31. 1. - U Portu izbija prva republikanska pobuna u Portugalu, brzo suzbijena.
31. 1. - Bafutski ratovi— Bitka kod Mankona: nemačke snage napale i zapalile grad Mankon u Kamerunu, ali na povratku napadnute i pretrpele velike žrtve.
početkom g. - Sarajevski vodovod: voda sa vrela Mošćanica je dovedena u grad.[1] Ove godine na Baščaršiji je izgrađen sebilj.
Februar/Veljača
2. 2. - Gabriel Lippmann obavestio francusku Akademiju nauka da je uspeo snimiti boje Sunčevog spektra na fotografskoj ploči metodom interferencije, od sledeće godine pravi i fotografije (metod je nepraktičan, ali dobio je Nobelovu nagradu 1908).
5. 2. - Počinje s radom Liga za kulturno jedinstvo svih Rumuna.
6. 2. - Antonio Starabba prvi put italijanski premijer, umesto Crispija (1891-92 i 1896-98).
7. 2. - Alfred von Schlieffen postaje načelnik nemačkog generalštaba (do 1906), poznat po planu za rat protiv Francuske.
10. 2. - Na Velikoj školi u Beogradu osnovano Srpsko geološko društvo.
veljača - U Dubrovniku počinje izlaziti tjednik "Crvena Hrvatska" (do 1914).
februar - Osnovane Hamidije, osmanske lake konjičke jedinice na istoku Anadolije.
februar - U Persiji izbija Duvanski protest protiv šahove koncesije V. Britaniji.
22. 2. - U Argentini otvorena prva deonica Transandinske železnice.
23. 2. (11. 2. po j.k.) - Nikola Pašić prvi put predsednik srpske vlade (Srbija, pod Obrenovićima 1891-92; pod Karađorđevićima 1904-05, 1906-08, 1909-11, 1912-18; Kraljevina SHS 1921-24, 1924-26).
24. 2. - Novi ustav Brazila po uzoru na SAD: federalizacija, laicizam (suspendovan 1930). Maršal Deodoro da Fonseca sutradan izabran za predsednika.
4. 3. - Izmenjen Zakon o seoskim dućanima u Srbiji, ograničena vrsta robe koja se može prodavati.
6. 3. - Bitka kod Pozo Almontea je ubedljiva pobeda čileanskog kongresa nad predsednikovim snagama, koja mu donosi kontrolu nad severom zemlje.
10. 3. - Francuzi započinju pohod protiv Samori TureovogCarstva Wassoulou u zapadnoj Africi.
9 - 12. 3. - Velika mećava u Engleskoj, 220 mrtvih, 14 brodova potonulo.
14. 3. - U New Orleansu, Louisiana linčevano 11 Italijana pod optužbom da su ubili šefa policije - američka štampa to pozdravlja, u upotrebu ulazi reč "mafija".
17. 3. - Britanski putnički brod SS Utopia potonuo nakon sudara u gibraltarskoj luci - poginule i nestale 562 osobe, uglavnom italijanski iseljenici u Ameriku.
19. 3. - Zakon o uzrastu saglasnosti u Britanskoj Indiji je podiže sa 10 na 12 godina - neki nacionalisti, npr. Bal Gangadhar Tilak, se protive zakonu kao britanskom mešanju u indijske tradicije.
19 - 20. 3. - Anglo-omanski ugovor o prijateljstvu i tajna deklaracija: Maskat i Oman je neformalni britanski protektorat do 1951-58.
24. 3. - Tajni anglo-italijanski protokoli: Etiopsko Carstvo prepušteno italijanskoj sferi uticaja. Istog dana sa lokalnim poglavicama sklopljen italijanski protektorat nad Mogadishuom u Somaliji.
27. 3. - Atentat bugarskih Makedonaca na premijera Stambolova u Sofiji, ubijen ministar Hristo Belčev - tamošnja štampa krivi Srbiju, koja prima bugarske emigrante. Bivši premijer Petko Karavelov će biti osuđen na pet godina zatvora.
29. 3. - Iz Moskve proterano preko 20.000 Jevreja.
April/Travanj
1. 4. - Telefonska veza između Pariza i Londona otvorena za javnost, nakon što je prošlog meseca postavljen prvi telefonski kabl ispod La Manša.
1. 4. - Osnovana Wrigley Company, žvake prodaje od sledeće godine.
7. 4. - Francuski pukovnik Louis Archinard osvaja Samori Tureov grad Kankan u današnjoj Gvineji.
7. 4. - Prvo "Beogradsko društvo za gimnastiku i borenje" preraslo u "Beogradsko gimnastičko društvo Soko".
9. 4. - Osnovan nacionalistički Svenemački savez (ili Pangermanski savez).
10. 4. - Etiopski car Menelik II šalje protestno pismo evropskim silama u kojem definiše ono što smatra granicama Etiopije; ove godine zauzima delove Ogadena.
11. 4. (30. 3. po j.k.) - Tajni sporazum vlade i namesništva sa ex-kraljem Milanom: u zamenu za tri miliona franaka i proterivanje Natalije iz Srbije, napustiće Srbiju do Aleksandrovog punoletstva i odreći će se srpskog državljanstva.
11. 4. - Zakon o šumama želi da spreči veliku seču šuma u Srbiji - bez uspeha.
12. 4. - U Srbiji novi Zakon o štampi, kao i Zakon o javnim zborovima i udruženjima.
