Aktinij
hemijski element s atomskim brojem 89 / From Wikipedia, the free encyclopedia
Aktinij je hemijski element sa simbolom Ac i atomskim brojem 89. Po njemu je serija hemijskih elemenata dobila ime aktinoidi, gdje spada grupa od petnaest vrlo sličnih elemenata u periodnom sistemu, počev od njega do lorensija. Aktinij se također ponekad smatra i prvim prelaznim metalom 7. periode, mada se mnogo rjeđe lorensiju dodjeljuje ta pozicija. Aktinij je otkriven 1899. godine, a bio je prvi neprimordijalni radioaktivni element koji je izdvojen. Iako su polonij, radij i radon otkriveni prije aktinija, oni nisu bili dobijeni u čistom obliku sve do 1902. godine.
Aktinij u periodnom sistemu | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Hemijski element, Simbol, Atomski broj | Aktinij, Ac, 89 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Serija | Prelazni metali | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Grupa, Perioda, Blok | 3, 7, d | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izgled | srebrenasti metal emitira plavičastu svjetlost[1][2] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
CAS registarski broj | 7440-34-8 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Zastupljenost | 6 · 10-18[3] % | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomske osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomska masa | 227,0278 u | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomski radijus (izračunat) | 195 (-) pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kovalentni radijus | 215 pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Van der Waalsov radijus | - pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronska konfiguracija | [Rn] 6d17s2 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Broj elektrona u energetskom nivou | 2, 8, 18, 32, 18, 9, 2 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1. energija ionizacije | 499 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
2. energija ionizacije | 1170 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
3. energija ionizacije | 1900 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Fizikalne osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Agregatno stanje | čvrsto | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kristalna struktura | kubična plošno centrirana | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Gustoća | 10070 kg/m3 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka topljenja | 1323 K (1050 °C) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka ključanja | 3500±300[2] K (3200±300 °C) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Molarni volumen | 22,55 · 10-6 m3/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota isparavanja | 400 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota topljenja | 14 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Brzina zvuka | m/s | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična toplota | 27,2 J/(kg · K) kod 293 K | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplotna provodljivost | 12 W/(m · K) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Hemijske osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksidacioni broj | 3, 2 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektrodni potencijal | -2,13 V (Ac3+ + 3e- → Ac) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | 1,1 (Pauling-skala) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izotopi | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Sigurnosno obavještenje | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oznake upozorenja
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obavještenja o riziku i sigurnosti | R: / S: / | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ostala upozorenja | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Radioaktivnost | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Radioaktivni element | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice. Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima. |
Aktinij je vrlo mehak, srebrenasto-svijetli radioaktivni metal koji vrlo burno reagira sa kisikom i vlagom iz zraka, gradeći bijeli pokrivni aktinij-oksid koji sprječava daljnju oksidaciju. Kao i većina lantanoida i mnogih aktinoida, on zadržava oksidacijsko stanje +3 u gotovo svim svojim spojevima. Ovaj metal se nalazi samo u tragovima unutar ruda uranija i torija u vidu izotopa 227Ac, a koji se raspada tokom vremena poluraspada od 21,772 godine, pretežno emitirajući beta- a rjeđe i alfa-čestice. Također, postoji i izotop 228Ac, koji je beta aktivan, ali mu je vrijeme poluraspada samo 6,15 sati. U jednoj toni prirodnog uranija u rudama sadržano je oko 0,2 miligrama aktinija-227, dok jedna tona prirodnog torija sadrži približno 5 nanograma aktinija-228. Zbog velike sličnosti u fizičkim i hemijskim osobinama aktinija i lantana, odvajanje aktinija iz njegovih ruda nije praktično. Umjesto toga, ovaj element se u miligramskim količinama dobija zračenjem neutronima izotopa radija-226 u nuklearnim reaktorima. Zbog rijetkosti, visoke cijene dobijanja i radioaktivnosti, aktinij nema značajnijih primjena u industriji. Njegova upotreba svodi se na izvor neutrona te kao sredstvo u radioterapiji, kojim se zrače određene ćelije tumora u tijelu.