Rijeka (grad)

Rijeka (lokalno Reka i Rika, talijanski: Fiume) jest grad i najveća luka u Hrvatskoj, sjedište Primorsko-goranske županije. Prema popisu iz 2021. ima 108.622 stanovnika.

Rijeka
Rijeka
Koordinate: 45.33°N 14.44°E / 45.33; 14.44
Država	Hrvatska
Županija	Primorsko-goranska
Uprava
• Gradonačelnik	Marko Filipović (SDP)
Stanovništvo  (2021)
• Grad	108,622
• Metro (2011)	233,976
Vremenska zona	UTC+1 (CET)
• Ljeti (DST)	UTC+2 (CEST)
Poštanski broj	51000

Grad Rijeka s okolicom (bivša općina Rijeka - Kastav, Viškovo, Grobnik, Kostrena, Bakar) imala je preko 250.000 stanovnika. Grad se još u 19. stoljeću zbog svog idealnog geografskog položaja i dubine mora u Kvarnerskom zaljevu, razvio u jednu od najvećih srednjoeuropskih luka i moćno industrijsko središte. Rijeka je bila značajna i kao jedno od najvažnjih finacijskih središta bivše Jugoslavije. Početkom devedesetih dolazi do propasti industrije i naglog smanjenja lučkog prometa pa se u novom mileniju Rijeka počinje okretati razvoju turizma i uslužnog sektora.

Geologija

Riječki zaljev

Šire područje Rijeke je izgrađeno od vapnenca mezozojske starosti, dok se u severnom delu oko Kastva nalaze zone izgrađene od dolomita. Mestimično su preko vapnenačke osnove nataložene nepropusne naslage fliša paleogenske starosti, koji se najčešće nalazi u udolinama. Tako u reljefu šireg područja postoji izmena vapnenačkih grebena sa dolomitskim ili flišnim udolinama.

Geografija

Rijeka se nalazi na 45°21′0″N, 14°26′0″E, na zapadu Hrvatske, 186 jugozapadno od glavnog grada Hrvatske Zagreba, na severnoj obali Riječkog zaliva, kao dela većeg Kvarnerskog zaliva Jadranskog mora, koje se kao veliki zaliv Sredozemnog mora najdublje uvuklo u evropsko kopno. Riječki zaliv, koji je preko Velih (između Istre i ostrva Cresa), Srednjih (između Cresa i ostrva Krka) i Malih vrata (između Krka i kopna) spojen sa Kvarnerskim zalivom, je dovoljno dubok (oko 60 ) za uplovljavanje najvećih brodova, što je Rijeci omogućilo da postane važna morska luka.

Grad Rijeka leži na ušću reke Rječine u mikroregiji Vinodola Hrvatskog primorja. U Rijeci započinju dva važna kopnena prometna pravca. Prvi iskorištava činjenicu da se Rijeka nalazi u području u kojem su Dinaridi najuži (50ak ), što omogućuje lakše povezivanje obale Jadranskog mora i panonske unutrašnjosti. Dok je drugim Rijeka preko Postojnskih vrata povezana s istočnoalpskim prostorom.

Klima

Rijeku
Klimatogram
J F M A M J J A S O N D     132   20 -11     113   21 -13     105   24 -8     114   27 -0     103   32 2     104   37 7     78   40 10     101   38 9     167   35 5     179   29 1     182   26 -5     153   20 -9 Prosečne maks. i min. temperature u °C Ukupne padavine u mm Izvor: Državni hidrometeorološki zavod Hrvatske
Imperijalna konverzija J F M A M J J A S O N D     5.2   68 11     4.4   71 9     4.1   75 18     4.5   81 32     4   90 36     4.1   98 45     3.1   104 51     4   101 48     6.6   95 41     7.1   84 33     7.1   78 24     6   69 16 Prosečne maks. i min. temperature u °F Ukupne padavine u inčima

Prema Kepenovoj klasifikaciji klima Rijeka ima umereno toplu vlažnu klimu (tip ). Prosečna temperatura vazduha u gradu iznosi 13,8 , srednja januarska temperatura je 5,6 , dok srednja temperatura u julu iznosi 23,3 . Godišnje u 86 dana sa padavinama ukupno padne 1529 padavina. Na količinu padavina i njihovu godišnju raspodelu izravno utiču jesenje i proletne ciklone nastale u Đenovskom zalivu. Uz senjsku, na Jadranu je poznata i riječka bura, hladan i suv vetar severoistočnog smera, čija brzina na mahove dostiže i orkanske vrednosti (160 ), a najčešće nastaje u hladnijem delu godine prelevanjem hladnog vazduha iz Panonske nizije preko Dinarida.