14. 4. - Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji trgovačkih maraka.
23. 4. - Kongresna oklopljena fregata Blanco Encalada potopljena torpedom predsedničkih snaga u zalivu Caldera, 182 mrtvih - ovo je prvi put u historiji da je oklopni brod potopljen samohodnim torpedom.
Maj/Svibanj
1. 5. - Fusillade de Fourmies: u francuskom mestu Fourmies, Nord policija ubila devet osoba na prvom obeležavanju Dana rada.
1. 5. - "Krvavi Prvi maj" u mađarskom mestu Orosháza.
1. 5. - Na Siciliji osnovani prvi zvanični Fasci Siciliani, radničko udruženje (ugušeni 1894).
4. 5. - U Beogradu osnovana Železnička zadruga, radi kreditiranja železničkog osoblja.
5. 5. - Zvanično otvorenje Carnegie Hall-a u New York City-ju, Pjotr Iljič Čajkovski gostuje kao ravnatelj.
6. 5. - Nemačka, Austrougarska i Italija sklopili treći ugovor o Trojnom savezu; član 7 potvrđuje odredbu italijansko-austrijskog pakta da će u slučaju ekspanzije jedne strane na Balkanu, druga dobiti kompenzaciju (izvor komplikacije u vreme Bosanske krize 1908, i Julske krize 1914).
11. 5. - Incident u Ōtsuu: pokušaj ubistva ruskog cesarevića Nikolaja u Japanu.
15. 5. - U Holandiji osnovana fabrika žarulja Philips.
15. 5. - U Pragu otvorena Jubilejna zemaljska izložba.
maj - Mirza Ghulam Ahmad, osnivač ahmedija, izjavio da je mesija.
16. 5. - 19. 10. - Međunarodna elektrotehnička izložba 1891 u Frankfurtu na Majni - Oskar von Miller uspešno demonstrirao dalekometni prenos električne energije trofaznomnaizmeničnom strujom.
18. 5. (6. 5. po j.k.) - Gomila sprečila proterivanje kraljice Natalije iz Srbije; pozvana vojska, koja je ispalila plotun u masu - ima mrtvih i ranjenih; Natalija ipak proterana sutradan u zoru[2].
20. 5. - Nikola Tesla drži pred insitutom američkih inženjera predavanje "Eksperimenti sa naizmeničnim strujama vrlo visoke frekvencije i njihova primena na metode veštačke rasvete".
29. 6. - Xantenska afera: u nemačkom mestu Xanten pronađeno telo petogodišnjeg dečaka, jevrejski kasapin će biti optužen za ritualno ubistvo - oslobođen jula 1892.
jul-septembar - Srpski kralj Aleksandar Obrenović posetio Rusiju sa Ristićem i Pašićem - ruski car navodno kaže da neće dozvoliti austrougarsku aneksiju Bosne i Hercegovine i da će pomagati srpsku aktivnost u Makedoniji[2]. Zatim je posetio i Austrougarsku i Francusku.
Avgust/August/Kolovoz
1. 8. - Dovršetak bosanske Južne pruge, dionica Konjic - Sarajevo; prijevoj Ivan Sedlo savladan zupčanicom.
17. 8. - Bitka kod Lula-Rugara: ratnici Hehe razbili jedinicu nemačkih Zaštitnih trupa u Nemačkoj Istočnoj Africi, poglavica Mkwawa se održava još sedam godina.
21. 8. - Bitka kod Concóna je najveća bitka čileanskog rata i ubedljiv poraz predsednika Balmacede, koji odgovara masovnim hapšenjima.
28. 8. - Bitka kod Placille je odlučujuća pobeda čileanskog kongresa.
31. 8. - Viceadmiral Jorge Montt postaje privremeni predsednik hunte u Santjagu, od decembra i predsednik Čilea (do 1896), dok se bivši predsednik Balmaceda krije u argentinskoj ambasadi.
20. 10. - Erfurtski program nemačke SDP - legalnim sredstvima do socijalizma.
28. 10. - Zemljotres Mino-Owari u Japanu magnitude 8.0, preko 7.000 mrtvih.
jesen - Otto Lilienthal započeo letačke eksperimente (do pogibije 1896).
jesen - Glad u Rusiji: nakon sušnog vremena i podbačene letine, dolazi do gladi u delovima Rusije oko Volge, koja traje do sledećeg leta - politizacija društva.
Novembar/Studeni
2. 11. - Tragična smrt 16 pralja iz mjesta Preko koje su stradale u prevrtanju broda na povratku s rubljem u Zadar.
3. 11. - Kriza u Brazilu, predsednik da Fonseca raspušta skupštinu i uzima diktatorska ovlašćenja.
11. 11. - Pobuna Jindandao - kinesko tajno društvo ubilo nekoliko desetina hiljada Mongola u Unutrašnjoj Mongoliji pre nego što je vojska ugušila pobunu krajem decembra.
23. 3. - Brazilski predsednik da Fonseca podnosi ostavku pod pritiskom pobune u mornarici, nasleđuje ga potpredsednik maršal Floriano Peixoto (do 1894).
Decembar/Prosinac
1. 12. - U Bernu osnovan Međunarodni mirovni biro.
6. 12. - Nemačka sklopila trgovačke sporazume sa Austrougarskom, Italijom i Belgijom, četiri dana kasnije i sa Švajcarskom[5].