Kopernicij
From Wikipedia, the free encyclopedia
Kopernicij (ranije nazvan ununbij) jest vještački hemijski element sa simbolom Cn i atomskim brojem 112. To je ekstremno radioaktivni element koji se može sintetizirati isključivo u laboratoriji. Najstabilniji, do danas otkriveni, izotop kopernicija 285Cn ima vrijeme poluraspada od oko 29 sekundi, mada je pronađen i jedan njegov nuklearni izomer koji ima dosta duže vrijeme poluraspada od 8,9 minuta.[8] Prvi put je sintetiziran 1996. godine u Centru za istraživanje teških iona GSI Helmholtz u blizini njemačkog grada Darmstadta. Dobio je ime po Nikoli Koperniku, astronomu i matematičaru iz doba Renesanse.
Kopernicij u periodnom sistemu | ||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Hemijski element, Simbol, Atomski broj | Kopernicij, Cn, 112 | |||||||||||||||||||||
Serija | Prelazni metali | |||||||||||||||||||||
Grupa, Perioda, Blok | 12, 7, d | |||||||||||||||||||||
Izgled | nepoznato | |||||||||||||||||||||
Zastupljenost | 0 % | |||||||||||||||||||||
Atomske osobine | ||||||||||||||||||||||
Atomska masa | 285 u | |||||||||||||||||||||
Atomski radijus (izračunat) | 147[1][2] ( -) pm | |||||||||||||||||||||
Kovalentni radijus | 122[3] pm | |||||||||||||||||||||
Van der Waalsov radijus | ? pm | |||||||||||||||||||||
Elektronska konfiguracija | [Rn] 5f146d107s2 (?) | |||||||||||||||||||||
Broj elektrona u energetskom nivou | 2, 8, 18, 32, 32, 18, 2 | |||||||||||||||||||||
1. energija ionizacije | 1154,9[1] kJ/mol | |||||||||||||||||||||
2. energija ionizacije | 2170,0[1] kJ/mol | |||||||||||||||||||||
3. energija ionizacije | 3164,7[1] kJ/mol | |||||||||||||||||||||
Fizikalne osobine | ||||||||||||||||||||||
Agregatno stanje | nepoznato | |||||||||||||||||||||
Kristalna struktura | kubična prostorno-centrirana[4] | |||||||||||||||||||||
Gustoća | 23700[1] kg/m3 | |||||||||||||||||||||
Magnetizam | ? | |||||||||||||||||||||
Tačka topljenja | ? K (? °C) | |||||||||||||||||||||
Tačka ključanja | 357 (+112/−108)[5] K (84 (+112/−108) °C) | |||||||||||||||||||||
Molarni volumen | ? m3/mol | |||||||||||||||||||||
Toplota isparavanja | ? kJ/mol | |||||||||||||||||||||
Toplota topljenja | ? kJ/mol | |||||||||||||||||||||
Brzina zvuka | ? m/s | |||||||||||||||||||||
Hemijske osobine | ||||||||||||||||||||||
Oksidacioni broj | 4, 2, 0[1] | |||||||||||||||||||||
Oksid | ? | |||||||||||||||||||||
Elektrodni potencijal | ? | |||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | ? (Pauling-skala) | |||||||||||||||||||||
Izotopi | ||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||
Sigurnosno obavještenje | ||||||||||||||||||||||
Oznake upozorenja
| ||||||||||||||||||||||
Obavještenja o riziku i sigurnosti | R: / S: / | |||||||||||||||||||||
Ostala upozorenja | ||||||||||||||||||||||
Radioaktivnost | ||||||||||||||||||||||
Radioaktivni element | ||||||||||||||||||||||
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice. Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima. |
U periodnom sistemu elemenata, kopernicij se nalazi u d-bloku transaktinidnih elemenata. Tokom njegovih reakcija sa zlatom, dokazano je[9] da je izrazito nestabilan metal i element koji spada u 12. grupu, u toj mjeri da je vjerovatno da je u gasovitom stanju pri normalnim uslovima temperature i pritiska. Izračuni pokazuju da se nekoliko osobina kopernicija razlikuje od osobina njegovih lakših homologa iz 12. grupe: cinka, kadmija i žive; a razloge treba tražiti u relativističkim efektima, pri čemu on otpušta svoje 6d elektrone umjesto 7s elektrona. Također, izračuni pokazuju da bi ovaj element imao oksidacijsko stanje +4, dok takvo stanje živa ima u samo jednom spoju, čije postojanje je također upitno, dok cink i kadmij uopće ne pokazuju to oksidacijsko stanje. Predviđa se i da bi se kopernicij mnogo teže mogao oksidirati iz svog neutralnog stanja u odnosu na druge elemente 12. grupe.