![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/03/Atentat_u_Marseju.jpg/640px-Atentat_u_Marseju.jpg&w=640&q=50)
Marsejski atentat
From Wikipedia, the free encyclopedia
Atentat u Marseju na kralja Aleksandra I Karađorđevića se odigrao u utorak, 9. oktobra 1934. godine, prilikom njegove zvanične posete Francuskoj.
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/03/Atentat_u_Marseju.jpg/640px-Atentat_u_Marseju.jpg)
Atentator, Vlado Černozemski, pripadnik Unutrašnje makedonske revolucionarne organizacije (poreklom Bugarin[1]), usmrtio je kralja Aleksandra sa četiri metka, a jednim je ranio francuskog ministra inostranih poslova Luja Bartua, koji je usled neadekvatne medicinske pomoći iskrvario i umro.[2]
Oko atentata su sarađivali ustaše i VMRO, koji nisu želeli da Hrvati i Makedonci[3] (koji su smatrani Bugarima[4][5][6]) žive pod srpskom dominacijom, posebno nakon zavođenja diktature u Jugoslaviji[7], već su se zalagali za stvaranje nezavisnih država Makedonije i Hrvatske.[8] U atentat su bile umešane i pojedine strane sile, u prvom redu Musolinijeva Italija, koja je imala teritorijalne pretenzije ka Jugoslaviji, odnosno njenoj jadranskoj obali.
Nakon ubistva kralja Aleksandra je došlo do "blagog otklona od režima diktature", koja je trajala u Jugoslaviji od 1929. godine.[9] Slično kao što se Sarajevski atentat negde doživljava kao herojsko delo, a negde kao teroristički čin, tako se i Marsejski atentat u Srbiji doživljava kao teroristički čin, a u Bugarskoj kao herojski.