Formula 1

Formula 1 (skraćeno F1) se smatra najvišim rangom jednosjeda u utrkama motornih vozila. Temelji se na serijama utrka koje se održavaju na umjetno sagrađenim stazama (pistama) baš za tu svrhu ili na zatvorenim gradskim ulicama. Svake godine rezultati utrka određuju dvije ljestvice pobjednika, ljestvicu najboljih vozača i ljestvicu najboljih konstruktora.

Bolidi Formule 1 na stazi

Formula 1

Šablon:Formula 1 Europa je Formulin tradicionalan centar i ostaje njeno vodeće tržište, iako se Velike nagrade održavaju širom svijeta, i neprestano se njihov broj povećava. Kao najskuplji sport na svijetu, ekonomski utjecaj Formule je također značajan tako da se mogu primjetiti njena politička i financijska prevrtanja. Posljednjih godina je poznatija po glamuru.

Sam sport je reguliran od strane Međunarodne automobilističke federacije FIA i općenito je pod pokroviteljstvom Bernieja Ecclestonea kroz mnoštvo korporacijskih tijela.

Formula 1 ima svoje korijene još u motornim utrkama na europskom tlu 1920. i 1930. Brojne Grand Prix organizacije su iznijele pravila za Svjetsko prvenstvo još prije drugog svjetskog rata, ali zbog malog broja utrka za vrijeme rata Svjetsko prvenstvo vozača nije regulirano sve do 1947., a inaguracijska sezona bila je 1950. Prvenstvo za konstruktore uslijedilo je 1958.

Njen sportski naziv, Formula 1, označava onog sudionika utrke koji je najbrži i ima najviše natjecateljskog duha.

Kratka povijest Formule 1

Države i gradovi u kojima su se održale utrke Formule 1

Inauguracijsko prvenstvo Formule 1 je prvi osvojio talijan Giuseppe Farina u svojoj Alfi 1950., za dlaku pobjedivši svog argentinskog momčadskog vozača Juan Manuel Fangia. Ipak je Fangio osvojio naslov 1951. i još četiri sljedeća u narednih 6 godina dok mu nije dvostruki svjetski prvak Alberto Ascari poremetio planove vozeći za Ferrari. Iako se britanac Stirling Moss redovito natjecao nikad nije uspio osvojiti Svjetsko prvenstvo. Fangio je ostao poznat po tome što je dominirao Formulom 1 čitavo desetljeće i dandanas se smatra vicemajstorom Formule 1.

Juan Manuel Fangia vozi Alfa-Romeo-159 prema naslovu prvaka 1951

Prvi Britanac koji je osvojio Svjetsko Prvenstvo je bio Mike Hawthorn, donijevši Ferrariju naslov 1958. Međutim kada je Colin Chapman ušao u F1 kao dizajner šasija i kasnije osnivač Lotusovih automobila Velika Britanija je zadominirala Formulom 1 cijelo desetljeće. Pored Jima Clarka, Jackieja Stewarta, Jacka Brabhama, Grahama Hilla i Dennyja Hulmea, britanski timovi i njihovi vozači su osvojili 12 svjetskih prvenstava od 1962. do 1973.

Stirling Moss na stazi Nürburgring 1961.

1962. je uvedeno novo vozilo s aluminijskom šasijom nazvanom monokok umjesto tradicionalne tubularne šasije. 1968. Lotus je stavio reklamna slova Imperial Tobacca na vozilo i tako uveo sponzorstvo u taj sport.

Aerodinamika je polako dobila važnost u dizajniranju vozila s pojavom aerofoila u kasnim 1960. Kasnih sedamdesetih Lotus je uveo zemljani efekt aerodinamike koji je bolidima osigurao ogroman downforce i uvelike povećao brzinu na zavojima.

Stvaranje Međunarodne federacije sportskih automobila 1979. je uzrokavalo niz trzavica između FISE i FOCE u kojima su se FISA i njen predsjednik Jean Marie Balestre neprestano sukobljavali s udrugom konstruktora Formule 1 oko televizijskih zarada i tehničkih pravila.

