Jod
hemijski element sa simbolom I i atomskim brojem 53 / From Wikipedia, the free encyclopedia
Jod (latinski: iodum) jeste hemijski element sa simbolom I (prije uvođenja međunarodnih simbola elemenata bio je J) i atomskim brojem 53. U periodnom sistemu nalazi se u 7. glavnoj grupi (17. grupa) te stoga spada u halogene elemente. Njegovo ime se izvodi iz starogrčke riječi ioeides (ιο-ειδής) u značenju ljubičast, jer pri njegovom zagrijavanju oslobađaju se pare karakteristične ljubičaste boje.
Jod u periodnom sistemu | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Hemijski element, Simbol, Atomski broj | Jod, I, 53 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Serija | Halogeni elementi | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Grupa, Perioda, Blok | 17, 5, p | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izgled | ljubičast-tamno siv, sjajan | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Zastupljenost | 6 · 10−6[1] % | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomske osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomska masa | 126,90447[2] u | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomski radijus (izračunat) | 140 (115) pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kovalentni radijus | 139 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Van der Waalsov radijus | 198 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronska konfiguracija | [Kr] 4d10 5s2 5p5 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Broj elektrona u energetskom nivou | 2, 8, 18, 18, 7 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1. energija ionizacije | 1008,4 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
2. energija ionizacije | 1845,9 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
3. energija ionizacije | 3180 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Fizikalne osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Agregatno stanje | čvrsto | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kristalna struktura | ortorompska | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Gustoća | 4,94 g/cm3 kg/m3 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Koeficijent termalne ekspanzije | 83 · 10-6[3] ppm/K | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Magnetizam | dijamagnetičan (= −4,3 · 10−5)[4] | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka topljenja | 386,85 K (113,70 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka ključanja | 457,2[5] K (184 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Molarni volumen | 25,72 · 10−6 m3/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota isparavanja | 41,6[5] kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota topljenja | 7,76 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Pritisak pare | 35[6] Pa pri 298 K | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Brzina zvuka | m/s | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična toplota | 214[7] J/(kg · K) kod 298,15 K | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplotna provodljivost | 0,449 W/(m · K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Hemijske osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksidacioni broj | ±1, 3, 5, 7 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektrodni potencijal | 0,536 (I2 + 2 e− → 2 I−) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | 2,66 (Pauling-skala) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izotopi | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Sigurnosno obavještenje | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oznake upozorenja | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obavještenja o riziku i sigurnosti | R: 20/21-50 S: (2-)23-25-61 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice. Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima. |
Na sobnoj temperaturi, jod je u čvrstom stanju, vrlo slabo se rastvara u vodi, ali se dobro rastvara u vodenom rastvoru kalij jodida, te još bolje u etanolu i drugim organskim rastvaračima. U mnogim prilikama, često se stvara zabuna kod simbola ovog hemijskog elementa. Tako neke enciklopedije, brojni školski udžbenici,[8] mnogi mediji i časopisi pogrešno navode simbol J za jod,[9][10] što je zapravo oznaka za međunarodnu mjernu jedinicu za energiju - joule (džul).
Jod je nezamjenjivi i sastavni dio životinjskih i ljudskih organizama a u tijelo se unosi hranom. Najveća koncentracija joda kod čovjeka prisutna je u štitnoj žlijezdi i tamo se koristi u hormonima tiroksinu i trijodtironinu kao dijodtirosinu. Nedostatak jod u vodi za piće i hrani po pravilu je odgovoran za nastanak strume (gušavosti). Stoga je kao prevenciju nastanka strume preporučeno najmanje jednom sedmično uključivanje morskih riba i plodova u ishranu kao i upotreba takozvane jodirane kuhinjske soli (so sa natrij- ili kalij-jodatom). Pomoću ovakve individualne profilakse i jodiranjem hrane za stoku, u mnogim zemljama svijeta nedostatak joda u tlu je djelomično ublažen.