Dušik
hemijski element sa simbolom N i atomskim brojem 7 / From Wikipedia, the free encyclopedia
Dušik, nitrogen ili azot (latinski: nitrogenium) jeste hemijski element sa atomskim brojem 7 i hemijskim simbolom N. Simbol je izveden iz njegovog latinskog naziva nitrogenium (odnosno iz starogrčkog νιτρον nitron - soda, šalitra, i γενος genos porijeklo). Slavenski naziv dušik dobio je jer guši (duši) disanje i plamen, a slično porijeklo vodi i naziv azot (grč. azotikos - koji ne podržava život). U periodnom sistemu nalazi se u petoj glavnoj grupi i 2. periodi. Spada u nemetale. U elementarnom obliku dušik postoji isključivo u obliku dvoatomskih molekula (dinitrogen, N2). Sa 78% udjela je jedan od osnovnih sastojaka zraka. U Zemljinoj kori neorganski dušik se javlja rijetko u spojevima; izuzetak su depoziti šalitre.
Dušik u periodnom sistemu | |||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Hemijski element, Simbol, Atomski broj | Dušik, N, 7 | ||||||||||||||||||||||||||||||
Serija | Nemetali | ||||||||||||||||||||||||||||||
Grupa, Perioda, Blok | 15, 2, p | ||||||||||||||||||||||||||||||
Izgled | bezbojni gas | ||||||||||||||||||||||||||||||
Zastupljenost | 0,03[1] % | ||||||||||||||||||||||||||||||
Atomske osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||
Atomska masa | 14,0067 (14,00643 – 14,00728)[2] u | ||||||||||||||||||||||||||||||
Atomski radijus (izračunat) | 65 (56) pm | ||||||||||||||||||||||||||||||
Kovalentni radijus | 75 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||
Van der Waalsov radijus | 155 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronska konfiguracija | He 2s2 2p3 | ||||||||||||||||||||||||||||||
Broj elektrona u energetskom nivou | 2, 5 | ||||||||||||||||||||||||||||||
1. energija ionizacije | 1402,3 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
2. energija ionizacije | 2856 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
3. energija ionizacije | 4578 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
4. energija ionizacije | 7475 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
5. energija ionizacije | 9444,9 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
Fizikalne osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||
Agregatno stanje | gas | ||||||||||||||||||||||||||||||
Kristalna struktura | heksagonalna | ||||||||||||||||||||||||||||||
Gustoća | 1,250 kg/m3 | ||||||||||||||||||||||||||||||
Magnetizam | dijamagnetičan = −6,7 · 10−9)[3] | ||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka topljenja | 63,05 K (−210,1 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka ključanja | 77,15[4] K (−196 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||
Molarni volumen | (čvrst) 13,54 · 10−6 m3/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota isparavanja | 5,58[4] kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota topljenja | 0,72[5] kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
Pritisak pare | 1000 Pa pri 53 K | ||||||||||||||||||||||||||||||
Brzina zvuka | 333,6 m/s pri 298,15 K | ||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična toplota | 1040 J/(kg · K) kod 298 K | ||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična električna provodljivost | 0 S/m | ||||||||||||||||||||||||||||||
Toplotna provodljivost | 0,02583 W/(m · K) | ||||||||||||||||||||||||||||||
Hemijske osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||
Oksidacioni broj | −3, −2, −1, 1, 2, 3, 4, 5 | ||||||||||||||||||||||||||||||
Oksid | N2O, NO, N2O3, NO2, N2O5 (jako kiseo) | ||||||||||||||||||||||||||||||
Elektrodni potencijal | ? | ||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | 3,04 (Pauling-skala) | ||||||||||||||||||||||||||||||
Izotopi | |||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||
Sigurnosno obavještenje | |||||||||||||||||||||||||||||||
Oznake upozorenja
| |||||||||||||||||||||||||||||||
Obavještenja o riziku i sigurnosti | R: nema oznaka upozorenja R S: 9-23 | ||||||||||||||||||||||||||||||
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice. Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima. |
Tokom evolucije u ekosistemima se formirao ciklus dušika: kao osnovni sastojak bjelančevina i mnogih drugih prirodnih supstanci, dušik je nezamjenjiv za živa bića, a oni ga u svojim energetski intenzivnim životnim procesima (kao što je fiksiranje dušika) vežu i pretvaraju u bioraspoloživi dušik. To se naprimjer dešava pod uticajem enzima u takozvanom željezo-sumpornom klasteru, koji je kofaktor enzima nitrogenaze.