FIA je stavila zabranu na zemljani efekt aerodinamike u sezoni Formule 1 1983. Do tada su već turbonabijeni motori, koje je Renault uveo 1977., proizvodili 700 ks (520 kW) i tako postali neizostavni dio natjecanja. Kasnije, točnije 1987., turbo bolidi Formule 1 su proizvodili 1000 ks u utrci. Ti automobili su bili i ostali najsnažniji trkaći automobili ikad napravljeni. Da bi smanjila energiju motora i brzinu, FIA je ograničila kapacitet rezervoara goriva 1984. i smanjila brzine bolida 1988. prije zabrane turbonabijenih motora 1989.

U ranim devedesetima momčadi su uveli pomoćnog elektronskog vozača za upravljanje snagom motora, kontrolu protiv proklizavanja i poluautomatski mjenjač. Neke su posuđene od suvremenih cestovnih vozila. Neke kao aktivni ovjes je prvenstveno napravljen za stazu a kasnije su se probile na tržište osobnih automobila. FIA je zbog pritužbi da je tehnologija određivala rezultat utrka više nego vozačeva vještina zabranila 1994. mnogo takvih pomoćnih sredstava. Ipak mnogi promatrači su smatrali da je zabrana takvih pomoći vozačima zapravo bila zabrana zato jer FIA nije imala neku tehnologiju koja bi eliminirala takve stvari u utrci.

Timovi su potpisali drugi dogovor o slaganju (Concorde Agreement), 1992. i treći 1997. koji ističe krajem 2007.

Senna na Velikoj Nagradi Monaka.

Na stazi momčad Mc Laren i Wiliams su dominirali 80tima i 90 tim. Honda i McLaren su najviše dominirali u 80 tima dok je Renault pojačan za Wiliamsovim vozačima dobio nekoliko Svjetskih prvenstava sredinom 90 tih, sve dok se Mclaren nije vratio u kasnim 90 tima.

Rivalstvo između trkaćih legendi Senne i Prosta je postalo Formulina glavna zanimacija u sezoni 1988 i nastavila se sve dok se Prost nije povukao krajem 1993. Tragično i ironično Senna je poginuo 1994. u zavoju Tamburelo na Velikoj nagradi San Marina i preuzeo je Prostovo vodstvo u Wiliamsu te godine. FIA je poboljšala sigurnosne standarde na stazi tako da od tog vikenda nijedan vozač nije poginuo za vrijeme utrke na stazi.

Vozači iz McLaren-a Williams-a i Renault-a prije poznatog kao Beneton i Ferrari-ja (momčadi poznatije kao Velika četvorka) dobili su svako Svjetsko pravenstvo od 1984. do danas. Zbog tehnoloških napredaka u 90 tima cijena natjecanja u Formuli 1 je dramatično porasla. To je povećalo financijski teret zajedno s dominacijom te velike četvorke (koji su bili financirani od velikih proizvođača automobila poput Daimler Chrysler, što je rezultiralo da male momčadi nisu financijski mogle opstati u Formuli 1. Financijski problemi su natjerali nekoliko timova da se povuku . Od 1990. 28 timova se povuklo iz Formule 1 što je ponukalo bivšeg Jordanovog vlasnika Eddieja Jordana da kaže da su dani natjecanja gusarskih brodova gotovi.

Moderne F1

Michael Schumacher, na Velikoj Nagradi Kanade 2001.

Ranim 2000. dominirao je Michael Schumacher i uskrsli Ferrari. Početkom 21. st. oboreno je nekoliko Formulinih rekorda. 2001. Schumacher je postavio novi rekord u najvećem broju osvojenih Velikih nagrada, dok je raniji nosilac tog rekorda bio Alain Prost sa 51 osvojenom Velikom nagradom. 2002. Schumacher je postavio također novi rekord tako da je osvojio Svjetsko prvenstvo vozača prije kraja sezone od bilo kojeg prijašnjeg vozača osvojivši Veliku nagradu Francuske u srpnju te godine. 2003. Schumacher je osvojio svoj 6 naslov svjetskog prvaka pobijedivši tako prijašnjeg nosioca rekorda Juan Manuel Fangia koji je osvijio 5 naslova. Schumacher i Ferrari nisu bili jedini rušioci rekorda u tom periodu. 2003. Fernando Alonso je postao najmlađi osvajač prvog startnog mjesta u utrci kvalificirajući se na Velikoj nagradi Malezije 2003. Kasnije te godine postao je najmlađi pobjednik Velike nagrade ikad kada je pobijedio na Velikoj nagradi Mađarske. Unatoč Ferrarijevoj dominaciji Kimi Räikkönen je imao teoretske šanse uzeti prvenstvo 2003. prije kraja sezone na Velikoj nagradi Japana. Juan Pablo Montoya je isto bio blizu 2003. godine. Od 2005. od Velike nagrade Italije Schumacher više nema teoretske šanse obraniti svoj naslov od Fernando Alonso i Kimi Räikkönena.

