![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/86/Argonne%2527s_Midwest_Center_for_Structural_Genomics_deposits_1%252C000th_protein_structure.jpg/640px-Argonne%2527s_Midwest_Center_for_Structural_Genomics_deposits_1%252C000th_protein_structure.jpg&w=640&q=50)
Bjelančevine
biološka molekula koja se sastoji od lanaca aminokiselinskih ostataka / From Wikipedia, the free encyclopedia
Bjelančevine ili proteini su makromolekule (macro=mnogo, više; moliculis=sićušan, mali;) koje su nastale međusobnim spajanjem aminokiselina. Dogovoreno je da se spojevi koji broje manje od 50 aminokiselina u niz nazivaju polipeptidi, a da se makromolekule sa preko 50 aminokiselina nazivaju proteini. Bjelančevine su vrlo važni sastavni dijelovi svakog organizma, jer čine neke strukture i supstance koje su neophodne za život. Bjelančevine se dijele na proste (proteine) i složene bjelančevine (proteide). Složene bjelančevine (proteidi), osim proteinskog dijela imaju i prostetičku grupu. Prema hemijskom sastavu prostetičke grupe izvršena je podjela složenih bjelančevina na : nukleoproteide, hromoproteide, glikoproteide, fosfoproteide i lipoproteide.[1][2]
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/86/Argonne%27s_Midwest_Center_for_Structural_Genomics_deposits_1%2C000th_protein_structure.jpg/640px-Argonne%27s_Midwest_Center_for_Structural_Genomics_deposits_1%2C000th_protein_structure.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/60/Myoglobin.png/640px-Myoglobin.png)
Ovo je prvi protein čija je struktura razjašnjena putem X-kristalografije.
Desno od centra među namotajima je proteinska hem grupa (prikazano u sivoj boji) s molekulom vezanog kisika (crvena).