Stroncij
hemijski element sa simbolom Sr i atomskim brojem 38 / From Wikipedia, the free encyclopedia
Stroncij (latinski: ') jest hemijski element sa simbolom Sr i atomskim brojem 38. U periodnom sistemu elemenata nalazi se u petoj periodi i drugoj glavnoj grupi, pa tako pripada zemnoalkalnim metalima. On je mehki i veoma reaktivni metal. Po Mohsovoj skali ima tvrdoću 1,5.
Stroncij u periodnom sistemu | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Hemijski element, Simbol, Atomski broj | Stroncij, Sr, 38 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Serija | Zemnoalkalni metali | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Grupa, Perioda, Blok | 2, 5, s | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izgled | Srebrnobijeli metal | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Zastupljenost | 0,014[1] % | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomske osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomska masa | 87,62 u | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomski radijus (izračunat) | 200 (219) pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kovalentni radijus | 195 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Van der Waalsov radijus | 249[2] pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronska konfiguracija | [Kr] 5s2 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Broj elektrona u energetskom nivou | 2, 8, 18, 8, 2 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izlazni rad | 2,59[3] eV | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1. energija ionizacije | 549,5 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
2. energija ionizacije | 1064,2 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Fizikalne osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Agregatno stanje | čvrsto | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Mohsova skala tvrdoće | 1,5 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kristalna struktura | kubična plošno centrirana | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Gustoća | 2630[4] kg/m3 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Magnetizam | paramagnetičan | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka topljenja | 1050 K (777 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka ključanja | 1653[5] K (1380 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Molarni volumen | 33,94 · 10-6 m3/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota isparavanja | 141[5] kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota topljenja | 8 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Pritisak pare | 246 Pa pri 1042 K | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Brzina zvuka | m/s | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična toplota | 300 J/(kg · K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična električna provodljivost | 7,41 · 106 S/m | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplotna provodljivost | 35 W/(m · K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Hemijske osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksidacioni broj | 2 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksid | SrO | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektrodni potencijal | -2,89 V (Sr2+ + 2e- → Sr) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | 0,95 (Pauling-skala) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izotopi | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Sigurnosno obavještenje | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oznake upozorenja | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obavještenja o riziku i sigurnosti | R: 15 S: 8-24/25-43 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice. Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima. |
Element je otkrio Adair Crawford 1790. i imenovao ga po mjestu Strontian u Škotskoj, gdje je i otkriven. S malim primjesama drugih elemenata, ali u prilično čistom elementarnom stanju, Humphry Davy dobio ga je 1808. u procesu elektrolize. Tek 1855. Robert Bunsen uspio je dobiti čisti stroncij. Danas se elementarni čisti stroncij upotrebljava još samo za izradu katodnih cijevi, u pirotehnici (zbog crvenog plamena), trajnim magnetima i pri topljenju aluminija.
U ljudskom tijelu ima ga u veoma malim količinama, ali nema nijednu poznatu biološku ulogu niti je neophodan. Nedavno se počelo istraživati o utjecaju stroncijevih soli, naročito stroncij-ranelata, za liječenje osteoporoze.[6]