Fernando Alonso na Velikoj Nagradi Velike Britanije.

Neke od pomoći vozačima su se vratile i omogućile da izbjegnu FIA restrikcije. U međuvremenu napravljeno je nekoliko promjena u pravilima u pokušaju da se poveća atrakcija na stazi i da se smanje troškovi. Štoviše način kvalifikacija se nekoliko puta promijenio od 2003. Još jedno novo pravilo je natjeralo vozače da počnu utrku s istom količinom goriva koju su imali tijekom treninga, uvodeći novi taktički element u strategiju svakog tima. Novo pravilo je naglašavalo da svaki motor mora izdržati dva vikenda utrka (dvije Velike nagrade). A vozač koji je morao zamijeniti motor tijekom kvalifikacije morao je startati sa zadnje startne pozicije. Također vozačima nije bilo dopuštenio mijenjati gume tijekom utrke osim ako su gume bile opasno istrošene.

Kimi Raikkonen slavu naslov prvaka u sezoni 2008.

Prvih nekoliko godina 21. st. u Formuli 1 bilo je nekoliko kontroverznih skandala. Na Veliko nagradi Austrije Rubens Barrichello Schumacher-ov momčadski kolega u Ferrari-ju koji je vodio utrku po naredbi iz boksa morao ga je propustiti. Nakon Ferrari-jevog skandala FIA je kaznila Ferrari i zabranila ostalim momčadima takvo miješanje u utrku. 2005. na Velikoj nagradi SAD izašlo je samo tri od 10 momčadi na stazu kada se ispostavilo da su Michelin gume preopasne za utrke.

Sezone 2007. svjetski prvak postao je Kimi Raikkonen svojom 15.-om pobjedom na stazi Interlagos u Brazilu.Bilo je to veliko iznenađenje,jer je Finac prije zadnje utrke imao 100 bodova,4 manje od Fernanda Alonsa i čak 7 bodova manje od Lewisa Hamiltona.Hamiltonu je imao veliki problem koji ga je koštao naslova svjetskog prvaka,naime izgubio je 45 sekundi.Hamilton je na kraju završio na 7. poziciji.Fernando Alonso nije uspio pratiti vodeću dvojicu u utrci,Felipea Massu i Kimija Raikkonena te je završio na 3.mjestu.Kimi Raikkonen kroz box prestiže Brazilca Massu i izbija na vodeću poziciju.Na kraju se sve poklopilo pa je Kimi postao novi svjetski prvak Formule 1.

Ranih 2000-ih Bernie Ecclestone i njegova organizacija FOA je napravila brojne trademarke, službeni logo i službene internet stranice sporta u pokušaju da mu da korporacijski identitet. Bernie je eksperimentirao s pay per view televizijom (Bernievision) koja je omogućavala fanovima da kupe i gledaju cijelu sezonu F1 ali nakon malog zanimanja 2002. je ukinuta.

Utrka i strategija

Vidi još Formula 1 utrka

Lewis Hamilton slavi prvo mjesto ispred tadašnjeg kolege Fernanda Alonsa i Felipea Masse na Velikoj nagradi SAD-a

Svaki vikend Velike nagrade počinje u petak s dva slobodna treninga, a nastavlja se u subotu s još dva slobodna treninga. Nakon slobodnih treninga nastavljaju se kvalifikacije za nedjeljnu utrku. Kvalifikacije se održavaju po pravilu leteći krug. Vozač u bolidu izlazi na praznu stazu, prvi krug je za zagrijavanje a kad krene u drugi krug počinje mu se mjeriti vrijeme. Vrijeme koje je postigao na kraju kruga određuje njegovo mjesto u startnom poretku na nedjeljnjoj utrci. Najbrži je prvi u startnom poretku a najsporiji zadnji.

