Americij
hemijski element sa simbolom Am i atomskim brojem 95 / From Wikipedia, the free encyclopedia
Americij (latinski: americium) jeste sintetički hemijski element sa simbolom Am i atomskim brojem 95. U periodnom sistemu nalazi se u grupi aktinoida (7. perioda, f-blok) te se ubraja u transuranijske elemente. Americij je, pored europija, jedini hemijski element nazvan po nekom kontinentu. To je radioaktivni srebreno-sjajni metal, koji se vrlo lahko može oblikovati. Ne postoji niti jedan stabilni izotop americija. Na Zemlji se javlja isključivo kao sintetički, vještački element. Prvi put je dobijen u jesen 1944. godine, ali njegovo otkriće nije odmah objavljeno. Međutim, njegovo postojanje indirektno je objavio njegov pronalazač, čuveni američki hemičar Glenn T. Seaborg tokom gostovanja u jednoj radioemisiji za djecu.
Americij u periodnom sistemu | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Hemijski element, Simbol, Atomski broj | Americij, Am, 95 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Serija | Aktinoidi | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Grupa, Perioda, Blok | Ac, 7, f | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izgled | srebrenasto bijeli metal | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Zastupljenost | 0 % | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomske osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomska masa | 243,061375[1] u | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomski radijus (izračunat) | 184 (-) pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kovalentni radijus | - pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Van der Waalsov radijus | 228,5 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronska konfiguracija | [Rn] 5f77s2 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Broj elektrona u energetskom nivou | 2, 8, 18, 32, 25, 8, 2 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1. energija ionizacije | 578 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Fizikalne osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Agregatno stanje | čvrsto | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kristalna struktura | heksagonalna | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Gustoća | 13670 kg/m3 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Magnetizam | paramagnetičan ( = 7,1 · 10−4)[2] | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka topljenja | 1449 K (1176 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka ključanja | 2880 K (2607 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Molarni volumen | 1,778 · 10-5 m3/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota isparavanja | 238,5 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota topljenja | 14,4 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Brzina zvuka | m/s | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična toplota | 0,11 J/(kg · K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična električna provodljivost | 147,1[1] S/m pri 293,15 K | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplotna provodljivost | 10[1] W/(m · K) kod 300 K | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Hemijske osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksidacioni broj | 2, 3, 4, 5, 6, (7) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektrodni potencijal | −2,070 V (Am3+ + 3e− → Am)[1] | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | 1,3 (Pauling-skala) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izotopi | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Sigurnosno obavještenje | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oznake upozorenja
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obavještenja o riziku i sigurnosti | R: / S: / | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ostala upozorenja | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Radioaktivnost | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Radioaktivni element | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice. Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima. |
Americij također nastaje i u nuklearnim reaktorima, gdje se prosječno u jednoj toni potrošenog nuklearnog goriva nalazi oko 100 grama ovog elementa. Najčešće se koristi kao izvor ionizirajućeg zračenja, naprimjer, u spektroskopiji fluorescencijom i u detektorima dima na bazi ionizacije. Izotop americija 241Am se razmatrao za korištenje u radionuklidnim baterijama (RTG) za svemirske letjelice i sonde, gdje bi zamijenio plutonij (238Pu) zbog znatno dužeg vremena poluraspada od 432,2 godine, čime bi se takve letjelice mogle napajati električnom energijom više stotina godina.