Dubnij
hemijski element sa simbolom Db i atomskim brojem 105 / From Wikipedia, the free encyclopedia
Dubnij (latinski: dubnium) jeste hemijski element sa simbolom Db i atomskim brojem 105. Dubij je izuzetno radioaktivan, njegov najstabilniji poznati izotop dubnij-268 ima vrijeme poluraspada od oko 29 sati, što značajno ograničava istraživanje ovog elementa. Ovaj element se ne nalazi u prirodnom stanju na Zemlji i dobija se vještački. Otkiće ovog elementa prvi su objavili sovjetski naučnici sa Zajedničkog instituta za nuklearna istraživanja (JINR) 1968. godine, a nakon toga su i američki naučnici sa Univerziteta u Kaliforniji iz Berkeleya 1970. objavili isto otkriće. Oba tima predložila su svoja imena za novi element, koja su koristili bez zvaničnog odobrenja IUPAC-a. Dugogodišnje razmirice okončane su 1993. zvaničnom istragom o tvrdnjama o otkriću do kojih je došla zajednička komisija IUPAC-a i IUPAP-a, što je u konačnici dovelo da se otkriće pripiše objema timovima. Zvanično je nazvan dubnium 1997. po gradu Dubna gdje je sjedište JINR instituta.
Dubnij u periodnom sistemu | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Hemijski element, Simbol, Atomski broj | Dubnij, Db, 105 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Serija | Prelazni metali | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Grupa, Perioda, Blok | 5, 7, d | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Zastupljenost | 0 % | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomske osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomska masa | 262,1138 u | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomski radijus (izračunat) | 139 (pretpostavljeno)[1] ( -) pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kovalentni radijus | 149 (pretpostavljeno)[2] pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Van der Waalsov radijus | ? pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronska konfiguracija | [Rn] 5f146d37s2 (pretpostavljeno)[1] | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Broj elektrona u energetskom nivou | 2, 8, 18, 32, 32, 11, 2 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1. energija ionizacije | 664,8 (pretpostavljeno) kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
2. energija ionizacije | 1546,7 (pretpostavljeno) kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
3. energija ionizacije | 2378,4 (pretpostavljeno)[1] kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Fizikalne osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Agregatno stanje | čvrsto (pretpostavljeno)[3] | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kristalna struktura | kubična prostorno centrirana (pretpostavljeno)[3] | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Gustoća | 29.300[1][4][lower-alpha 1] kg/m3 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Magnetizam | ? | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka topljenja | ? K (? °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka ključanja | ? K (? °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Molarni volumen | ? m3/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota isparavanja | ? kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota topljenja | ? kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Brzina zvuka | ? m/s | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Hemijske osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksidacioni broj | 5, (4), (3)[1][4][lower-alpha 2] | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksid | ? | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektrodni potencijal | ? | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | ? (Pauling-skala) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izotopi | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Sigurnosno obavještenje | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oznake upozorenja
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obavještenja o riziku i sigurnosti | R: / S: / | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ostala upozorenja | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Radioaktivnost | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Radioaktivni element | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice. Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima. |
U periodnom sistemu elemenata, dubnij se nalazi u petoj grupi kao treći član 6d serije prelaznih metala. Ograničena istraživanja hemije ovog elementa pokazala su da se on ponaša kao tipični element grupe 5 te kao teži homolog elementa tantala. Ipak, postoje određena odstupanja od periodičnih trendova osobina zbog, kako se pretpostavlja, relativističkih efekata.