Utrka počinje krugom za zagrijavanje, nakon kojeg se bolidi poredaju na startne pozicije koje su osvojili u kvalifikacijama. Ako vozač iz nekog razloga ne krene u krug za zagrijavanje kreće u utrku sa zadnjeg mjesta.

Svjetlosni signali označe početak utrke i utrka može početi. Utrka je duga nešto više od 300 km i ograničena je na dva sata. Za vrijeme utrke vozači ulaze u boks jedan ili više puta na dolijevanje goriva i eventualnu zamjenu guma ako ugrožavaju vozačev nastavak utrke (puknuće i sl.)

Na kraju utrke vozači i momčadi se boduju ovisno o poziciji koju su osvojili na kraju utrke. FIA je odredila da se boduje prvih osam koji su završili utrku i po sistemu 10-8-6-5-4-3-2-1 (prvi osvaja 10 bodova, drugi 8 bodova itd.). Pobjednik Prvenstva vozača odnosno Prvenstva konstruktora (momčadi) je onaj vozač odnosno momčad koja tijekom sezone osvoji najviše bodova.

Vozači i konstruktori

Jean Alesi Ferrari

Vidi još: Dodatak:Popis konstruktora u Formuli 1, Dodatak:Popis vozača u Formuli 1, Dodatak:Popis Velikih nagrada Formule 1, Kuća slavnih Formule 1

Formula 1 momčadi izgraditi šasiju bolida po standardu ali se dopuštaju sitne dorade na šasiji u svrhu povećanja brzine. Prije su momčadi u Formuli sami izgrađivani motore, ali danas to radi manji broj momčadi. Momčadi kupuju motore od kompanija (BMW, Daimler Chrysler, Renault, Toyota, Honda) koje su specijalizirane za izradu motora bolida Formule 1, i na taj način ušteđuju velike novce u svom budžetu. Većina prozvođaća motora opskrbljuju motorima jednu ili eventualno dvije momčadi prvenstveno radi velikih troškova u razvoju novog motora. Jedini komercijalni proizvođać motora je Coswort. Ime momčadi u pravilu je ime konstruktora šasije ako ne proizvodi motore za bolide tada u imenu ima i naziv proizvođaća motora. Primjer: Momčad Ferrari izrađuje i motor i šasiju svojih bolida, Momčad BMW Williams šasiju izrađuje Williams a motor BMW.

U prvoj sezoni 1950 je učestvovalo 18 momčadi od kojih su mnoge zbog velikih troškova brzo izašle iz svjetskog prvenstva. Momčad Ferrari je jedina momčad koja se natječe od 1950. do 2005., kada se natječe 10 momčadi svaka s po dva bolida. Iako momčadi nerado govore o veličini budžeta on se po procjenama kreće od 75 do 500 milijuna američkih dolara.

Nova momčad koja ulazi u Svjetsko prvenstvo Formule 1 mora uplatiti 25 milijuna engleskih funti FIA-a, koji se na kraju sezone raspoređuju ostalim momčadima. Nove momčadi preferiraju kupnju neke već postojeće momčadi koje su u formuli 1 smanjujući tako troškove (primjerice B.A.R. kupio je Tyrrell a Midland Jordan).

Svaki bolid ima svoj broj. Prošlogodišnji pobjednik Svjetskog prvenstava vozača ima broj 1 a njegov momčadski kolega broj 2. Brojevi ostalih se dodjeljuju na osnovu osvojene pozicije momčadi u prošlogodišnjem Svjetskom prvenstvu konstruktora (momčadi). U slučaju da svjetski prvak (vozač) više nije aktivan u Formuli 1 njegova momčad dobiva brojeve za svoje vozače 0 i 2. Ovo pravilo je zato jer se brojevi vozača ne dodjeljuju vozačima nego momčadima. Broj 13 se ne koristi.

Michael Schumacher drži rekord u najviše osvojenih Svjetskih prvaka vozača (7) a momčad Ferrari drži rekord u Svjetskom prvenstvu konstruktora (14). Jochen Rindt je jedini koji je postumno dodijeljen naslov Svjetskog prvenstva vozača.

