Torij
hemijski element sa atomskim brojem 90 / From Wikipedia, the free encyclopedia
Torij (latinski - thorium) jeste hemijski element sa simbolom Th i atomskim brojem 90. On je radioaktivni aktinoidni metal i jedan od samo tri radioaktivna elementa koji se mogu naći u prirodi u nešto većoj količini kao primordijalni element (druga dva su bizmut i uranij).[lower-alpha 1] Otkrio ga je norveški mineralog Morten Thrane Esmark 1828. godine, a identificirao švedski hemičar Jacob Berzelius, koji mu je i dao ime po nordijskom božanstvu munja Thoru.
Torij u periodnom sistemu | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Hemijski element, Simbol, Atomski broj | Torij, Th, 90 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Serija | Aktinoidi | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Grupa, Perioda, Blok | Ac, 7, f | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izgled | srebrenasto bijeli | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Zastupljenost | 0,0011[1] % | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomske osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomska masa | 232,0377[2] u | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomski radijus (izračunat) | 179,8 (-) pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kovalentni radijus | 206±6 pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Van der Waalsov radijus | - pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronska konfiguracija | [Rn] 6d27s2 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Broj elektrona u energetskom nivou | 2, 8, 18, 32, 18, 10, 2 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1. energija ionizacije | 578 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
2. energija ionizacije | 1110 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
3. energija ionizacije | 1930 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
4. energija ionizacije | 2780 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Fizikalne osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Agregatno stanje | čvrsto | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Mohsova skala tvrdoće | 3 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kristalna struktura | kubična plošno centrirana | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Gustoća | 11724[3] kg/m3 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Magnetizam | paramagnetičan[4] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka topljenja | 2028[3] K (1755 °C) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka ključanja | 5061[3] K (4788 °C) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Molarni volumen | 19,80 · 10-6 m3/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota isparavanja | 514 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota topljenja | 16,1 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Pritisak pare | 1000 Pa pri 3683 K | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Brzina zvuka | 2490 m/s pri 293,15 K | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična toplota | 120 J/(kg · K) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična električna provodljivost | 6,67 · 106 S/m | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplotna provodljivost | 54 W/(m · K) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Hemijske osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksidacioni broj | 4, 3, 2, 1 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksid | ThO2 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | 1,3 (Pauling-skala) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izotopi | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Sigurnosno obavještenje | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oznake upozorenja
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obavještenja o riziku i sigurnosti | R: / S: / | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ostala upozorenja | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Radioaktivnost | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Radioaktivni element | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice. Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima. |
Atom torija ima 90 protona i 90 elektrona, od koji su četiri valentni elektroni. Metal torija je srebrenast, a jako potamni ako je izložen zraku. On je neznatno radioaktivan: njegovi svi poznati izotopi su nestabilni, a šest izotopa se javlja u prirodi (227Th, 228Th, 230Th, 231Th, 232Th i 234Th) koji imaju vrijeme poluraspada između 25,52 sati i 14,05 milijardi godina. Izotop torij-232 koji ima 142 neutrona je najstabilniji među svim izotopima torija, te sačinjava gotovo sav prirodni torij, dok se ostalih pet prirodnih izotopa javlja samo u tragovima. On se raspada vrlo sporo putem alfa raspada na radij-228, započinjući lančani raspad pod nazivom torijeva serija koja završava izotopom olova-208. Smatra se da torija ima od tri do četiri puta više od uranija u Zemljinoj kori, a uglavnom se rafinira iz monacitnog pijeska kao nusproizvod izdvajanja rijetkih zemnih metala.
Torij se nekada često koristio kao izvor osvjetljenja kao mrežica za gasne lampe i kao materijal za legiranje, međutim ova praksa je postepeno prestala zbog porasta svijesti o njegovog radioaktivnosti. Torij se koristio i kao element za legiranje u nepotrošnim TIG elektrodama za zavarivanje. On je i dalje ostao popularan kao materijal za visokokvalitetnu optiku i naučne instrumente. Torij i uranij su jedina dva radioaktivna elementa koji imaju značajnije i obimnije komercijalne upotrebe koje se ne zasnivaju na njihovoj radioaktivnosti. Za torij se predviđa da će moći zamijeniti uranij kao gorivo u nuklearnim reaktorima, međutim do danas je napravljeno samo nekoliko torijskih reaktora.