Zlato
hemijski element sa simbolom Au i atomskim brojem 79 / From Wikipedia, the free encyclopedia
Zlato (latinski: aurum) jeste hemijski element označen simbolom Au i ima atomski broj 79. Spada u prelazne metale i u periodnom sistemu stoji u 1. sporednoj grupi (11. grupa), odnosno grupi bakra i šestoj periodi, među takozvanim novčanim metalima. Zlato se ubraja u plemenite metale, a pored bakra je jedan od rijetkih metala živih boja. Zlato se koristi već hiljadama godina za pravljenje nakita i ritualnih predmeta, a prema nekim izvorima[6] od 6. vijeka p.n.e. počelo je korištenje zlata u obliku kovanica kao sredstvo plaćanja. Kao prehrambeni aditiv, zlato se označava E-brojem E175.
Kratke činjenice periodnom sistemu, Serija ...
Zlato u periodnom sistemu | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Hemijski element, Simbol, Atomski broj | Zlato, Au, 79 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Serija | Prelazni metali | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Grupa, Perioda, Blok | 11, 6, d | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izgled | metalno žut | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Zastupljenost | 4 · 10-7[1] % | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomske osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomska masa | 196,966569[2] u | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomski radijus (izračunat) | 135 (174) pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kovalentni radijus | 136 pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Van der Waalsov radijus | 166 pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronska konfiguracija | [Xe] 4f145d106s1 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Broj elektrona u energetskom nivou | 2, 8, 18, 32, 18, 1 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izlazni rad | 5,1[3] eV | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1. energija ionizacije | 890,1 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
2. energija ionizacije | 1980 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Fizikalne osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Agregatno stanje | čvrsto | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Mohsova skala tvrdoće | 2,5 - 3 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kristalna struktura | kubična plošno centrirana | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Gustoća | 19320[4] kg/m3 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Magnetizam | dijamagnetično | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka topljenja | 1337,33 K (1064,18 °C) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka ključanja | 3243[5] K (2970 °C) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Molarni volumen | 10,21 · 10-6 m3/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota isparavanja | 342[5] kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota topljenja | 12,55 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Pritisak pare | 2,37 · 10-3 Pa pri 1337 K | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Brzina zvuka | 2030 m/s pri 293,15 K | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična toplota | 128 J/(kg · K) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična električna provodljivost | 45,5 · 106 S/m | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplotna provodljivost | 320 W/(m · K) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Hemijske osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksidacioni broj | -1, 0, +1, +2, +3, +5 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksid | Au2O3 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektrodni potencijal | 1,52 V (Au3+ + 3e- → Au) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | 2,54 (Pauling-skala) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izotopi | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Sigurnosno obavještenje | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oznake upozorenja
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obavještenja o riziku i sigurnosti | R: nema oznaka upozorenja R S: nema oznake upozorenja S | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice. Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima. |
Zatvori