Srebro
hemijski element sa simbolom Ag i atomskim brojem 47 / From Wikipedia, the free encyclopedia
Srebro (latinski: argentum) jeste hemijski element sa hemijskim simbolom Ag i atomskim brojem 47. Ubraja se u prelazne metale, u periodnom sistemu elemenata nalazi se u 5. periodi i prvoj sporednoj grupi (grupa 11) odnosno grupi bakra. Simbol elementa se izvodi iz latinske riječi argentum - srebro. Ubraja se u plemenite metale.
Kratke činjenice periodnom sistemu, Serija ...
Srebro u periodnom sistemu | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Hemijski element, Simbol, Atomski broj | Srebro, Ag, 47 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Serija | Prelazni metali | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Grupa, Perioda, Blok | 11, 5, d | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izgled | bijeli sjajni metal | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Zastupljenost | 7,9 • 10-6[1] % | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomske osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomska masa | 107,8682 u | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomski radijus (izračunat) | 160 (165) pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kovalentni radijus | 153 pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Van der Waalsov radijus | 172 pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronska konfiguracija | [Kr] 4d105s1 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Broj elektrona u energetskom nivou | 2, 8, 18, 18, 1 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izlazni rad | 4,26[2] eV | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1. energija ionizacije | 731,0 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
2. energija ionizacije | 2070 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
3. energija ionizacije | 3361 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Fizikalne osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Agregatno stanje | čvrsto | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Mohsova skala tvrdoće | 2,5 - 3 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kristalna struktura | kubna plošno centrirana | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Gustoća | 10490[3] kg/m3 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Magnetizam | dijamagnetičan | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka topljenja | 1234,93 K (961,78 °C) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka ključanja | 2483[4] K (2210 °C) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Molarni volumen | 10,27 · 10−6 m3/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota isparavanja | 254[4] kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota topljenja | 11,3 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Pritisak pare | 0,34 Pa pri 1234 K | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Brzina zvuka | 2600 m/s pri 293,15 K | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična toplota | 235 J/(kg · K) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična električna provodljivost | 61,35 · 106 S/m | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplotna provodljivost | 430 W/(m · K) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Hemijske osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksidacioni broj | +1, +2, +3 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksid | Ag2O, Ag2O2 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektrodni potencijal | 0,7991 V (Ag+ + e− → Ag) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | 1,93 (Pauling-skala) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izotopi | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Sigurnosno obavještenje | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oznake upozorenja
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obavještenja o riziku i sigurnosti | R: nema oznaka upozorenja R S: nema oznake upozorenja S | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice. Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima. |
Zatvori
Ono je mehki, duktilni teški metal, vrlo lahko se oblikuje i ima najvišu specifičnu električnu provodljivost među svim hemijskim elementima kao i najvišu toplotnu provodljivost među svim metalima. Samo helij u obliku supratekućine, nemetalne kristalne forme ugljika (dijamant, grafen, grafenu slični grafit, ugljične nanocijevi) i bor-nitridi imaju bolju toplotnu provodljivost.[5]