2. 1. - Meksički rat za nezavisnost: rojalisti zauzeli Zitácuaro, sedište meksičke hunte.
9. 1. - Španski rat za nezavisnost: okončana opsada Valencie, maršal Suchet zauzeo grad, Španci su imali preko 20.000 mrtvih i zarobljenih. Suchet dobija titulu vojvode od Albufere.
26. 1. - Katalonija je poslednje proširenje Francuske imperije: novi departmani su Sègre, Ter, Bouches-de-l'Èbre i Montserrat, (dogodine su spojeni u dva, Sègre-Ter i Bouches-de-l'Èbre-Montserrat).
poč. godine - Pobuna protiv francuske vlasti u Paštrovićima, podstaknuta iz Crne Gore (Napoleon je ranije razmišljao o ekspediciji protiv Crne Gore).[1]
zima - Na Iberijskom poluostrvu je glad, nema dovoljno zrna za setvu, francuski generali ga traže iz Francuske.[2]
Februar/Veljača
7. 2. - Poslednji od četiri krupnija zemljotresa u New Madridu ove zime - New Madrid je razoren.
12. 2. - Napoleonovim dekretom u maloprodaji uvedene Mesures usuelles ("običajne mere"), kompromis između tradicionalnih mera i metričkog sistema (do 1840).
12. 2. - Elbridge Gerry je potpisao izborni zakon u Masačusetsu kojim su stvoreni okruzi čudnog oblika - karikatura u bostonskim novinama u martu uvodi pojam džerimandering (Gerrymander: Gerry + salamander).
februar - U Parizu otkriveno da je bivši ruski vojni ataše Aleksandar Černišov[3]preko veze u generalštabu nabavljao francuski vojni raspored.
22. 2. - Jadranska kampanja: manja Bitka kod Pirana (ili Grada) je pomorska pobeda Britanaca.
27. 2. - Lord Byron drži prvi govor u Domu lordova: podržava ludite, tj. protivi se smrtnoj kazni za razbijače strojeva u Nottinghamshiru.
28. 2. - Poplava u rudniku zarobila 127 rudara kod Liježa, tada u departmanu Ourthe - spasilo ih se 70 uz pomoć rudara Huberta Goffina i njegovog 12-godišnjeg sina.
19. 3. - Kadiski kortes doneo prvi Španjolski ustav, jedan od najliberalnijih svog doba - kralj ga je ukinuo nakon povratka u zemlju 1814, ostaje ideal.
20. 3. - Zakonom u UK, uništavanje mašina postaje kažnjivo smrću (opozvano 1814).
26. 3. (Veliki četvrtak) - Karakaski zemljotres razorio Karakas i druge gradove, s procenjenih 15 - 20 hiljada žrtava. U toku je Venezuelanski rat za nezavisnost i rojalisti ovo predstavljaju kao božiju kaznu.
29. 3. - Smenjen ruski reformistički državni sekretar Mihail Speranski, prognan je iz prestonice, gde će se vratiti tek 1821. Naslediće ga Aleksandar Šiškov (do 1814).
April/Travanj
5. 4. - Peterburški ugovor: tajni sporazum Rusije i Švedske protiv Napoleona.
6. 4. - Anglo-portugalci zauzeli Badajoz na juriš i uz velike gubitke. Vojnici kreću u represalije u kojoj nisu sigurni ni oficiri koji ih pokušavaju obuzdati. Pošto je osigurao portugalsku granicu, Wellington može krenuti dublje u Španiju.
7. 4. - Admiral Pavel Čičagov je postavljen za komandanta ruske Dunavske armije, umesto Kutuzova. Postojao je tzv. plan Čičagova da se dignu svi srpski krajevi od Srbije do Crne Gore i Hercegovine, uz pomoć ruske vojske iz Vlaške i flote sa Jadrana.[5][6]. Ali mir je zaključen pre nego što je Čičagov stigao u Vlašku.
15. 4. - Ruski poslanik preneo Napoleonu carev zahtev da francuska vojska napusti Prusku.
april - Friedrich Koenig je u Londonu pustio u probni rad svoju štamparsku presu na parni pogon.
25. 4. - Francisco de Miranda dobija, teškoj situaciji, diktatorska ovlašćenja kao Vrhovni poglavar Venecuele.
30. 4. - Teritorija Orleans postaje Louisiana, 18. država SAD. Teritorija Lousiana je zato 4. juna preimenovana u Teritorija Missouri (postoji do 1821).
proleće - Neredi gladnih u Normandiji se moraju suzbijati vojskom. Napoleon štampa lažne rublje za predstojeću kampanju.[3]
Maj/Svibanj
2. 5. - Opsada Cuautle: meksički pobunjenici na čelu sa José María Morelosom se probijaju nakon 72 dana opsade, zatim kreću u pohod sa mnogim uspesima.
11. 5. - Britanski premijer Spencer Perceval ubijen u zgradi Parlamenta - usamljeni ubica je bio ljut na vladu.