Mesec	I.	II.	III.	IV.	V.	VI.	VII.	VIII.	IX.	X.	XI.	XII.	Godišnje
Sr. maks. dnevne temperature (°C)	5,6	6,1	8,7	12,4	17	20,6	23,3	23,3	19,1	14,5	10	6,9	14,3
Sr. količina padavina (mm)	133,7	109,3	105,9	114,4	99,3	104,7	79,6	97,8	166,1	180,5	181,8	155,9	1529
Izvor: Državni Hidrometeorološki zavod Hrvatske

Administrativna podjela grada

Grad Rijeka je administrativno podijeljen u mjesne odbore, tj. kvartove:

• Banderovo
• Belveder
• Brajda-Dolac
• Brašcine-Pulac
• Bulevard
• Centar-Sušak
• Draga
• Drenova
• Gornja Vežica
• Grbci
• Kantrida
• Kastav
• Kozala
• Krimeja
• Luka
• Mlaka
• Orehovica
• Pašac
• Pećine
• Pehlin
• Potok
• Podmurvice
• Podvežica
• Rujevica
• Srdoči
• Sušak
• Svilno
• Sveti Kuzam
• Sveti Nikola
• Škurinje
• Škurinjska Draga
• Školjic
• Trsat
• Turnic
• Vojak
• Zamet
• Gornji Zamet

Himna, zastava i grb

Podrobnije informacije: Grb Rijeke

Zastava grada Rijeke, plava sa žuto uokvirenim grbom u sredini, izglasana je na gradskom vijeću 1998. godine. Gradsko vijeće grada Rijeke je u travnju 2005. godine donijelo zaključak kojim se ponovno pokreće proces povratka povijesnih gradskih simbola.

Povijesni grb grada Rijeke temelji se na grbu koji je dodijelio hrvatski kralj i car Svetog Rimskog carstva Leopold I. 6. lipnja 1659. U crvenom ovalnom štitu desnom nogom stojeći na stijeni dvoglavi crni orao uzdignutih krila obiju glava gledajući u lijevo sa zlatnim kljunovima i nogama i crvenim jezicima, lijevom nogom drži vrč prirodne boje iz kojeg se obilno izlijeva voda koja se razlijeva oko stijene. Iznad orla je kruna kuće Habsburg s dvije plave trake koje izlaze iz nje. Ispod štita je traka s natpisom "INDEFICIENTER" (nepresušan). U službenoj uporabi je verzija grba bez krune i natpisa Indeficienter budući su odbijeni mišljenjem ministarstva Uprave iz 1998.

Povijest

Glavni članak: Historija Rijeke

Crkva Gospe Lurdske

Istočni dio Rijeke zimi 2006, pogled sa Vojaka u pravcu Krka.

Tarsatica - Rimsko naselje na području današnjeg Starog grada u centru, prvi put se spominje 180. godine prije Krista nakon što su rimske legije pobijedile ilirske pirate, starosjedioce na ovome prostoru. 1230. Tijekom vladavine cara Klaudija između 41 i 42 godine spominje se da je Aulus Plautius budući rimski osvajač Britanije bio zadužen za gradnju ceste koja povezuje današnji grad Trst s Tarstatikom. Prvi put se u dokumentima spominje Rijeka Svetoga Vida o kojoj pišu venecijanski trgovci. 1465. Na temelju ugovora o uzajamnom nasljeđivanju, Wolfgang Walsee predaje Liburnijski feud, kao obiteljsko nasljedno dobro, Friedrichu III. Habsburgu, a sebi zadržava pravo na doživotno uživanje Rijeke, koja do kraja 1. svjetskog rata ostaje pod vlašću obitelji Habsburg.

1779. Rijeka odlukom Marije Terezije postaje corpus separatum, odnosno tijelo izdvojeno i autonomno od država koje okružuju grad, a izravno podređeno ugarskoj kruni.

1848. Josip Bunjevac u ime Bana Josipa Jelačića okupira Rijeku, raspušta gradsku upravu i utemeljuje Riječku Županiju. 1868. Rijeka je opet kao corpus separatum stavljena pod ugarsku krunu gdje je ostala sve do 1918. godine.

Nakon 1. svjetskog rata 'Riječko pitanje' postaje veliki međunarodni problem koji se riješava uspostavom Slobodne Države Rijeka - Stato Libero di Fiume 1920. godine. Ipak, samo godinu dana kasnije, fašisti izvode državni udar i uspostavljaju marionetski režim sklon aneksiji Riječke države Italiji. Godine 1924. Rimskim ugovorom Kraljevina SHS pristaje na priključenje Rijeke Italiji.

Nakon 2. svjetskog rata, mirovnim ugovorom u Parizu 1947. Rijeka i Istra službeno su pripale Hrvatskoj i Jugoslaviji.

