Kirij
hemijski element sa simbolom Cm i atomskim brojem 96 / From Wikipedia, the free encyclopedia
Kirij (latinski: curium) jest vještački hemijski element sa simbolom Cm i atomskim brojem 96. U periodnom sistemu nalazi se u grupi aktinoida (7. perioda, f-blok) i ubraja se u transuranijske elemente. Ime je dobio po prezimenu hemičara bračnog para Marie i Pierre Curie.
![]() | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kirij u periodnom sistemu | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Hemijski element, Simbol, Atomski broj | Kirij, Cm, 96 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Serija | Aktinoidi | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Grupa, Perioda, Blok | Ac, 7, f | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izgled | srebrenasto bijeli metal | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Zastupljenost | 0 % | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomske osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomska masa | 247,0703 u | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomski radijus (izračunat) | 174,3[1] (-) pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kovalentni radijus | 169±3 pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Van der Waalsov radijus | - pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronska konfiguracija | [Rn] 5f76d17s2 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Broj elektrona u energetskom nivou | 2, 8, 18, 32, 25, 9, 2 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1. energija ionizacije | 581 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Fizikalne osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Agregatno stanje | čvrsto | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kristalna struktura | heksagonalna | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Gustoća | 13510 kg/m3 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Magnetizam | ? | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka topljenja | 1613 K (1340 °C) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka ključanja | 3383 K (3110 °C) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Molarni volumen | 18,05 · 10-6 m3/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota isparavanja | - kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota topljenja | 15 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Pritisak pare | 10 Pa pri 1982 K | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Brzina zvuka | m/s | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplotna provodljivost | 10[2] W/(m · K) kod 300 K | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Hemijske osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksidacioni broj | 2, 3, 4 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektrodni potencijal | −2,06 V (Cm3+ + 3e− → Cm) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | 1,3 (Pauling-skala) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izotopi | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Sigurnosno obavještenje | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oznake upozorenja
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obavještenja o riziku i sigurnosti | R: / S: / | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ostala upozorenja | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Radioaktivnost | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
![]() Radioaktivni element | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice. Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima. |
Kirij je radioaktivni, srebreno-svijetli veoma tvrdi metal. Nastaje u nuklearnim reaktorima. Iz jedne tone potrošenog nuklearnog goriva nastaje oko 20 grama ovog elementa. Prvi put je dobijen u ljeto 1944. iz lakšeg elementa plutonija, međutim njegovo otkriće je objavljeno naknadno, kada je njegov pronalazač Glenn T. Seaborg na gostovanju u jednoj radio emisiji za djecu spomenuo postojanje ovog elementa, u odgovoru na pitanja mlađih slušalaca da li je otkriven neki novi element.
Ovaj element je vrlo snažan alfa-emiter. Zbog velike količine toplote koje emitira tokom svog raspada, našao je primjenu u baterijama na bazi radionuklida. Osim toga, koristi se i za dobijanje izotopa 238Pu koji se koristi za baterije koje ne emitiraju gama zračenje, poput onih u pacemakerima. Kirij je također polazni materijal za dobijanje viših tranuranijskih i transaktinoidinih elemenata. Služi kao izvor alfa-zraka u rendgenskim spektrometrima, s kojima su, između ostalih, opremljene sonde poput rovera na Marsu: Mars Pathfindera, Spirita i Opportunityja, pomoću kojih one mogu hemijski analizirati stijene na Marsu, a sličnim uređajem opremljena je i sonda Philae na svemirskoj letjelici Rosetta, koja je korištena pri analizi površine komete 67P/C–G.