Mezozoik
era mezozoika From Wikipedia, the free encyclopedia
era mezozoika From Wikipedia, the free encyclopedia
Era mezozoika je jedna od tri geološke ere fanerozojskog eona. Podjela vremena na ere je počela sa Giovannijem Arduinom u 18. vijeku, iako je originalno ime za današnji mezozoik bilo "sekundar" (s time da je moderna era bila nazvana tercijar). Smješten između paleozoika i kenozoika, mezozoik znači "srednje životinje" na grčkom: meso za srednje i zoo za životinje. Često se zova "Doba srednjeg života" ili "Doba dinosaura", prema fauni koja je dominirala u to vrijeme.
Mezozoik je bio vrijeme tektonske, klimatske i evolucijske aktivnosti. Kontinenti su se postupno mijenjali od stanja međusobne povezanosti prema njihovoj današnjoj konfiguraciji; ova podjela je dovela do specijacije i drugih važnih evolucijskih događaja. Klima je bila dosta topla kroz cijeli period te je imala važnu ulogu pri evoluciji i diversifikaciji novih životinjskih vrsta. Pred kraj ere već je postojala osnova modernog života.
Nakon paleozoika, mezozoik je trajao otprilike 180 miliona godina: od oko prije 251 miliona godina (Ma) do početka kenozoika prije 65 Ma. Ovaj vremenski okvir je podijeljen u tri geološka perioda. Od najstarijeg prema najmlađem:
Donja (trijaska) međa je određena permijsko-trijaskim izumiranjem, tokom koga je 90% morskih vrsta i oko 70% kopnenih kičmenjaka izumrlo. To se isto tako naziva "Velikim umiranjem" s obzirom da predstavlja najveće masovno izumiranje u istoriji. Gornja (kredna) međa je određena Kredno-tercijarnim (KT) izumiranjem, za koje se pretpostavlja da je stvorilo krater Chicxulub na poluotoku Yucatan. Oko 50% svih rodova je izumrlo, uključujući sve dinosaure osim ptica.
Općenito govoreći, mezozojska era je obilježena povećanom tektonskom aktivnošću. Počela je kada su sva svjetska kopnena masa bila spojena u superkontinent zvan Pangea. Pangea se postepeno razdvajala na sjeverni kontinent - Lauraziju - i južni kontinent - Gondwanu. Pred kraj ere, ovi kontinenti su se radvojili u njihove današnje oblike. Laurazija je postala Sjeverna Amerika i Eurazija, dok se Gondwana razbila na Južnu Ameriku, Afriku, Australiju, Antarktiku, dok se indijski potkontinent sudario s Azijom i stvorio Himalaju.
Trijas je uglavnom bio suv, što je trend koji je bio počeo u kasnom karbonu, te sa jasnim godišnjim dobima, pogotovo u unutrašnjosti Pangee. Niska razina mora je također pogodovala ekstremnim temperaturama. Voda djeluje kao stabilizator temperature zbog svoje visoke specifične topline, i kopno u blizini velikih vodenih masa, pogotovo oceanskih, ima manje temperaturnih varijacija. S obzirom da je većina kopna koje je sačinjavalo Pangeau bilo udaljeno od oceana, temperature su se često drastično mijenjale, te se unutrašnjost Pangeae vjerojatno sastojala od velikih pustinja. Dokazi u obliku crvenih naslaga i evaporita poput soli podržavaju takav zaključak.
Razina mora je počela rasti tokom jure, vjerojatno zbog širenja oceanskog dna. Stvaranje nove kore ispod površine je izbacilo oceansku vodu na 200 m iznad današnje razine, što je poplavilo obalna područja. Nadalje, Pangea se počela razdvajati na manje cjeline, dovodeći sve više kopna u dodir s morem kroz stvaranjem mora Tetis. Temperature su nastavljale rasti, ali su se stabilizirale. Vlažnost se također povećala zbog blizine vode, a pustinje su se povukle.
Klima u doba krede je manje poznata, te izvor kontroverzi. Djelomično zahvaljujući većoj količini karbon dioksida u atmosferi, svjetski temperaturni gradijent od sjevera do juga postao je gotovo ravan: temperature su bile slične na cijeloj planeti. Prosječne temperature su također bile znatno više nego danas, oko 10°C. U stvari, u srednjoj kredi su oceanske vode na ekvatoru imale temperaturu od 20 °C u dubokom oceanu, što ih je možda učinilo nepogodnim za život, a kopno blizu ekvatora je moglo biti pustinja bez obzira na blizinu vode. Cirkulacija kisika u dubokom oceanu je također možda bila poremećena. Zbog toga su se velike količine organske tvari akumulirale jer se nisu bile u stanju raspasti te su se s vremenom nataložile kao "crni sloj".
Svi podaci, međutim, ne podržavaju gore navedene hipoteze. Čak i uz veliku toplinu, temperaturne fluktuacije su trebale biti dovoljne da se zadrže polarne kape i ledenjaci, ali ne postoje dokazi ni za jedno ni za drugo. Kvantitativni modeli također nisu uspjeli rekonstruirati ravninu temperaturnog gradijenta u kredi.
Izumiranje gotovo svih životinjskih vrsta na kraju permijskog perioda je stvorilo uvjete za radijaciju mnogih novih oblika života. To se posebno odnosi na izumiranje krupnih dinokefalnih biljoždera i mesoždera koji su iza sebe ostavili prazne ekološke niše. Neke od njih su preživjeli cinodonti dikinodonti, s time da su potonji kasnije izumrli. životinjskim svijetom tokom mezozoika su, međutim, dominirali krupni arhosaurski reptili koji su se pojavili nekoliko miliona godina nakon permijskog izumiranja: dinosauri, pterosauri, te morski reptili kao ihthiosauri, pleziosauri i mozasauri.
Klimatske promjene u kasnoj juri i kredi su donijele nove adaptivne radijacije. Jura je predstavljala vrhunac raznolikosti arhosaura, a tada su se pojavile prve ptice i placentalni sisavci. angiosperme su svoju radijaciju imale početkom krede, prvo u tropima, a ravni temperaturni gradijent im je omogućio da se prošire prema polovima. Pred kraj krede angiosperme su dominirale florom u mnogim područjima, iako neki dokazi sugeriraju da su biomasom dominirale cikade i igličarkes sve do KT izumiranja.
Neki tvrde da su se insekti diversificirali s pojavom angiospermi jer je anatomija insekata, posebno dijelovi usta, pogodna za cvjetnjače. Međutim svi dijelovi insekata su bili prethodili angiospermama, a diversifikacija se s dolaskom cvjetnjača usporila, pa se da zaključiti da je njihova anatomija služila nekoj drugoj svrsi.
Kako su temperature u morima rasle, tako su velike životinje ranog mezozoika počele nestajati dok su manje životinje svih vrsta, uključujući guštere, zmije, a možda čak i pretke primata među sisavcima evoluirale. KT izumiranje je potvrdilo taj trend. Veliki arhosauri su izumrli, dok su se ptice i sisavci nastavili razvijati, kao što je i danas slučaj.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.