1992. ukinuta je općina Rijeka, a umjesto nje nastaju gradovi Rijeka, Kastav, Bakar i Kraljevica, te općine Viškovo, Kostrena, Čavle, Jelenje i Klana. Formirana je Županija Primorsko-goranska.

Administracija i politika

• Gradsko vijeće je predstavničko telo građana grada Rijeke i telo lokalne samouprave koje donosi akte u okviru delokruga Grada Rijeke. Gradsko vijeće ima 33 člana koji se biraju na izborima. Zastupljenost autohtone italijanske i srpske nacionalne manjine u Gradskom se vijeću osigurava biranjem po jednog člana iz reda obe zajednice. Gradsko vijeće ima predsednika i dva potpredsednika, od kojih se jedan bira iz reda pripadnika nacionalnih manjina. Gradsko vijeće je to koje među ostalim donosi „Statut Grada Rijeke“, donsi gradski budžet, nadzire ukupno materijalno i finansijsko poslovanje Grada, utvrđuje programe razvoja pojedinih delatnosti, donosi dokumente prostornog uređenja Grada Rijeke, bira i smenjuje gradonačelnika i njegove zamenike, kao i članove Poglavarstva itd. Mandat članova Gradskog vijeća izabranih na redovnim izborima traje četiri godine.
• Gradonačelnik zastupa Grad i sa Poglavarstvom je nosilac izvršne vlasti u Gradu Rijeci. Bira se posredno, na sednici Gradskog vijeća. Riječki gradonačelnik je ujedno i predsednik Poglavarstva. Gradonačelnik ima pravo stopiranja izvršenja nekog od akata Vijeća, ako oceni da je tim aktom povređen zakon ili neki drugi propis. Gradonačelnik ima dva zamenika koji ga u slučaju njegove sprečenosti zamenjuju. Trenutni gradonačelnik Grada Rijeke je Vojko Obresnel iz redova Socijaldemokratske partije.
• Poglavarstvo Grada Rijeke je svojevrsna „gradska vlada“, koja obavlja izvršne poslove lokalne samouprave i poslove državne uprave koje su mu poverene zakonom. Predsednik poglavarstva je riječki gradonačelnk. Za svoj rad Poglavastvo je odgovrno Gradskom vijeću i broji devet čalnova.
• Mjesni odbor je oblik neposrednog sudelovanja građana u odlučivanju o pitanjima od njihova svakodnevnog i neposrednog interesa, poput saniranja oštećenja na ulicama ili trotoarima, uređenje dečjih igrališta ili parkova, uklanjanje komunalnog ili divljeg otpada itd. Grad Rijeka je podeljen u 33 mjesna odbora.

Prema rezultatima poslednjih redovnih lokalnih izbora održanih 15. maja 2005. godine, na vlasti u Gradu Rijeci je koalicija pod vodstvom Socijaldemokratske partije (SDP), a u kojoj su još Hrvatska narodna stranka (HNS), Istarski demokratski sabor (IDS), Hrvatska stranka umirovljenika (HSU), Liberalna stranka (LS), Autonomna regionalna stranka Hrvatskog primorja, Gorskog kotara, otoka i Rijeke (ARS) i Stranka demokratske akcije Hrvatske (SDA Hrvatske).^[1]

Ekonomija

Nakon Drugog svetskog rata u industrijskoj se proizvodnji obnavljaju industrijske grane važne za Rijeku. Najvažniji privredni subjekti, osim fabrike papira „Hartera“, tekstilne i hemijske industrije (rafinerija nafte i koksara u Bakru) su riječka brodogradilišta 3. maj i Viktor Lenac, kao i fabrika brodskih uređaja i motora Torpedo.

Brodogradilište 3. maj je osnovno 1892. godine, koje je posle kratkog prekida rada ponovno osnovano 1906. godine pod imenom „Danubius“. Austro-ugarska carska administracija izabrala je upravo to brodogradilište za gradnju novih brodova za ratnu mornaricu monarhije.^[2] 1945. godine, pred povlačenje, nemačka vojska uništava sve objekte i mašine brodogradilišta. Već 1948. godine brodogradilište je u stanju graditi manje brodove. Uz nastavak obnove, brodogradilište se orijentiše na gradnju trgovinskih brodova. 1956. godine brodogradilište zaključuje svoj prvi izvozni ugovor za švajcarskog naručioca. Do kraja 1980ih godina brodovi iz brodogradilišta su izvezeni u ukupno 24 države sveta.^[2]

Palata Jadran - sedište Jadrolinije

Brodogradilište Viktor Lenac danas jedno od najvećih remontnih brodogradilišta na Sredozemnom moru. Osnovano je 1896. godine pod imenom „Lazarus“, kao brodogradilište za popravak austro-ugarskih i italijanskih trgovinskih i ribarskih brodova. Od 1948. godine nosi današnje ime.^[3]

