Terbij
hemijski element sa simbolom Tb i atomskim brojem 65 / From Wikipedia, the free encyclopedia
Terbij je hemijski element sa simbolom Tb i atomskim brojem 65. To je srebrenasti, rijetki zemni metal, dosta dobro kovan, duktilan i veoma mehak da se može rezati nožem. On je deveti član serije hemijskih elemenata zvanih lantanoidi. Terbij je prilično elektropozitivan metal koji reagira s vodom, izdvajajući iz nje plinoviti vodik. U prirodi se ne može naći u slobodnom, elementarnom stanju već je sadržan u mnogim mineralima kao što su cerit, gadolinit, monacit, ksenotim i euksenit. Švedski hemičar Carl Gustaf Mosander je 1843. otkrio terbij u vidu zasebnog elementarnog spoja, tako što je zapazio određene nečistoće u itrij-oksidu, Y2O3. Oba ova elementa, itrij i terbij dobili su ime po selu Ytterby u Švedskoj. Međutim, čisti elementarni metal nije dobijen sve do pojave ionsko-izmjenjivačkih tehnika.
Terbij u periodnom sistemu | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Hemijski element, Simbol, Atomski broj | Terbij, Tb, 65 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Serija | Lantanoidi | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Grupa, Perioda, Blok | La, 6, f | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izgled | srebrenobijeli metal | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Zastupljenost | 8,5 ×10-5 % | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomske osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomska masa | 158,92535(2)[1] u | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomski radijus (izračunat) | 175 (225) pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kovalentni radijus | - pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Van der Waalsov radijus | - pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronska konfiguracija | [Xe] 4f96s2 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Broj elektrona u energetskom nivou | 2, 8, 18, 27, 8, 2 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izlazni rad | 3,0 eV | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1. energija ionizacije | 565,8 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
2. energija ionizacije | 1110 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
3. energija ionizacije | 2114 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
4. energija ionizacije | 3839 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Fizikalne osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Agregatno stanje | čvrsto | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kristalna struktura | heksagonalna | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Gustoća | 8253[2] kg/m3 pri 298,15 K | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Magnetizam | paramagnetičan ( = 0,11)[3] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka topljenja | 1629 K (1356 °C) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka ključanja | 3396[4] K (3123 °C) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Molarni volumen | 19,3 · 10-6 m3/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota isparavanja | 391 kJ/mol[4] kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota topljenja | 10,8 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Brzina zvuka | 2620 m/s pri 293,15 K | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična toplota | 180 J/(kg · K) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična električna provodljivost | 0,889 · 106 S/m | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplotna provodljivost | 11 W/(m · K) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Hemijske osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksidacioni broj | 4, 3 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | 1,2 (Pauling-skala) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izotopi | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Sigurnosno obavještenje | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oznake upozorenja
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obavještenja o riziku i sigurnosti | R: nema oznaka upozorenja R S: nema oznake upozorenja S | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice. Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima. |
Terbij se koristi kao dopant za kalcij-fluorid, kalcij-volframat i stroncij-molibdat, materijale koji se koriste u uređajima u čvrstom stanju te kao stabilizatori kristala gorivih ćelija koje rade pri povišenim temperaturama. Kao jedan od sastojaka terfenola-D (legure koja se širi i skuplja pri djelovanju magnetnog polja, više od bilo koje druge poznate legure), terbij se koristi i u pogonskim elementima u raznim mašinama, pomorskim sonarnim sistemima i senzorima. Najveći dio svjetske proizvodnje terbija koristi se u zelenom fosforu. Terbij-oksid upotrebljava se u fluorescentnim svjetiljkama, televizorima i računarskim CRT monitorima. Terbijski zeleni fosfori se kombiniraju sa dvovalentnim europijskim plavim fosforima i trovalentnim crvenim fosforima, čime se omogućava trihromatska svjetlosna tehnologija, kao i veoma efikasno bijelo svjetlo, pogodno za standardno osvjetljenje prostorija.