Europij
hemijski element sa simbolom Eu i atomskim brojem 63 / From Wikipedia, the free encyclopedia
Europij je hemijski element sa simbolom Eu i masenim brojem 63. U periodnom sistemu nalazi se u grupi lantanoida i te zbog toga ubraja u metale rijetkih zemalja. Samo su europij i americij elementi koji su nazvani po kontinentima.
Europij u periodnom sistemu | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Hemijski element, Simbol, Atomski broj | Europij, Eu, 63 | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Serija | Lantanoidi | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Grupa, Perioda, Blok | La, 6, f | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Izgled | srebrenobijeli metal | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Zastupljenost | 9,9 • 10-6[1] % | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomske osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomska masa | 151,964 u | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomski radijus (izračunat) | 185 (231) pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Kovalentni radijus | 198 pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Van der Waalsov radijus | ? pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronska konfiguracija | [Xe] 4f76s2 | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Broj elektrona u energetskom nivou | 2, 8, 18, 25, 8, 2 | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Izlazni rad | 2,5 eV | |||||||||||||||||||||||||||||||||
1. energija ionizacije | 547,1 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||
2. energija ionizacije | 1085 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||
3. energija ionizacije | 2404 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Fizikalne osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
Agregatno stanje | čvrsto | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Kristalna struktura | kubična prostorno centrirana | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Gustoća | 5245 (25 °C)[2] kg/m3 | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Magnetizam | paramagnetičan (Χm = 0,013)[3] | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka topljenja | 1099 K (826 °C) | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka ključanja | 1440 K (1713[4] °C) | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Molarni volumen | 28,97 · 10-6 m3/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota isparavanja | 176[4] kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota topljenja | 9,2 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Pritisak pare | 144 Pa pri 1095 K | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Brzina zvuka | m/s | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična toplota | 180 J/(kg · K) | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična električna provodljivost | 1,11 · 106 S/m | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplotna provodljivost | 14 W/(m · K) | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Hemijske osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksidacioni broj | 2 , 3 | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektrodni potencijal | −1,99 V (Eu3+ + 3 e− → Eu) | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | 1,2 (Pauling-skala) | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Izotopi | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||
Sigurnosno obavještenje | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oznake upozorenja | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obavještenja o riziku i sigurnosti | R: 14/15-17 S: 7/8-43 | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice. Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima. |
Kao i ostali lantanoidi, europij je također srebreno-sjajni teški metal. Njegove osobine ne slijede kontrakciju lantanoida. Zbog njegove elektronske konfiguracije, ovaj element ima značajno manju gustoću kao i dosta niže tačke topljenja i ključanja u odnosu sa susjedne elemente iz periodnog sistema. On je hemijski najreaktivniji rijetki zemni metal. Prve naznake postojanja elementa dali su William Crookes i Paul Émile Lecoq de Boisbaudran 1896. godine, a Eugène-Anatole Demarçay je kasnije uspio dokazati postojanje elementa putem spektroskopije, te ga i izolirati.
Ovaj element ima značajnu primjenu u tehnici, jer se koristi kao materijal za izradu svjetlećih tijela poput katodnih monitora, koji su ranije korišteni kao ekrani za računare i televizore, zatim u sijalicama i LCD monitorima. U tim proizvodima, crvena i plava boja dobija se od supstanci koje su dopirane europijem, a koje na taj način fluoresciraju u određenom željenom spektru.