Pogled na riječku luku

Dizalice u riječkoj luci

U Rijeci od 1947. godine deluje Jadrolinija – preduzeće za pomorski prevoz putnika i tereta, koje ima stoletnu tradiciju. Iako je osnovano 1947. godine smatra se naslednicom raznih udruženja malih brodara obalne plovidbe, koja datiraju još od 1872. godine. Delatnost preduzeća je izrazito sezonskog karaktera i pod velikim je uticajem turizma. U floti Jadrolinija ima 56 brodova, od čega 5 velikih i 37 manjih trajekata i 8 katamarana.^[4]

Nakon obnove, Rijeka je preuzela funkciju glavne luke Jugoslavije, a potom i funkciju tranzitne luke podunavskih zemalja u zaleđu - Austrije, Mađarske i Čehoslovačke. U lučkom sistemu Kvarnerskog zaliva je do 1990. izgrađeno nekoliko terminala različitih namena.

• 1967. godine u Bakru je, kao tada jedan od najmodernijih u Evropi, otvoren terminal za rasute terete, koji je uglavnom služio za uvoz železne rude za potrebe Austrije i Čehoslovačke.
• 1978. godine je izgrađen skladišni kompleks Škriljevo.
• 1979. godine na Brajdici je izgrađen kontejnerski terminal, kao i terminal za fosfate i silos za žito.
• 1979. godine u lučkom bazenu Raša – Bršica je izgrađen terminal za drvo.
• 1982. godine u lučkom bazenu Raša – Bršica je izgrađen terminal za stoku.
• 1983. godine na obali Goranina je izgrađen terminal za generalni teret i ro-ro rampa opremljena obalnim dizalicama.^[5]

Tokom 1990ih luka Rijeka usled rata beleži pad prometa, tako da se deo prometa preusmerava na susednu slovenačku luku Kopar. Kasnije dolazi do stabilizovanja i ponovnog rasta prometa, te je luka Rijeka danas nezaobilazan faktor u pomorskom prometu zemalja Gornjeg Podunalja.

1997. godine je osnovana Slobodna zona luke Rijeka koja obuhvata tri dela:

• Lučki bazen Rijeka sa kontejnerskim terminalom;
• Skladišni kompleks Škrljevo i
• Lučki bazen Raša.^[5]

Danas je grad Rijeka je mesto velikih privrednih mogućnosti. Nekadašnji industrijski grad pretvoren je u grad u kojem dominiraju uslužne delatnosti sa naglaskom na razvoj riječkog prometnog pravca i urbanog turizma.^[6]

Kreditom Svetske banke i privatnim investicijama na temelju koncesija u Rijeci se modernizuje riječka luka, koja je ujedno i najveća hrvatska luka, dograđuje se cestovni pravac kao podrška razvoju luke, dok se deo lučke infrastrukture prenamenjuje u javne, turističke i komercijalne sadržaje.^[6]

Promet

Trajekt u riječkoj luci.

Rijeka je najveća i najvažnija morska luka u Hrvatskoj. U 2007. godini, kroz riječku je luku prošlo 13 miliona tona tereta. S ostatkom Hrvatske i regije Rijeka je dobro povezana cestovnim, železničkim i avionskim vezama. Autoput A6 Zagreb-Rijeka je dovršen 2004. godine. Iste godine je dovršen i deo autoputa A7, koji povezuje Rijeku sa slovenačkom granicom. Preko tunela Učka, kroz istoimenu planinu, Rijeka osigurava vezu sa brzom cestom A8/A9, tzv. Istarskim ipsilonom. Trenutno je u fazi gradnje i nova riječka obilaznica, kojom će gusti automobilski promet zaobići sam grad. Završetak gradnje kompletne obilaznice se plaira za 2008. godinu.

Rijeka od 1970. godine ima aerodrom. Kako se nalazi na obližnjem ostrvu Krku, više je orijentiran na čarter letove, makar se u zadnjih nekoliko godina povećava i broj direktnih linija. Godine 2005. kroz riječki je aerodrom prošlo 130.000 putnika, a prema predviđanjima za 2008. godinu očekuje se promet od 250.000 putnika.

Rijeka je dobro integrisana u mrežu Hrvatskih železnica, a sa time i u mrežu međunarodnih železničkih koridora. Elektrifikovana pruga koja Rijeku povezuje sa Zagrebom, te dalje Koprivnicom i mađarskom granicom je deo panevropskog koridora Vb. Preko severnog kraka Rijeka je elektrifikovanom prugom povezana sa Ljubljanom i Trstom. Prema planovima daljnjeg razvoja Hrvatskih železnica, planira se gradnja nove nizinske pruge, koja će vozovima na koridoru Vb omogućiti postizanje brzina od 250 km/h. S većim brzinama putovanje između Zagreba i Rijeke skratilo bi se na sat vremena. Rijeka je direktnim železničkim linijama (uključiv i noćne) povezana sa Minhenom u Nemačkoj i Salzburgom u Austriji.

