Fosfor
hemijski element sa simbolom P i atomskim brojem 15 / From Wikipedia, the free encyclopedia
Fosfor (od grčkog φως-φóρος phōs-phóros "koji nosi svjetlost", zbog emisije svjetlosti bijelog fosfora u reakciji sa kisikom) jeste hemijski element sa simbolom P i atomskim brojem 15. U periodnom sistemu se nalazi u petoj glavnoj grupi odnosno 15. grupi po IUPACu poznatijoj kao "grupa dušika".
Fosfor u periodnom sistemu | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Hemijski element, Simbol, Atomski broj | Fosfor, P, 15 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Serija | Nemetal | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Grupa, Perioda, Blok | 15, 3, p | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izgled | bijelo-sivi (B) tamnocrveni (Crv) crn (Cn) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
CAS registarski broj | 7723-14-0 (crveni) 12185-10-3 (bijeli) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Zastupljenost | 0,09[1] % | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomske osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomska masa | 30,973761998(5)[2] u | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomski radijus (izračunat) | 100 (98) pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kovalentni radijus | 107 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Van der Waalsov radijus | 180 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronska konfiguracija | [Ne] 3s2 3p3 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Broj elektrona u energetskom nivou | 2, 8, 5 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1. energija ionizacije | 1011,8 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
2. energija ionizacije | 1907 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
3. energija ionizacije | 2914,1 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
4. energija ionizacije | 4963,6 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
5. energija ionizacije | 6273,9 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Fizikalne osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Agregatno stanje | čvrsto | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kristalna struktura | Cn: ortorompska | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Gustoća | B: 1830 kg/m3[3] Crv: 2000-2400 kg/m3[4] Cn: 2690[5] kg/m3 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Magnetizam | dijamagnetičan (crveni: = −1,9 · 10−5[6] crni: = −2,9 · 10−5)[6] | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka topljenja | 317,3 K (44,2 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka ključanja | bijeli: 553,2[7] K (280 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Molarni volumen | 17,02 · 10−6 m3/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota isparavanja | 51,9[7] kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota topljenja | 0,64 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Pritisak pare | crv: 3900 Pa[4] bijeli: 3300[3] Pa pri 293 K | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Brzina zvuka | m/s | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična toplota | Crv: 685,6 J/(kg · K) kod 298[1] K | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična električna provodljivost | B: 0 Crv: 0 Cn: 1,0 · 10−9 S/m | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplotna provodljivost | 0,236 W/(m · K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Hemijske osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksidacioni broj | ±3, 4, 5 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksid | P2O5 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | 2,19 (Pauling-skala) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izotopi | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Sigurnosno obavještenje | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oznake upozorenja Crveni fosfor Bijeli fosfor | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obavještenja o riziku i sigurnosti | R: 11-16-52/53 (crveni) R: 17-26/28-35-50 (bijeli) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice. Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima. |
Fosfor se u prirodi javlja u većem broju, međusobno vrlo različitih i raznovrsnih alotropskih modifikacija, među kojima je najlakše dobiti termodinamički ne baš najstabilniju molekulu P4 poznatiju kao bijeli fosfor. Spojevi fosfora su nezamjenjivi za sva živa bića i učestvuju u izgradnji i funkcioniranju organizma, kao što su dijelovi DNK i ćelijska opskrba energijom (ADP/ATP). Biohemijsko kruženje fosfora opisano je u okvirima ciklusa fosfora.