Iterbij
hemijski element sa simbolom Yb i atomskim brojem 70 / From Wikipedia, the free encyclopedia
Iterbij je hemijski element sa simbolom Yb i rednim brojem 70. U periodnom sistemu nalazi se u grupi lantanoida te se stoga ubraja u metale rijetkih zemlji. Poput ostalih lantanoida, on je srebreno-sjajni teški metal. Osobine iterbija ne slijede kontrakciju lantanoida, a zbog svoje elektronske konfiguracije ovaj element ima značajno manju gustoću kao i niže temperature topljenja i ključanja od susjednih elemenata u periodnom sistemu.
Iterbij u periodnom sistemu | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Hemijski element, Simbol, Atomski broj | Iterbij, Yb, 70 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Serija | Lantanoidi | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Grupa, Perioda, Blok | La, 6, f | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izgled | srebrenobijeli metal | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
CAS registarski broj | 7440-64-4 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Zastupljenost | 2,5 · 10-4[1] % | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomske osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomska masa | 173,045(10)[2][3] u | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomski radijus (izračunat) | 175 (222) pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kovalentni radijus | 187 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Van der Waalsov radijus | - pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronska konfiguracija | [Xe] 4f146s2 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Broj elektrona u energetskom nivou | 2, 8, 18, 32, 8, 2 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1. energija ionizacije | 603,4 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
2. energija ionizacije | 1174,8 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
3. energija ionizacije | 2417 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Fizikalne osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Agregatno stanje | čvrsto | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kristalna struktura | kubična plošno centrirana | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Gustoća | 6973 kg/m3 pri 298,15[4] K | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Magnetizam | paramagnetičan (Χm = 3,4 · 10−5)[5] | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka topljenja | 1097 K (824 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka ključanja | 1703[6] K (1430 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Molarni volumen | 24,84 · 10-6 m3/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota isparavanja | 159[6] kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota topljenja | 7,6 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Pritisak pare | 395 Pa pri 1097 K | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Brzina zvuka | 1590 m/s pri 293,15 K | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična toplota | 150 J/(kg · K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična električna provodljivost | 4 · 106 S/m | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplotna provodljivost | 39 W/(m · K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Hemijske osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksidacioni broj | 2, 3 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektrodni potencijal | -2,22 V (Yb3+ + 3e- → Yb) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | 1,1 (Pauling-skala) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izotopi | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Sigurnosno obavještenje | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oznake upozorenja | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obavještenja o riziku i sigurnosti | R: 11-20/21/22 S: 16-33-36 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice. Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima. |
Iterbij je otkrio Jean Charles Galissard de Marignac 1878. godine prilikom proučavanja minerala gadolinita. Kasnije, 1907. godine, Georges Urbain, Carl Auer von Welsbach i Charles James, nezavisno jedan od drugog, uspjeli su iz Marignacovog iterbija izdvojiti još jedan element, lutecij. Welbach je za ime novog elementa predlagao aldebaranij, međutim ipak je nakon dugih rasprava i protivno njegovoj volji, zadržano današnje ime iterbij.
U tehničkom pogledu element i njegovi spojevi koriste se u vrlo malehnim količinama, uglavnom zbog vrlo složenog načina njegovog odvajanja od drugih lantanoida, između ostalog koristi se kao dotirajuće sredstvo za lasere na bazi itrij-aluminij granata. Iterbij(III)-hlorid i iterbij(II)-jodid su reagensi koji se koriste u raznim organskim reakcijama sinteze.