Preko trajektnih linija Rijeka je povezana s ostalim lukama i ostrvima u Hrvatskoj - Splitom, Dubrovnikom, Korčulom i Starim Gradom na ostrvu Hvaru, te jedinom međunarodnom linijom prema italijanskoj luci Bari.

Demografija

Prema popisu iz 2001. uži prostor grada Rijeke ima 144 043 stanovnika. Od toga je 75 532 žena i 68 511 muškaraca. Prosječna starost stanovništva je 41.2 godine. U narodnosnom smislu preko 80% čine Hrvati dok su od nacionalnih manjina najbrojniji Srbi, Talijani, Bošnjaci i Slovenci. Prema vjeri 76% stanovnika se izjašnjava katolicima, 3.8% muslimanima, 7% agnosticima te 5% kao ateisti.

Nacionalni sastav grada Rijeke (naseljenog mjesta)

godina popisa	ukupno	Hrvati	Srbi	Jugoslaveni	Muslimani	Talijani	Slovenci	ostali
1991	167,964	117,178 (69,76%)	18,891 (11,24%)	6,925 (4,12%)	4,803 (2,85%)	3,247 (1,93%)	2,709 (1,61%)	14,211 (8,46%)
1981	159,433	103,248 (64,75%)	14,436 (9,05%)	27,167 (17,03%)	2,505 (1,57%)	1,917(1,20%)	2,897 (1,81%)	7,263 (4,55%)
1971	132,222	98,121 (74,20%)	14,079 (10,64%)	6,152 (4,65%)	1,487 (1,12%)	2,964 (2,24%)	3,944 (2,98%)	5,475 (4,14%)

Izvori

• Izdanje Državnog zavoda za statistiku RH: Narodnosni sastav stanovništva RH od 1880-1991. godine.

Kultura

Skulptura-brojač odrojavala je vrijeme za početak manifestacije Rijeka - Europska prijestolnica kulture 2020.

Riječke kulturne manifestacije usled svog kvaliteta veoma su važne za kalendar kulturnih događanja, ne samo Rijeke i Primorsko-goranske županije, već i šire regije. To su prije svega: Riječke letnje noći u organizaciji Hrvatskog narodnog pozorišta Ivana pl. Zajca, Leto na Gradini, Revija lutkarskih pozorišta u organizaciji Gradskog pozorišta lutaka Rijeka, Međunarodni festival malih scena - Rijeka, Džez tajm festival, zatim Međunarodni bijenale crteža, Izložba mladih Mediterana - u organizaciji Muzeja moderne i savremene umetnosti, Književna nagrada "Drago Gervais" i brojne druge.

Riječke letnje noći su kulturna manifestacija koju organizira najviša kulturna ustanova u gradu - Hrvatsko narodno pozorište. Održava se u junu i julu na raznim specifičnim lokacijama u gradu, koje nisu karakteristične za izvedbu muzičkih i scenskih priredbi, poput lokacija Fabrike papira Hartera i Fabrike Torpedo, pa publika ima izuzetnu priliku da se upozna s baštinom industrijske arhitekture grada.

Leto na Gradini je muzičko-scenska manifestacija koja se održava na Trsatu, a pokrenuta je 2006. godine.

Revija lutkarskih pozorišta u Rijeci je jedini festival takve vrste u Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj i Istarkoj županiji. Cilj ove manifestacije je publici grada i regije predstaviti uspešna ostvarenja domaćih i inostranih lutkarkih pozorišta. Osim predstava za decu i odrasle, za vreme održavanja revije organizuje se i niz popratnih događanja, poput izložbi i predavanja ili likovnih i lutkarskih radionica za decu.

Damir Urban

Džez time festival je festival koji je uvelike pomogao u promociji džez muzike u Rijeci. Festival je takođe pomogao afirmaciji darovite generacije riječkih džez muzičara poput Elvisa Stanića, te omogućio riječkoj publici upoznavanje sa džez izvođačima iz drugih zemalja.

Mrle i Prlja iz grupe Let 3

Književna nagrada "Drago Gervais" je utemeljena u počast književniku čije je ime i delo obiležilo riječko kulturno podneblje. Nagradu je osnovala bivša opština Rijeka 1961. godine kao najviše književno priznanje riječkog kraja, dodeljuvši je od 1974. svake druge godine. Za nagradu se mogu takmičiti svi autori koji borave ili su porekolom s područja Hrvatskog primorja, Gorskog kotara ili Istre, a književni radovi moraju biti tematski, problemski i jezično vezani za navedeni prostor.