Velika nagrada

Vidi još: Dodatak:Popis Velikih nagrada Formule 1

Broj Velikih nagrada koje se voze u jednoj sezoni varirao je tijekom godina . Na prvom svjetskom prvenstvu Formule 1 1950. bilo je samo sedam utrka (Velikih nagrada), 1980-tih broj se kretao oko 16 ili 17 utrka da bi u sezoni 2005. bilo 19 utrka.

Šest od sedam utrka iz sezone 1950. bilo je u Europi, a jedina ne-europska utrka bila je Indianapolis 500 koja je kasnije zamijenjena Velikom nagradom SAD. S godinama svjetsko prvenstvo Formule 1 proširilo i na ostale kontinente. Prva Južno Američka utrka bila je Velika nagrada Argentine 1953., Afrike Velika nagrada Maroka 1958., Azije Velika nagrada Japana 1976., a Australije Velika nagrada Australije 1985. Danas su utrke raspoređene po svim kontinentima svijeta (Europa, Azija, Australija, Sjeverna Amerika, i Južna Amerika).

Tradicionalno svaka država koja ugošćuje neku Veliku nagradu daje joj ime po imenu svoje države (npr. ako se utrka održava u Njemačkoj tada se ta Velika nagrada naziva Velikom nagradom Njemačke), a ako se u nekoj državi održavaju dvije ili više utrka tada dobijaju različita imena.

Velike nagrade koje su od početka (ili duže vrijeme) u Svjetskom prvenstvu nisu se održavale na istoj stazi sve godine. Primjerice Velika nagrada Velike Britanije vozila se na stazi Silverstone i Brand Hatch. Jedino je Velika nagrada Italije uvijek vožena na istoj stazi Monza, osim 1980. kada je vožena na stazi Imola na kojoj se danas vozi Velika nagrada San Marina.

Velika nagrada Bahraina je prva utrka koja se održava na Bliskom istoku koja se održava na stazi koja je izgrađena u pustinji, i uz nove utrke (i staze) u Kini i Turskoj daje nove šanse za ekspanziju ovog sporta.

Staze

Staza Autodromo Nazionale Monza staza je Velike nagrade Italije, jedna od najstarijih staza u Formuli 1

Staza Indianapolis Motor Speedway, staza Velike nagrade SAD

Vidi još: Dodatak:Popis Formula 1 staza Tipična staza Formule 1 sastoji se od ravnog dijela tzv. startno ciljne ravnine, bokseva gdje se vozači zaustavljaju tijekom utrke na nadolijevanje goriva i gdje momčadi podešavaju bolide prije utrke a koji se nalaze pokraj startno ciljne ravnine i niza zavoja. Na većini staza vozi se u smjeru kazaljki na satu. Vožnja u smjeru suprotnom od kazaljke na satu uvelike opterećuje vozače posebice zbog G sila koje djeluju u zavojima na način da ih opterećuje na način koji nije prirodan. Neki zavoji također su izazov za vozače kao brzi Eau Rouge na stazi Spa-Francorchamps i šikana prije njega, zavoj Tamburello na stazi Imola i Curva Grande na stazi u Monzi.

Većina staza je sagrađena specijalno za utrke Formule 1, iako postoji jedna ulična utrka koja se vozi na stazi Monako za vrijeme Velike nagrade Monaca (prije su to bile i Velika nagrada Las Vegasa i Detroita). Velika nagrada Monaca održava se u kalendaru svjetskog prvenstva zahvaljujući svojoj povijesti i glamuru koji je prati iako ne zadovoljava sigurnosne uvjete koji se zahtjevaju pri utrci I izgradnji staze.

Projektiranje novih staza traži visoku sofisticiranost (npr. staza u Bahreinu), a Većinu novih staza projektirao je Hermann Tilke. U počecima svjetskog prvenstva vozači koji bi izlijetali sa staze bili su zaustavljani balama sijena, travnatim zamkama ili gumama postavljenim uz stazu koje bi apsorbirale njihov udar. Nakon pogibije Senne i Ratzenbergera u Imoli godine 1994., FIA je napravila radikalne promjene na stazama i bolidima. Bolidi su usporeni, a na staze su dodane široke zone izlijetanja da bi se spriječio udar bolida s vozačem u barijere, a ako i dođe do udara, da barijere prime što manju energiju udara. Ova nova pravila o brzini bolida nije dobro primio dio fanova jer se izgubio dio atrakcije na utrci.

