Rodij
hemijski element sa simbolom Rh i atomskim brojem 45 / From Wikipedia, the free encyclopedia
Rodij je hemijski element sa hemijskim simbolom Rh i atomskim brojem 45. To je srebreno-sjajni, tvrdi, nereaktivni prelazni metal. U periodnom sistemu, zajedno sa kobaltom, iridijem i majtnerijem spada u 9. grupu odnosno "grupu kobalta". Rodij ima dosta sličnosti sa drugim platinastim elementima poput platine ili paladija. To naprimjer uključuje vrlo slabu reaktivnost karakterističnu za plemenite metale kao i veliku katalitičku aktivnost.
Rodij u periodnom sistemu | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Hemijski element, Simbol, Atomski broj | Rodij, Rh, 45 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Serija | Prelazni metali | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Grupa, Perioda, Blok | 9, 5, d | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izgled | srebreno bijeli metal | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
CAS registarski broj | 7440-16-6 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Zastupljenost | 1 · 10−7[1] % | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomske osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomska masa | 102,90550[2] u | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomski radijus (izračunat) | 135 (173) pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kovalentni radijus | 142 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Van der Waalsov radijus | pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronska konfiguracija | [Kr] 4d85s1 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Broj elektrona u energetskom nivou | 2, 8, 18, 16, 1 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1. energija ionizacije | 719,7 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
2. energija ionizacije | 1740 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
3. energija ionizacije | 2997 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Fizikalne osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Agregatno stanje | čvrsto | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Mohsova skala tvrdoće | 6 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kristalna struktura | kubna plošno centrirana | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Gustoća | 12380[3] kg/m3 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Magnetizam | paramagnetičan ( = 1,7 · 10−4)[4] | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka topljenja | 2236 K (1963[5] °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka ključanja | 4000[6] K (3727 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Molarni volumen | 8,28 · 10−6 m3/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota isparavanja | 531[6] kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota topljenja | 21,7 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Brzina zvuka | 4700 m/s pri 293,15 K | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična toplota | 243[7] J/(kg · K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična električna provodljivost | 23,3 · 106 S/m | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplotna provodljivost | 150 W/(m · K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Hemijske osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksidacioni broj | 0, +1, +2, +3, +4 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksid | Rh2O | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektrodni potencijal | 0,76 V (Rh3+ + 3e− → Rh) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | 2,28 (Pauling-skala) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izotopi | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Sigurnosno obavještenje | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oznake upozorenja | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obavještenja o riziku i sigurnosti | R: 11 S: 16-22-24/25 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice. Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima. |
Zbog tih osobina, rodij se koristi pretežno u obliku legura kao katalizator. Kao važan dio katalizatora u motornim vozilima, on pomaže pri redukciji dušikovih oksida. Rodijevi katalizatori se koriste i u nekim industrijskim procesima za proizvodnju određenih hemijskih supstanci, poput proizvodnje šalitre putem Ostwaldovog procesa. Pošto se ovaj metal vrlo rijetko nalazi u prirodi a pri tom ima vrlo veliki obim upotrebe, ubraja se među najskuplje metale uopće. U ljudskom tijelu ga nema, a njegova biološka funkcije nije poznata.[8]