KRAF - Kvarnerska revija amaterskog filma je tradicionalan revija amaterskog filma pokrenuta 1969. godine koja je od revije filmova lokalnog značenja prerasla u međunarodno poznatu reviju. Revija je takmičarskog karaktera, tematika filma je slobodna, a ograničenje je trajanje filma na 15 minuta.

Ri Rock

U muzičkim vodama jaka riječka rok scena važna je ne samo u okvirima Hrvatske, već i svih zemalja bivše bivše Jugoslavije. Dana 22. marta 1978. u Rijeci je održan rok koncert na kojem je među ostalim izvođačima nastupila i grupa Paraf. Taj se događaj, prema kroničarima, smatra prvim (prijavljenim i evidentiranim) pank koncertom u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji. Nakon Parafa, sa radom započinju i drugi pank bendovi: Termiti, Protest, Lom i Zadnji.

Od 1979. godine do danas održava se Ri Rok festival - festival koji je stvorio riječku rok scenu, točnije riječki novi talas i pank, poznate pod zajedničkim nazivom Ri Rok (sh. Ri Rock). Ri Rok festival je najdugovečniji rok festival na području bivše Jugoslavije. Okupljalište riječke alternativne, rok i pank scene tih će godina postati Omladinski klub Palah u kojem su se organizovali brojni koncerti, slušaone, izložbe itd. Tokom 1980ih deluju grupe Grč, Mrtvi kanal i Xenia, te grupa Denis & Denis.

Tokom 1990ih godina novu grupu izvođača čine grupa Let 3, za koju su karakteristični česti eksplicitni tekstovi i provokativni nastupi koji uključuju golotinju, te grupe Laufer, sa perspektivnim pevačem Damirom Urbanom i En Face. Danas su uz Let 3, Urbana i njegov prateći bend 4 sve aktivnije grupe Pasi, Sjekire, , , , , i Gvozden.

Riječki karneval

Uz bogatu tradiciju karnevalskh povorki i balova austrijskog, mađarskog, ruskog, nemačkog plemstva, kao i plemstva iz ostatka Evrope iz 19. veka, kao i domaćih pokladnih običaja (Zvončari), Riječki je karneval danas jedan od najvećih karnevaskih povorki u Evropi i svetu. Riječki karneval spoj je venecijanskog i austrijskog građanskog karnevala i elemenata folklora i mitologije starih Slovena. Od 1982. godine, kada su Korzom organiziovano prošetale tri maskirane grupe, do danas Riječki je karneval izrastao u manifestaciju sa preko 15.000 učesnika, dece i odraslih, organizovanih u preko 200 karnevalskih grupa, koju godišnje vidi više od 100.000 gledatelja.

Karnevalska povorka u Rijeci 2006. godine

Obrazovanje

Univerzitetska biblioteka i Muzej savremene umetnosti

Na području Grada Rijeke radi 28 ustanova osnovnoškolskog obrazovanja, od kojih je Grad Rijeka osnivač njih 24, kao i 18 srednjih škola (14 stručnih i 4 gimnazije).

Od 1973. godine Rijeka je univerzitetski grad. U sklopu Riječkog univerziteta danas deluju Akademija primenjenih umetnosti, Ekonomski, Filozofski, Građevisnki, Medicinski, Pomorski, Pravni i Tehnički fakultet, te Visoka učiteljska škola, Univerzitetska biblioteka i Studentski centar. U sklopu Riječkog univerziteta u Puli deluju i Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“, Filozofski fakultet i Viša učiteljska škola. U Gospiću takođe deluje Viša učiteljska škola, dok u Opatiji deluje Fakultet za turistički i hotelski menadžment.

U Rijeci postoje i studije koji nisu u sastavu riječkog Univerziteta: studij teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu iz Zagreba, studiji na Muzičkoj akademiji iz Zagreba i studiji na Akademiji dramske umetnosti iz Zagreba. U Rijeci deluje i jedno Veleučilište.

Sport

Kantrida - stadion

Na području nekadašnje opštine Rijeka postoji 297.000 m² korisnih sportskih površina, no samo mali deo, 23.000 m² (7,6%) čine zatvoreni sportski objekti. Nakon formiranja prigradskih opština, na području grada Rijeke preostalo je 187.000 m² sportskih prostora. Usled povoljnog položaja na području grada Rijeke je moguće obavljati brojne sportske aktivnosti tokom čitave godine. U gradu je registrovano 38 sportskih grana. Lokalni fudbalski klubovi su HNK Rijeka, koji se takmiči u prvoj ligi i višestruki je osvajač Kupa Hrvatske i Kupa Jugoslavije, te NK Orijent, koji se takmiči u trećoj ligi. Ostali fudbalski klubovi su NK „Lokomotiva“, NK „Lučki radnik“ i NK „Kozala“. U Rijeci deluju i košarkaški klubovi „Kantrida“ i „Kvarner“, te rukometni klubovi „Zamet“, „Kozača“, „Pećine“ i „Trsat“.

