![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/5f/Lysine_fisher_structure_and_3d_ball.svg/langbs-640px-Lysine_fisher_structure_and_3d_ball.svg.png&w=640&q=50)
Aminokiselina
From Wikipedia, the free encyclopedia
Aminokiseline su biološki važna organska jedinjenja koja sadrže amino (-NH2) i karboksilne kiseline (-COOH) funkcionalne grupe, zajedno sa zamjenskim lancima koji su specifični za svaku od njih. Ključni elementi aminokiselina su ugljik, vodik, kisik i dušik, iako se ostali elementi nađu na bočnim pozicijama pojedinih aminokiselina. Poznato je oko 500 aminokiselina[1], a mogu se svrstati na mnogo načina. Svrstavaju se prema ključnoj funkcionalnoj grupi, kao alfa (α-), beta (β-), gamma- (γ-) ili delta (δ-) ugljične aminokiseline. Druge kategorije se odnose na hemijsku polarizaciju, pH vrijednost i tip grupa bočnih lanaca (alifatski, aciklični, aromatski, sadrže hidroksilne ili sumpor, itd). U strukturi proteina, po količini, aminokiseline čine drugu komponentu (voda je najveća) ljudskih mišića, ćelija i tkiva. [2] Izvan proteina, aminokiselina obavljaju ključne uloge u procesima kao što su neurotransmiterski transport i biosinteza.
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/5f/Lysine_fisher_structure_and_3d_ball.svg/640px-Lysine_fisher_structure_and_3d_ball.svg.png)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/65/D%2BL-Alanine.gif/220px-D%2BL-Alanine.gif)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/ce/AminoAcidball.svg/640px-AminoAcidball.svg.png)