Indij
hemijski element sa simbolom In i atomskim brojem 49 / From Wikipedia, the free encyclopedia
Indij je hemijski element sa simbolom In i atomskim brojem 49. U periodnom sistemu nalazi se u 5. periodi i četvrti je element 3. glavne grupe, odnosno 13. grupe po IUPAC-u, zvane grupa bora. Indij je jedan veoma rijetki, srebreno-bijeli i mehki teški metal. Njegova rasprostranjenost u Zemljinoj kori može se mjeriti rasprostranjenošću srebra. Za ljudski organizam, indij nije esencijalan element, ali isto tako vrlo malo je poznato njegovih toksičnih osobina.[7] Metal se danas u najvećoj mjeri prerađuje u indij-kalaj-oksid, koji služi kao transparentni provodnik za ravne računarske i TV ekrane i touchscreene. Od početka 21. vijeka porasla je potražnja za indijem, što je dovelo i do povećanja njegove cijene na tržištu kao i diskusija o skorom nestanku njegovih zaliha u svijetu.[8]
Indij u periodnom sistemu | ||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Hemijski element, Simbol, Atomski broj | Indij, In, 49 | |||||||||||||||||||||||||||
Serija | Metali | |||||||||||||||||||||||||||
Grupa, Perioda, Blok | 13, 5, p | |||||||||||||||||||||||||||
Izgled | srebrenasti sjajni metal | |||||||||||||||||||||||||||
Zastupljenost | 1 · 10−5[1] % | |||||||||||||||||||||||||||
Atomske osobine | ||||||||||||||||||||||||||||
Atomska masa | 114,818 u | |||||||||||||||||||||||||||
Atomski radijus (izračunat) | 155 (156) pm | |||||||||||||||||||||||||||
Kovalentni radijus | 144 pm | |||||||||||||||||||||||||||
Van der Waalsov radijus | 193 pm | |||||||||||||||||||||||||||
Elektronska konfiguracija | [Kr] 4d105s25p1 | |||||||||||||||||||||||||||
Broj elektrona u energetskom nivou | 2, 8, 18, 18, 3 | |||||||||||||||||||||||||||
1. energija ionizacije | 558,3 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||
2. energija ionizacije | 1820,7 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||
3. energija ionizacije | 2704 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||
Fizikalne osobine | ||||||||||||||||||||||||||||
Agregatno stanje | čvrsto | |||||||||||||||||||||||||||
Mohsova skala tvrdoće | 1,2 | |||||||||||||||||||||||||||
Kristalna struktura | tetragonalna | |||||||||||||||||||||||||||
Gustoća | 7310 kg/m3 | |||||||||||||||||||||||||||
Magnetizam | dijamagnetičan ( = −5,1 · 10−5)[2] | |||||||||||||||||||||||||||
Tačka topljenja | 429,7485[3] K (156,5985 °C) | |||||||||||||||||||||||||||
Tačka ključanja | 2273[4] K (2000 °C) | |||||||||||||||||||||||||||
Molarni volumen | 15,76 · 10−6 m3/mol | |||||||||||||||||||||||||||
Toplota isparavanja | 225[4] - 231,8[5] kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||
Toplota topljenja | 3,26 kJ/mol | |||||||||||||||||||||||||||
Pritisak pare | 1 Pa pri 1196[6] K | |||||||||||||||||||||||||||
Brzina zvuka | 1215 m/s pri 293,15 K | |||||||||||||||||||||||||||
Specifična toplota | 233 J/(kg · K) | |||||||||||||||||||||||||||
Specifična električna provodljivost | 12,5 · 106 S/m | |||||||||||||||||||||||||||
Toplotna provodljivost | 81,6 W/(m · K) | |||||||||||||||||||||||||||
Hemijske osobine | ||||||||||||||||||||||||||||
Oksidacioni broj | 3, 1 | |||||||||||||||||||||||||||
Elektrodni potencijal | −0,343 V (In3+ + 3e− → In) | |||||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | 1,78 (Pauling-skala) | |||||||||||||||||||||||||||
Izotopi | ||||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||||
Sigurnosno obavještenje | ||||||||||||||||||||||||||||
Oznake upozorenja prah | ||||||||||||||||||||||||||||
Obavještenja o riziku i sigurnosti | R: 11 S: 9-16-29-33 | |||||||||||||||||||||||||||
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice. Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima. |