Budućnost Formule 1

Formula 1 je u ranim 2000-im prolazila vrlo težak period. Naime fanovi su izgubili zanimanje za Formulu 1, prvenstveno zbog višegodišnje dominacije Michael Schumachera i Ferrarija. FIA se već godinama trudi smanjiti troškove raznim pravilima kako bi i male momčadi s malim budžetom mogle konkurirati velikim momčadima s velikim budžetom, a i time bi same utrke i prvenstva postali zanimljiviji i nepredvidljiviji do samog kraja. No niti jedna mjera nije donijela pozitivne rezultate i do sada se dogadalo da male momčadi budu prodane nekom tajkunu (2005. je prodan Minardi vlasniku Red Bulla Dietrichu Mateschitzu, a iste godine je Jordan prodan Alexu Shneideru kanadsko-ruskom milijarderu a on je već slijedeće godine prodao momčad jer se uložena sredstva nisu vraćala).

Slijedeći veliki problem Formule 1 su zabrane reklamiranja duhana i duhanskih proizvoda u Europskoj Uniji koje su time dovele u težak položaj većinu europskih utrka, tako se već nekoliko godina spekulira da su Velike Nagrade Velike Britanije, Francuske i San Marina pred otpisom (San Marino je izuzet iz kalendara u 2007. zbog "nužnih promjena karakteristika staze") dok je VN Austrije nakon 2003. ispala iz kalendara a legendarni SPA je morao pauzirati na godinu dana (2003.). Nove staze, kojima je uglavnom glavni arhitekt Herman Tilke, često su sterilne kako za gledatelje tako i za vozače (često nove staze nazivaju Mickey Mouse stazama jer su im lagane). Budućnost Formule 1 leži van Europe i tako se ona seli na istok u prostranstva bogatih šeika i zemlje utjecajnih gospodarstava. Puno azijskih drzava pretendira na zemlju domaćina Velike Nagrade a kroz narednih nekoliko godina to će postati Abu Dabi i Južna Koreja (koji vec drže potpisane ugovore) a u redu za domaćine čekaju i Rusija, JAR, Meksiko, Indija, Grčka], a sve češće se iz FOM-a (FOM) spominje i Singapur. Na žalost svih fanova stare staze, koje pružaju pregršt uzbuđenja i koje su pisale F1, otpadaju, a dolaze nove hladne staze bez duše.

Što se tiče tehnološke strane, budućnost će biti prilično revolucionarna jer je predsjednik FiA-e Max Mosley predložio niz pravila s ciljem da F1 postane primjer kao štedljivi i zeleni sport (trenutno bolidi F1 troše i do 70L goriva na 100 km). Planiraju se uvesti potpuno slobodna pravila što se tiče zapremine, konfiguracije i tipa motora kao i broja cilindara no planira se ograničiti količina goriva za utrku, tako bi motori trebali postati efikasniji i snažniji dok bi njihova snaga trebala ostati na istoj razini kao i danas. Također predložena su pravila kojima bi se omogućili dijelovi koji bi reciklirali energiju (npr. za vrijeme kočenja ili bi "lovili" suvišnu toplinsku energiju iz motora.

Promjene pravila

U interesu sigurnosti i ušteda FIA je za sezonu 2005. donijela više pravila. To se prvenstveno odnosi na gume, gdje gume moraju izdržati cijeli vikend i nema mijenjanja guma tijekom utrke, i motor koji mora izdržati dva prvenstvena vikenda, a i način kvalifikacija je izmijenjen. Ova dva pravila u isto vrijeme pokušavaju smanjiti jaz između budžeta malih i velikih momčadi što se tiče priprema bolida za utrku.

Sadašnji način kvalifikacija od jednog letećeg kruga zamijenio je onaj s početka sezone 2005. Od početka sezone 2005. do Velike nagrade Europe kvalifikacije su se održavale i u subotu i nedjelju i ta dva vremena bi se zbrajala i najbolje vrijeme je bilo pobjedničko. Nakon raznih spekulacija je li dobro ili nije na ovaj način provoditi kvalifikacije za utrku, a i zbog razloga što televizijske kuće nisu htjele prenositi toliko Formule 1 u jednom danu to pravilo je ukinuto.

Formula 1 na Wikimedijinoj ostavi