Berilij
hemijski element sa simbolom Be i atomskim brojem 4 / From Wikipedia, the free encyclopedia
Berilij (latinski: beryllium) jeste hemijski element sa hemijskim simbolom Be i atomskim brojem 4. Pošto je sav berilij stvoren nukleosintezom u zvijezdama kratkog vijeka, on je relativno rijedak element u svemiru. To je dvovalentni element koji se javlja samo u kombinaciji sa drugim elementima u mineralima. Neki od poznatijih dragih kamenja sadrže berilij, između ostalih mineral beril (akvamarin, smaragd i hrizoberil). Kao element, berilij je čelično sivi, snažni ali lahki i krhki zemnoalkalni metal.
Berilij u periodnom sistemu | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Hemijski element, Simbol, Atomski broj | Berilij, Be, 4 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Serija | Zemnoalkalni metali | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Grupa, Perioda, Blok | 2, 2, s | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izgled | sivo-bijeli metal | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Zastupljenost | 5,3 · 10−4[1] % | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomske osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomska masa | 9,0121831 u | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomski radijus (izračunat) | 112 (-) pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kovalentni radijus | 96±3 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Van der Waalsov radijus | 153 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronska konfiguracija | [He] 2s2 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Broj elektrona u energetskom nivou | 2, 2 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1. energija ionizacije | 899,5 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
2. energija ionizacije | 1757,1 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
3. energija ionizacije | 14848,7 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Fizikalne osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Agregatno stanje | čvrsto | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Mohsova skala tvrdoće | 5,5 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kristalna struktura | heksagonalna | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Gustoća | 1848[2] kg/m3 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Magnetizam | dijamagnetičan | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka topljenja | 1560 K (1287 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka ključanja | 3243[3] K (2969 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Molarni volumen | 4,85 · 10−6 m3/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota isparavanja | 309[3] kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota topljenja | 7,95[4] - 12,2[5] kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Pritisak pare | 1000 Pa pri 2023 K | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Brzina zvuka | 12890[6] m/s | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična toplota | 1825[1] J/(kg · K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična električna provodljivost | 25 · 106 S/m | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplotna provodljivost | 182[7] - 218[8] W/(m · K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Hemijske osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksidacioni broj | 2, 1[9] | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksid | BeO | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektrodni potencijal | −1,97 V (Be2+ + 2e− → Be) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | 1,57 (Pauling-skala) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izotopi | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Sigurnosno obavještenje | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oznake upozorenja | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obavještenja o riziku i sigurnosti | R: 49-25-26-48/23-36/37/38-43 S: 53-45 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice. Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima. |
Berilij poboljšava mnoge fizičke osobine kada se doda u legure aluminija, bakra, željeza i nikla.[10] Alati napravljeni od legura bakra i berilija u izrazito snažni i tvrdi, ne izazivaju varničenje pri udarcima o čelične površine. U strukturalnim primjenama, kombinacija visokog otpora pri savijanju, toplotne stabilnosti, toplotne provodljivosti i malehne gustoće (1,85 teži od vode), čine berilij materijalom omiljenim u aeronautici za izradu avionskih komponenti, projektila, svemirskih letjelica i satelita.[10]
Zbog malehne gustoće i niskog atomskog broja, berilij je relativno propustljiv za x-zrake i druge oblike ionizirajućeg zračenja. Zbog toga, on je jedan od najčešćih materijala za otvore na rendgenskoj opremi i uređajima za fizikalne eksperimente u oblasti atomskih čestica.[10] Velika toplotna provodljivost berilija i berilij oksida je od velikog značaja za njihovu primjenu u oblasti toplotnog upravljanja.
Komercijalna upotreba berilija zahtijeva korištenje odgovarajuće opreme za zaštitu od prašine kao i industrijske kontrole u proizvodnji zbog velike otrovnosti prašine koja sadrži berilij. Takva prašina koja se udiše može izazvati hronične alergijske bolesti opasne po život kod nekih osoba, nazvane berilioza.[11]