1. 1. - Koncert "Pozdrav iz Zagreba" predstavlja zagrebačku rock scenu u Beogradu.
1. 1. - Abdou Diouf je novi predsednik Senegala (do 2000); prethodnik Léopold Sédar Senghor je prvi afrički predsednik koji se dobrovoljno povukao s položaja.
2. 1. - U Engleskoj uhapšen Peter Sutcliffe, dva dana kasnije priznaje da je Yorkshire Ripper - ubio je 13 žena.
3. 1. - Prva epizoda "Jovanovići - svakodnevica jedne porodice" na Radio Beogradu.
5. 1. - Iransko-irački rat, bitka kod Dezfula, tj. Operacija Nasr: Iranci započinju svoju prvu kontraofanzivu, napadaju oklopnim snagama, ali su do 9-tog razbijeni.
6. 1. - U Tripoliju objavljeno da će se Libija i Čad ujediniti, ali ubrzo odustaju zbog međunarodnog pritiska i stanja u Čadu.
6. 1. - Na brazilskoj reci potonuo feribot Novo Amapo, najmanje 230 mrtvih.
10. 1. - Salvadorski građanski rat: Front Farabundo Marti započinje prvu ofanzivu i zauzima teritorije na severu zemlje, vlada odgovara uvođenjem ratnog stanja i policijskog časa, zatim taktikom spržene zemlje i terora protiv civila.
12. 1. - U SAD krenula TV serija "Dinastija" (u SFRJ od 1984).
12. 1. - Levičarski portorikanski nacionalisti iz Narodne armija Boricua (Mačeterosi) uništili devet mlaznjaka u bazi nacionalne garde.
13. 1. - Sedmorica profesora "Praxisovaca" (Marković, Tadić, Životić, Golubović, Mićunović, Stojanović, Popov) dobili otkaz na Beogradskom univerzitetu (nisu mogli predavati od 1975, sledećeg jula prihvatili zaposlenje u Institutu društvenih nauka).
januar - Otkrivena Saravačka komora, najveća podzemna šupljina na svetu.
19. 1. - Kreditna linija između centralnih banaka SFRJ i SR Nemačke vredna 1,1 milijardu dolara.
20. 1. - Ronald Reagan inauguriran za predsjednika SAD. Odmah zatim, Iranci puštaju 52 američka taoca posle 444 dana Iranske talačke krize.
21. 1. - Proizveden prvi automobil DeLorean DMC-12.
23. 1. - "Hrvatski borci za slobodu" podmetnuli bombu u njujoršku sudnicu, manja materijalna šteta.
25. 1. - Suđenje Bandi četvorke u Kini: Maova udovica Jiang Qing osuđena na smrt (kasnije preinačeno u doživotni zatvor).
27. 1. - Delegacija Kosova u poseti Albaniji, na čelu sa Rizom Sapundžiuom, zamenikom predsednika PIV-a; u poseti i delegacija Kosovske akademije nauka i umetnosti (visok nivo kulturne saradnje dve teritorije)[1].
27. 1. - Jakov Blažević, predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske, osuđuje nadbiskupa Kuharića zbog gajenja sjećanja na nadbiskupa Stepinca.
27. 1. - Indonežanski brod Tampomas II izgoreo i potonuo u Javanskom moru, 431 mrtvi i nestali.
27. 1. - 6. 2. - Poljska "Solidarnost" organizuje generalni štrajk u Bielsko-Białi - štrajk sa političkim ciljevima, dovodi do smene nekoliko korumpiranih zvaničnika.
28. 1. - Pakišanski rat - kratak konflikt između Ekvadora i Perua zbog graničnog spora.
30. 1. - Operacija Beanbag - južnoafrički komandosi ubili 15 članova Afričkog nacionalnog kongresa u Mozambiku.
Februar/Veljača
1. 2. - MMF odobrio Jugoslaviji stand-by kredit od 2,2 milijarde dolara u tri godišnje rate za prevazilaženje ekonomskih problema (najveći ikada dat zemlji u razvoju).
3. 2. - INA-Naftaplin objavljuje da će nastaviti istraživanje nafte u Jadranu, po ceni od 600 miliona dolara u sledećih pet godina.