U Rijeci se nalazi i sportsko društvo „Primorje“ u koje su udruženi plivački, vaterpolski i klub za sinhronizovano plivanje. U plivačkom klubu „Primorje“ trenirao je i Miloš Milošević, višestruki osvajač medalja na svetskim i evropskim prvenstvima i evropski rekorder u disciplini „delfin“. U uvali Preluk, koja je po vetru (tramontana) poznata i izvan Hrvatske moguće je jedrenje na dasci (). U blizini Rijeke se nalaze regatna polja na Žurkovu i u Mošćeničkoj Dragi, na kojima se održavaju državne i međunarodne regate, od kojih je najpoznatija „Fiumanka“. Takođe, u akvatoriju Cresa se već tradicionalno održavaju IMS svetska i evropska prvenstva u klasi krstaša. Na veslačkom polju u Omišlju, pa i u Bakru, u prirodnim uvalama se održavaju međunarodne veslačke regate.

Automotodrom na Grobniku sa svojim pratećim objektima je prostor gde se održavaju treninzi domaćih i stranih auto-moto takmičenja, sa perspektivom da postane pista za održavanje trka u Formuli 1.

Na poslednjim Olimpijskim igrama u Pekingu riječka sportistkinja Snježana Pejčić je u disciplini vazdušna puška na deset metara osvojila bronzanu medalju, prvu za Hrvatsku u Pekingu.

Značajni Riječani

• Mr. sc. Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske
• Luciano Sušanj, poznati atletičar prvak europe
• Željko Leskovac, poznati atletski trener
• Mia Negovetić, pjevačica
• Vladimir Vujasinović, poznati vaterpolista najbolji igrač svijeta
• Damir Desnica, poznati bivši nogometaš
• Mirza Džomba, poznati rukometaš jedan od najboljih igrača na desnom krilu
• Giovanni Luppis, austro-ugarski mornarički oficir
• Valter Matošević, poznati rukometaš
• Tijana Pavičić, poznata hrvatska atletičarka
• Alvaro Načinović, poznati rukometaš
• Vesna Spinčić-Prelog, poznata hrvatska novinarka spikerica i televizijska voditeljica na HRT-u.
• Frano Lasić, poznati hrvatski glumac
• Zdravko Kovačić-Ćiro, poznati vaterpolist, primljen u međunarodnu Kuću slavnih vodenih športova
• Renato Sulić, poznati rukometaš
• Milka Milinković, poznata hrvatska atletičarka, najtrofejnija hrvatska paraolimpijka osvajačica mnogih odličja iz Kraljevice
• Dario Knežević, poznati hrvatski nogometaš
• Mateo Hrvatin, poznati rukometaš
• Biserka Perman, hrvatska kuglačica i političarka
• Andrija Zanon, hrvatski brodograditelj
• Zlata Stefanova, poznata hrvatska manekenka i model po izboru portala "Kult"
• Sanja Popović, poznata hrvatska odbojkašica i model
• Edvin Liverić, poznati hrvatski kazališni, filmski glumac i plesač
• Igor Hinić, poznati vaterpolist
• dr Veljko Narančić, poznati hrvatski atletičar i učesnik olimpijskih igara
• Samir Barać ili Barač, poznati vaterpolist
• Ivan Zajc, poznati hrvatski skladatelj i dirigent
• Dario Smoje, nogometaš
• Ivica Jobo Kurtini, poznati hrvatski vaterpolist
• Predrag Rački, poznati nogometni menadžer
• Zoran Roje, poznati vaterpolist i vaterpolo trener
• Marino Baždarić, poznati košarkaš
• Ksenija Pajić, poznata hrvatska glumica
• Danijel Premuš, poznati vaterpolist
• Janko Polić Kamov, hrvatski pjesnik, pripovjedač i dramatičar
• Franjo-Luka Predanić, poznati hrvatski atletičar i učesnik olimpijskih igara
• Davor Kus, poznati košarkaš
• Saša Buneta, hrvatski kazališni, filmski glumac
• Marija Štrajh, hrvatska voditeljka i spisateljica
• Ratko Štritof, poznati vaterpolista
• Nenad Gračan, poznati nogometaš i nogometni trener
• Vladimir Smokvina, poznati hrvatski plivač i učesnik olimpijskih igara
• Franka Batelić, hrvatska pjevačica
• Andrija Ljudevit Adamić (Andrea Lodovico Adamich), riječki trgovac
• Atilio Venturini, poznati hrvatski plivač i učesnik olimpijskih igara
• Marijan Mance, poznati košarkaš
• Ana Vilenica, hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica
• Jakov Fak, biatlonac
• Igor Budan, nogometaš
• Anas Sharbini, poznati nogometaš
• Roberto Bartini, dizajner zrakoplova i znanstvenik
• Ivan Arčanin, poznati hrvatski plivač i učesnik olimpijskih igara
• Nikola Polić, hrvatski pjesnik, esejist, feljtonist i glazbeni kritičar
• Ahmad Sharbini, poznati nogometaš
• Duško Grabovac, poznati nogometni dužnosnik
• Zoran Mustur, poznati vaterpolist
• Siniša Štemberger, poznati košarkaš
• Stipe Leko - Ćipa, poznati ultramaratonac
• Nikola Franković, poznati vaterpolist
• Sementa Rajhard, hrvatska glumica
• Natko Rački, nogometaš

