Renij
hemijski element sa simbolom Re i atomskim brojem 75 / From Wikipedia, the free encyclopedia
Renij je hemijski element sa simbolom Re i atomskim brojem 75. To je srebreno-svijetli, teški prelazni metal, iz šeste periode i 7. grupe periodnog sistema elemenata. Sa procjenjenom prosječnom koncentracijom od 0,0000001%, renij spada među najrjeđe elemente u Zemljinoj kori. U elementarnom stanju, on ima, u zavisnosti od izvora, treću najvišu tačku topljenja i najvišu tačku ključanja od svih elemenata (5596[4] ili 5630 °C). Renij je u hemijskom smislu dosta sličan manganu i tehneciju, a dobija se kao nusproizvod izdvajanja i rafiniranja ruda molibdena i bakra. On se u svojim spojevima nalazi u vrlo širokom spektru oksidacijskih stanja koja se kreću od -1 do +7. Otkriven 1925. godine, bio je posljednji stabilni element koji je otkriven u prirodi. Dobio je ime po evropskoj rijeci Rajni.
Renij u periodnom sistemu | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Hemijski element, Simbol, Atomski broj | Renij, Re, 75 | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Serija | Prelazni metali | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Grupa, Perioda, Blok | 7, 6, d | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Izgled | sivo-bijeli metal | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Zastupljenost | 1 · 10-7[1] % | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomske osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomska masa | 186,207 u | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomski radijus (izračunat) | 135 (188) pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Kovalentni radijus | 159 pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Van der Waalsov radijus | ? pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronska konfiguracija | [Xe] 4f145d56s2 | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Broj elektrona u energetskom nivou | 2, 8, 18, 32, 13, 2 | |||||||||||||||||||||||||||||||||
1. energija ionizacije | 760 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||
2. energija ionizacije | 1260 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||
3. energija ionizacije | 2510 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||
4. energija ionizacije | 3640 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Fizikalne osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
Agregatno stanje | čvrsto | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Mohsova skala tvrdoće | 7 | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Kristalna struktura | heksagonalna | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Gustoća | 21000[2] kg/m3 pri 298,15 K | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Magnetizam | paramagnetičan ( = 9,6 · 10−5)[3] | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka topljenja | 3459 K (3186[4] °C) | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka ključanja | 5869[4] ili 5903[5] K (5596[4] ili 5630 °C) | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Molarni volumen | 8,86 · 10-6 m3/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota isparavanja | 707[5] kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota topljenja | 33 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Brzina zvuka | 4700 m/s pri 293,15 K | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična toplota | 137 J/(kg · K) | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična električna provodljivost | 5,56 · 106 S/m | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplotna provodljivost | 48 W/(m · K) | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Hemijske osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksidacioni broj | −3, −2, −1, 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7[6] | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektrodni potencijal | -0,276 V (ReO2 + 4H+ + 4e- → Re + 2 H2O) | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | 1,9 (Pauling-skala) | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Izotopi | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||
Sigurnosno obavještenje | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oznake upozorenja prah | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obavještenja o riziku i sigurnosti | R: 11 S: 16 | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice. Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima. |
Superlegure renija zasnovane na niklu koriste se u komorama za sagorijevanje, za izradu lopatica turbina i mlaznica za ispušne gasove kod mlaznih motora. Te legure sadrže i do 6% renija, što čini proizvodnju mlaznih motora najvećim pojedinačnim potrošačem ovog elementa, dok se nakon nje nalazi katalitička hemijska industrija kao drugi najveći potrošač renija. Zbog vrlo slabe dostupnosti u relativnom odnosu na potražnju, renij je jedan od najskupljih metala, a njegova prosječna cijena u aprilu 2015. iznosila je približno 2.750 US$ po kilogramu. On je također i jedan od metala od strateškog vojnog značaja, zbog svoje upotrebe u vojnim raketnim i mlaznim motorima visokih performansi.[7]