16 - 27. 5. - Napoleon u Drezdenu, na čelu vojske. Susreće se sa austrijskim carem. Ministar vanjskih poslova Klemens von Metternich ipak želi jedan srednji put - ne previše blizu Francuskoj, a ne želi ni da se Rusija i Pruska osile.
16. 6. - Osnovana Gradska banka New Yorka - današnja Citibank.
18. 6. - SAD objavljuju rat Velikoj Britaniji - Rat iz 1812. Federalisti mu se protive.
20. 6. - Papa Pio VII. stiže u dvorac Fontainebleau, gdje je prebačen iz Savone po Napoleonovom naređenju - usput je bio teško bolestan, na Mont Cenisu je dobio pomazanje.
28. 6. - U Varšavi je proglašena Generalna konfederacija Poljskog Kraljevstva, maršal je Adam Kazimierz Czartoryski.
29. 6. - Karađorđe se obraća admiralu Čičagovu: sklopljeni mir je "opasan" za Srbe, predlaže da se pošalje pomoć u oružju i da grof Orurk ostane u Srbiji.
30. 6. - Bitke kod La Victorije: Venecuelanci su odbili španske napade 20. i 29., ali pobuna zatvorenika u tvrđavi San Felipe, kao i robova u okolini Karakasa znače da je otpor nemoguć.
Jul/Juli/Srpanj
1. 7. - Napoleonovim dekretom osnovana Privremena komisija Velikog vojvodstva Litvanije.
9 - 10. 7. - Bitka kod Mira: kozaci Matveja Platova porazili poljske ulane i šasere.
12. 7. - Amerikanci pod Williamom Hullom ušli u Kanadu, prešavši reku Detroit kod Windsora - ali vraćaju se 7. avgusta.
17. 7. - Opsada Fort Mackinaca: laka britansko-indijanska pobeda u Mičigenu nad Amerikancima koji tu još nisu čuli da je počeo rat.
18. 7. - Mir iz Örebra: Velika Britanija sklopila mir sa Švedskom i sa Rusijom (→ Anglo-švedski rat, Anglo-ruski rat).
19. 7. - Burbonska Sicilija dobila ustav - kralj ga uglavnom ignoriše.
22. 7. - Bitka kod Salamanke, ili kod Arapilesa, u zapadnoj Španiji: Wellington porazio Marmonta.
23. 7. - Bitka kod Saltanovke (Mogiljeva): Davout odbio napad Bagrationa i Rajevskog.
25. 7. - De Miranda potpisao primirje, tj. kapitulaciju, sa rojalistima u San Mateu, zbog čega ga je Bolivar uhapsio (i izručio Špancima). Kraj Prve Venezuelanske Republike.
25 - 26. 7. - Bitka kod Ostrovnog (Vitebska): taktička Muratova pobeda. Napoleon je sačekao da pristigne još ljudi pre nego što napadne rusku Prvu armiju, pa mu je ova uspela izmaći.
28. 7. - 1. 8. - Bitka kod Kljastica, ili kod Jakubova - niz okršaja između Oudinota i Wittgensteina - bez jasnog pobednika, ali smatra se da je zaustavljena ofanziva prema Sankt Peterburgu.
28. 7. - Vrhunac nereda u Baltimoru: rulja demokrato-republikanaca je izvukla federaliste iz zatvora, ubila gen. Jamesa Lingana i teško povredila Henryja Leeja (oca Roberta E. Leeja) i urednika A. C. Hansona - nemiri su ranije bivali usmereni samo na imovinu.
Avgust/August/Kolovoz
1. 8. - Španski kapetan Domingo de Monteverde ušao u Karakas.
14. 8. - Anglo-portugalske snage ušle u Madrid. Kralj Joseph je 11-tog otišao u Valenciju. U Madridu se ovog meseca okončava glad koja je za godinu dana odnela 20.000 žrtava.
15. 8. - Bitka kod Fort Dearborna: Indijanci razbili manju američku jedinicu koja je napustila utvrđenje, dan. Čikago. Motiv za kasnije uklanjanje Indijanaca iz okoline ovog naselja.
16. 8. - Opsada Detroita: Hull predaje Fort Detroit plašeći se Indijanaca, britansko-indijanske snage zarobile skoro 2.500 Amerikanaca.
16 - 18. 8. - Bitka kod Smolenska je prva veća bitka Napoleonovog pohoda i njegov uspeh. Ruska armija je izmakla a grad Smolensk je uglavnom spaljen.
17 - 18. 8. - Prva Bitka kod Polocka, novi okršaj Oudinota i Wittgensteina.
19. 8. - Američka fregata USS Constitution pobeđuje britansku HMS Guerriere i dobija nadimak Old Ironsides.
19. 8. - Bitka na Valutinoj gori: Michel Ney zauzeo rusku poziciju ali vojska je ponovo izmakla.
24. 8. - Francuzi prekidaju dvoipogodišnju opsadu Kadiza i povlače se iz Andaluzije, prema Valenciji.
