Bakar
hemijski element sa simbolom Cu i atomskim brojem 29 / From Wikipedia, the free encyclopedia
Za druga značenja, pogledajte Bakar (čvor).
Bakar (latinski: cuprum) jeste hemijski element sa simbolom Cu i atomskim brojem 29. Spada u prijelazne metale, a u periodnom sistemu elemenata uvršten je u 4. periodi i prvoj sporednoj grupi koja je po njemu i nazvana grupa bakra. Latinsko ime cuprum izvedeno je iz pojma aes cyprium - ruda sa ostrva Kipar, odakle se u antičko vrijeme dobijao. Bakar je poznat od davnina, kao osnovni sastojak bronze.
Kratke činjenice periodnom sistemu, Serija ...
Bakar u periodnom sistemu | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Hemijski element, Simbol, Atomski broj | Bakar, Cu, 29 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Serija | Prelazni metali | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Grupa, Perioda, Blok | 11, 4, d | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izgled | crvenkastog metalnog sjaja | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Zastupljenost | 0,01[1] % | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomske osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomska masa | 63,546 u | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomski radijus (izračunat) | 135 (145) pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kovalentni radijus | 138 pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Van der Waalsov radijus | 140 pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronska konfiguracija | [Ar] 3d104s1 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Broj elektrona u energetskom nivou | 2, 8, 18, 1 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izlazni rad | 4,65[2] eV | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1. energija ionizacije | 745,5 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
2. energija ionizacije | 1957,9 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
3. energija ionizacije | 3555 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Fizikalne osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Agregatno stanje | čvrsto | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Mohsova skala tvrdoće | 3,0 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kristalna struktura | kubična prostorno centrirana | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Gustoća | 8920 kg/m3 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Magnetizam | dijamagnetičan | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka topljenja | 1357,77 K (1084,62 °C) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka ključanja | 2868[3] K (2595 °C) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Molarni volumen | 7,11 · 10-6 m3/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota isparavanja | 305[3] kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota topljenja | 13,1 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Pritisak pare | 0,0505 Pa pri 1358 K | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Brzina zvuka | 3810 m/s pri 293,15 K | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična toplota | 385[1] J/(kg · K) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična električna provodljivost | 58,1 · 106 S/m | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplotna provodljivost | 400 W/(m · K) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Hemijske osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksidacioni broj | 1, 2 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksid | CuO, Cu2O | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektrodni potencijal | 0,340 V (Cu2+ + 2e- → Cu) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | 1,9 (Pauling-skala) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izotopi | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Sigurnosno obavještenje | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oznake upozorenja prah | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obavještenja o riziku i sigurnosti | R: 11 (prah) S: 16 (prah) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice. Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima. |
Zatvori
Bakar je relativno mehak metal, može se dobro oblikovati i dosta je čvrst. Kao odličan provodnik toplote i električne struje pronašao je mnoge primjene u tehnici. Osim toga ubraja se i u metale za izradu kovanica. Kao slabo reaktivan teški metal, bakar spada u poluplemenite metale.