu[19].
27. 9. - Komarom/Komarno, poslednje mađarsko uporište, predao se Austrijancima.
17. 10. (j.k.?) - Carigradskim Bugarima dozvoljeno sultanskim fermanom da imaju molitveni dom - prvobitno je to Drvena crkva, raniji dom Stefana Bogoridija (→ Crkva Svetog Stefana (Carigrad)).
Novembar/Studeni
16. 11. - Fjodor Mihajlovič Dostojevski osuđen kao jedan od "Petraševaca" na smrt zbog "antidržavnih aktivnosti", ali pogubljenje otkazano u poslednjem času 23. decembra i zamenjeno sibirskim progonstvom.
18. 11. - Josip Juraj Štrosmajer imenovan đakovačkim (bosansko-srijemskim) biskupom, ustoličen sljedeće godine.
20. 11. - Otvoren Lančani most između Budima i Pešte.
Decembar/Prosinac
8. 12. - Papska bula Nostis et nobiscum osuđuje socijalizam i komunizam.
13. 12. - Carskom uredbom Međumurje pripojeno Hrvatskoj, do dalje odluke (Jelačić ga je proglasio hrvatskim u rujnu '48.).
31. 12. - Od Petrovaradinske regimente, Šajkaškog bataljona, tri banatske regimente i vojnih komuniteta osnovana Banatsko-srpska zemaljska vojnička uprava - sedište Temišvar, na čelu Johann Baptist Coronini-Cronberg[3].
Kroz godinu
1849? - Bosna: pobuna plemstva, u krajini se pojavili muslimanski hajduci; Porta će poslati agenta Juliusa Korsaka, čiji četvrti izveštaj (jedini iskreni), navodi na slanje Omer-paše Latasa[20].
Emigracija nekih bivših revolucionara (Forty-Eighters) iz Evrope.
U Srbiji osnovana Školska komisija, organizuje izdavanje školskih knjiga.
Savez za napad i odbranu crnogorskog vladike Njegoša i miriditskog prvaka Bib Dode[21].
Jedna austrijska firma dobila koncesiju na borovu šumu u blizini Mostara, gde je izgradila i pilanu (rad obustavljen 1850. dolaskom Omer-paše Latasa)[22].
Novi raško-prizrenski mitropolit je Grk Partenije, ostao u vrlo lošem sećanju[23].
Epidemija kolere u više zemalja Evrope, John Snow odbacuje teoriju da se ova prenosi "lošim vazduhom" (miasma).
Pojavio se danas standardni Stauntonov šahovski set.
Oslobođeni robovi osnovali Libreville u današnjem Gabonu.