27. 8. (15. 8. po j.k.) - Skupština u Vraćevšnici, pozvani svi vojni, civilni i crkveni zvaničnici. Odlučeno je da se poštuje reč ruskog cara i da se pošalje deputacija koja će se sporazumeti o detaljima ponovne turske uprave u Srbiji - ali biće svuda odbijeni.[7]
29. 8. - Mihail Kutuzov, novopostavljeni vrhovni komandant, pridružuje se vojsci. Francuzi su u Vjazmi.
Septembar/Rujan
1. 9. - Regrutacija 137.000 ljudi u Francuskoj, iz klase 1813.
5. 9. - Huršid-paša je imenovan za velikog vezira (do 1815).
7. 9. - Bitka kod Borodina: najkrvaviji dan Napoleonskih ratova, sa 70.000 mrtvih i ranjenih. Napoleon odnosi taktičku pobedu, ali ruska armija nije odlučujuće poražena. Kutuzov unapređen u feldmaršala.
13. 9. - Vojni savet u Filiju: Kutuzov odlučuje da se Moskva prepusti neprijatelju, kako bi se očuvala vojska.
14. 9. - Francuzi ulaze u Moskvu. Požar počinje iste večeri.
18. 9. - Požar u Moskvi se smirio nakon uništenja većeg dela grada - više od dve trećine kuća i 122 od 329 crkava. Napoleon se vratio u Kremlj - uzaludno očekuje molbu za mir od Aleksandra I.
19. 9. - Wellington započeo Opsadu Burgosa na severu Španije.
21. 10. - Wellington prekida opsadu Burgosa i povlači se na zapad zbog francuske kontraofanzive.
23. 10. - Gen. Claude François de Malet pokušao republikanski puč u Parizu - suzbijena istog dana, lideri streljani krajem meseca.
24. 10. - Bitka kod Malojaroslaveca: francuska taktička pobeda, ali Napoleonu je jasno da ne može ostvariti odlučujući uspeh - počinje povlačenje na zapad i to istom, opustošenom, putanjom.
25. 10. - Huršid-paša posekao u Šumli Dimitriosa Mourouzisa i jednog turskog diplomatu, učesnike u bukureštanskim pregovorima sa Rusijom. Istog dana iz Carigrada se vraćaju srpski poslanici - vezir im kaže da idu u Niš, i da samo treba položiti oružje.[8]
Novembar/Studeni
1. 11. - Rusko-persijski rat: Bitka kod Aslanduza, gen. Pjotr Kotljarevski je porazio persijskog prestolonaslednika Abas Mirzu na severozapadu Irana.
2. 11. - Kralj Joseph se vratio u Madrid (do marta).
10. 11. - Završeni izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu, sigurna većina torijevskog premijera Liverpoola.
15. 11. - U Sent Andreji osnovana prva Srpska učiteljska škola - Preparandija (od 1816. u Somboru).
15 - 18. 11. - Bitka kod Krasnog: Kutuzov nanosi velike gubitke Napoleonovoj vojsci blizu Smolenska.
25. 11. - Meksički rat za nezavisnost: pobunjenici zauzimaju Oaxacu.
26 - 29. 11. - Bitka na Berezini: Napoleon uspeva preći reku sa oko 27.000 vojnika - u kampanji je izgubio pola miliona ljudi.
Decembar/Prosinac
decembar, poč. (kraj zulkade 1227) - Osmansko-saudijski rat: egipatske snage zauzimaju u ime osmanskog sultana Medinu, koja je bila pod vahabitskom vlašću; u ovome je pomagao šarif Meke Ghalib ibn Musa'id.[9]
2. 12. - Ujedinjene Provincije Nove Granade u današnjoj Kolumbiji: počinje građanski rat između centralista i federalista.
5. 12. - Napoleon napustio armiju, ubrzano se vraća u Pariz, gde stiže 18-og.
9. 12. - Samo 35.000 pripadnika francuske vojske stiže u Vilnius, a Rusi sutradan (u gradu je 2001. otkrivena masovna grobnica 2.000 vojnika Napoleonovih vojnika raznih nacionalnosti)[10]
14. 12. - Velika armija sasvim napustila rusku teritoriju.
decembar - Nemiri u Penzenskoj guberniji: seljaci tvrde da su želeli ubiti oficire, boriti se protiv Francuza, moliti cara za oproštaj i "volju" tj. slobodu.[11]
18. 12. - Napoleon je stigao u Pariz, dan nakon što je objavljen 29. bilten Velike armije, prva vest o propasti pohoda.
18. 12. (6. 12. po j.k.) - Car Aleksandar odobrio Golicinovu inicijativu za osnivanje Ruskog biblijskog društva.
20. 12. - Prvo izdanje bajki braće Grimm, sa 86 priča.
U Koreji ugušen Hong Gyeong-naeov ustanak: grad Chongju je opkoljen i zauzet, deo ustanika se digao u vazduh barutom da ne bi bili uhvaćeni. U zemlji je ozbiljna glad 1812-13.
Middletonska željeznica u Leedsu je prva zupčasta željeznica, koristi prvu komercijalnu lokomotivu, Salamanca, prvu sa dva cilindra.