Cezij
hemijski element sa simbolom Cs i atomskim brojem 55 / From Wikipedia, the free encyclopedia
Cezij (po IUPAC-u caesium, simbol Cs, latinski: caesium) jeste hemijski element koji spada u alkalne metale IA grupe periodnog sistema elemenata. Cezij je najteži stabilni alkalni metal.
Cezij u periodnom sistemu | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Hemijski element, Simbol, Atomski broj | Cezij, Cs, 55 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Serija | Alkalni metali | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Grupa, Perioda, Blok | 1, 6, s | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izgled | srebrenasto sjajni metal | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Zastupljenost | 0,00065[1] % | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomske osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomska masa | 132,9054 u | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomski radijus (izračunat) | 265 (298) pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kovalentni radijus | 244 pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Van der Waalsov radijus | 343[2] pm | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronska konfiguracija | [Xe] 6s1 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Broj elektrona u energetskom nivou | 2, 8, 18, 18, 8, 1 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izlazni rad | 2,14[3] eV | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1. energija ionizacije | 375,7 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Fizikalne osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Agregatno stanje | čvrsto | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Mohsova skala tvrdoće | 0,2 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kristalna struktura | kubična prostorno centrirana | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Gustoća | 1900[4] kg/m3 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Magnetizam | paramagnetičan ( = 5,2 · 10−6)[5] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka topljenja | 301,60 K (28,45 °C) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka ključanja | 963,15[6] K (690 °C) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Molarni volumen | 70,94 · 10-6 m3/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota isparavanja | 66,1[6] kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota topljenja | 2,092 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Pritisak pare | 1,4 · 10-4 Pa | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Brzina zvuka | m/s | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična toplota | 240 J/(kg · K) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična električna provodljivost | 4,89 · 106 S/m | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplotna provodljivost | 36 W/(m · K) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Hemijske osobine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksidacioni broj | +1 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksid | Cs2O | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektrodni potencijal | -2,923 V (Cs+ + e- → Cs) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | 0,79 (Pauling-skala) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izotopi | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Sigurnosno obavještenje | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oznake upozorenja | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obavještenja o riziku i sigurnosti | R: 11-14/15-34 S: 8-16-26-36/37/39-43-45 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice. Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima. |
Otkriven je 1861. godine, a otkrili su ga Robert Wilhelm Bunsen i Gustav Kirchhoff u mineralnoj vodi na izvoru u Bad Dürkheimu. Zbog dvije plavičaste spektralne linije po kojima je i otkriven, dali su mu ime po latinskom nazivu caesium - "nebesko plav". Tek 1881. godine Carl Setterberg je predstavio prvi hemijski čist cezij.
Cezij je ekstremno reaktivan element, vrlo je mehak, ima zlatnožute nijanse, a u potpuno čistom stanju je srebrenasti sjajni metal. Pošto u kontaktu sa zrakom odmah i veoma burno reagira, čuva se u hermetički zatvorenim staklenim ampulama. Nema podataka da cezij ima neki biološki značaj. U prirodi se ne javlja u ljudskom organizmu, a nije ni otrovan.
Radioaktivni izotop 137Cs, koji je proizvod cijepanja jezgra, dospio je u velikim količinama u atmosferu nakon černobilske katastrofe 26. aprila 1986. godine, što je privuklo pažnju javnosti u cijelom svijetu.