Znamenitosti

Katedrala Sv. Vida

Slika Gospe Trsatske

• Katedrala sv. Vida (rijeka-nadbiskupija.com/n_main.php?source=katedrala.html)
• Kapucinska crkva
• Marijansko svetište na Trsatu
• Gradski toranj
• Kosi toranj (Zvonik crkve Marijina uznesenja)
• Korzo
• HNK Ivana pl. Zajca
• Srednjovjekovni dvorac na Trsatu
• palače Ploech, Modello, Garbas
• Crkva sv. Sebastijana
• Rimski luk
• Crkva Marijina Navještenja i Kosi toranj
• Guvernerova palača (Pomorski i povijesni muzej hrvatskog primorja)
• Upravna zgrada bivše Tvornice šećera

Konzulati

• Austrija
• Danska
• Finska
• Italija
• Mađarska
• Norveška
• Njemačka
• Čile
• Srbija
• Švedska^[7]

Gradovi prijatelji

• Linz (Austrija), od 1966./1968.
• Aleksandrija (Egipat), od 1971.
• Rostock (Njemačka), od 1974./2002.
• Kavasaki (Japan), od 1980./1999.
• Faenza (Italija), od 1983.
• Gdynia (Poljska), od 1984.
• Jalta (Ukrajina), od 1987.
• Neuss (Njemačka), od 1991.
• Loretto (Italija), od 1991.
• Csepel-Budimpešta, (Mađarska), od 1997.
• Qingdao (Kina), od 1999.
• Ljubljana (Slovenija), od 2000.
• Este (Italija), od 2004.
• Genova (Italija), od 2004., konačni sporazum o bratimljenju 8. veljače 2005. Arhivirano 2007-09-27 na Wayback Machine-u

Reference

1. „Stranačka zastupljenost u Gradskom vijeću Grada Rijeke”. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-10. Pristupljeno 2021-08-27.
2. „Brodogradilište 3. maj”. Arhivirano iz originala na datum 2008-04-08. Pristupljeno 2008-11-13.
3. Brodogradilište Viktor Lenac
4. „Jadrolinija”. Arhivirano iz originala na datum 2010-04-05. Pristupljeno 2008-11-13.
5. „Luka Rijeka”. Arhivirano iz originala na datum 2010-01-28. Pristupljeno 2008-11-13.
6. „Grad Rijeka”. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-15. Pristupljeno 2008-11-13.
7. http://www.rijeka-klik.hr/klikni-rijeku/grad-i-zupanija/veleposlanstva-konzulati

Vanjske veze

Rijeka (grad) na Wikimedijinoj ostavi

• Statut Grada Rijeke
• Službene stranice gradske uprave
• Kanal Ri - Regionalna Televizija
• Primorski radio Arhivirano 2013-10-02 na Wayback Machine-u
• Riječki multimedijalni portal
• Novi list
• Rijeka Danas
• Radio Rijeka Arhivirano 2014-02-05 na Wayback Machine-u
• Radio Korzo Rijeka
• Portal Liburnija
• Riječki ljetopis Arhivirano 2013-05-18 na Wayback Machine-u u "Vijencu" Matice hrvatske
• Rio-Rijeka^{[mrtav link]}
• Rijeka or Fiume 1919-1941, euratlas.net (dva povijesna zemljovida)

Gradovi i općine Primorsko-goranske županije

Gradovi Bakar | Cres | Crikvenica | Čabar | Delnice | Kastav | Kraljevica | Krk | Mali Lošinj | Novi Vinodolski | Opatija | Rab | Rijeka | Vrbovsko Općine Baška | Brod Moravice | Čavle | Dobrinj | Fužine | Jelenje | Klana | Kostrena | Lokve | Lopar | Lovran | Malinska-Dubašnica | Matulji | Mošćenička Draga | Mrkopalj | Omišalj | Punat | Ravna Gora | Skrad | Vinodolska općina | Viškovo | Vrbnik

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj