Antimon
hemijski element sa simbolom Sb i atomskim brojem 51 / From Wikipedia, the free encyclopedia
Antimon je hemijski element sa simbolom Sb (od latinski: stibium, vjerovatno iz arapskog إثمد – ismid) i atomskim brojem 51. To je sjajni, sivi metaloid, koji se u prirodi većinom nalazi kao sulfidni mineral stibnit Sb2S3. Spojevi antimona bili su poznati još u antička vremena i bili su korišteni za kozmetiku. I metalni antimon je bio poznat, ali je sve do svog konačnog otkrića zabunom bio identificiran kao olovo. U elementarnom stanju prvi ga je izolirao i opisao Vannoccio Biringuccio 1540. godine.
Antimon u periodnom sistemu | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Hemijski element, Simbol, Atomski broj | Antimon, Sb, 51 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Serija | Polumetali | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Grupa, Perioda, Blok | 15, 5, p | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izgled | srebreno sivi polumetal | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
CAS registarski broj | 7440-36-0 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Zastupljenost | 6,5 · 10-5[1] % | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomske osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomska masa | 121,760(1)[2][3] u | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomski radijus (izračunat) | 145 (133) pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kovalentni radijus | 139 pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Van der Waalsov radijus | 206[4] pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronska konfiguracija | [Kr] 4d105s25p3 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Broj elektrona u energetskom nivou | 2, 8, 18, 18, 5 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1. energija ionizacije | 834 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
2. energija ionizacije | 1594,9 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
3. energija ionizacije | 2440 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
4. energija ionizacije | 4260 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
5. energija ionizacije | 5400 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Fizikalne osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Agregatno stanje | čvrsto | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Mohsova skala tvrdoće | 3 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kristalna struktura | trigonalna | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Gustoća | 6697 kg/m3 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Magnetizam | dijamagnetičan ( = −6,8 · 10−5)[5] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka topljenja | 903,78 K (630,63 °C) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka ključanja | 1908 K (1635[6] °C) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Molarni volumen | 18,19 · 10-6 m3/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota isparavanja | 193[6] kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota topljenja | 19,7 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Pritisak pare | 2,49 · 10-9 Pa pri 6304 K | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Brzina zvuka | m/s | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična toplota | 210 J/(kg · K) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična električna provodljivost | 2,5 · 106 S/m | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplotna provodljivost | 24 W/(m · K) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Hemijske osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksidacioni broj | -3, 3, 5 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektrodni potencijal | 0,150 V (Sb3+ + 3e- → Sb) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | 2,05 (Pauling-skala) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izotopi | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Sigurnosno obavještenje | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oznake upozorenja | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obavještenja o riziku i sigurnosti | R: 36/37/38 S: 26-37 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice. Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima. |
Jedno vrijeme, Kina je bila najveći svjetski proizvođač antimona i njegovih spojeva, a većina proizvodnje dobijala se iz rudnika Xikuangshan u Hunanu. Industrijski metodi proizvodnje ovog elementa su žarenje te zatim karbotermalna redukcija ili direktna redukcija stibnita sa željezom.
Najznačajnije aplikacije metalnog antimona su za legiranje olovnih i kalajnih materijala te za olovno-antimonske ploče u olovnim akumulatorima. Legiranje olova i kalaja antimonom poboljšava osobine tih legura, a one se koriste za izradu kliznih ležaja, metaka i lemova. Spojevi antimona su važni aditivi za sredstva protiv požara koji u svom sastavu imaju hlor i brom. Jedna od brzorastućih aplikacija antimona je i mikroelektronika.