17. 2. - Objavljen Tanjugov komentar u kojem se odbacuju peticije beogradskih i zagrebačkih intelektulaca za izmenu Krivičnog zakona (prošlog novembra, u vezi političkih prestupa).
18. 2. - Predsednik SAD Regan predstavio Kongresu plan smanjenja inflacije i nezaposlenosti putem smanjenja federalne potrošnje i poreza na prihod.
20. 2. - Povjesničar Franjo Tuđman osuđen na 3 godine zatvora zbog "neprijateljske propagande".
23. 2. - 23-F - pokušaj puča u Španiji: Antonio Tejero sa pripadnicima Guardia Civil (žandarmerije) upao u španski parlament tokom glasanja za premijera, drži poslanike kao taoce sledećih 18 sati - puč sprečen zahvaljujući kralju Huanu Karlosu.
2. 3. - Egipatski maršal i ministar odbrane Ahmed Badawi poginuo sa još 13 visokih oficira u udesu helikoptera.
4. 3. - Govor predsednika predsedništva Cvijetina Mijatovića u Nišu o teškoj ekonomskoj situaciji - domaći i strani neprijatelji "zlonamerno preuveličavaju" probleme, sugeriše se "ideološki rad".
5. 3. - Branko Puharić, partijski funkcioner i ravnatelj RTV Zagreb, optužuje hijerarhiju Katoličke crkve da želi stvoriti sukob sa državom; pokušaje rehabilitacije Alojzija Stepinca smatra pokušajem rehabilitacije ustaštva (deo polemike između vlasti u Hrvatskoj i crkve).
5. 3. - Bavarska policija uhapsila 141 osobu u Nirnberškom centru kulture, gde se prikazivao film o skvotiranju u Holandiji.
19. 3. - "Događaj u Bidgošću" - na sastanku Saveta Vojvodstva Bidgošć vlasti pretukle članove "Solidarnosti" koji su davali podršku osnivanju zemljoradničkog sindikata.
22. 3. - Klizište usled padavina odnelo dva vagona u Moravu kod Stalaća, 38 (?) mrtvih[2].
25. 3. - Uveče okupljanje u studentskom domu u Prištini.
26. 3. - Rekordni vodostaji Save kod Beograda, 738 cm, i Dunava kod Zemuna, 757 cm (premašeni 2006).
26. 3. - Umereni britanski laburisti, koji misle da je stranka otišla previše ulevo, osnivaju Socijaldemokratsku partiju (spojila se s liberalima 1988, → Liberalni demokrati)
27. 3. - Poljska "Solidarnost" organizuje nacionalni "štrajk upozorenja" povodom Događaja u Bidgošću.
31. 3. - 53. dodjela Oscara: najbolji film je Ordinary People, ukupno četiri nagrade od šest nominacija; Raging Bull i The Elephant Man po osam nominacija sa dve odn. bez nagrade.
April/Travanj
1. 4. - Grupa tajlandskih oficira, tzv. "Mladoturci", pokušala da izvede puč.
1 - 3. 4. - Treći i najteži talas nemira na Kosovu u kojima učestvuju studenti, đaci i neki radnici; zvanično osam mrtvih, nagađa se čak i 1000 mrtvih[3].
13. 4. - Jože Smole, član CK SKJ i SK Slovenije: mogu se očekivati ljudi koji će tražiti politiku čvrste ruke, povodom Kosova (ilustracija postojanja dve struje u SKJ)[4]
17. 4. - Gvatemalski građanski rat: vojska ubila 65 civila u neprijateljski nastrojenom selu Cocob, uključujući 34 dece.
24. 4. - Sirijska vojska nasumice uhvatila 150 ljudi u Hami i streljala ih - odmazda za napad Muslimanskog bratstva tri dana ranije.
24. 4. - Predsednik Regan ukinuo embargo na žito uveden SSSR-u prošle godine, istog dana šalje pismo Brežnjevu s pozivom na dijalog.
27. 4. - Operacija Crveni pas: FBI sprečio bele rasiste da izvrše puč u Dominici.
29/30. 4. - Skrnavljenje srpskih grobova u selu Bresje kod Prištine.
proleće - Oficir KGB Vladimir Vetrov stupa u kontakt sa Francuskom: pod imenom Farewell dostavlja podatke o sovjetskoj tehnološkoj špijunaži Zapada, na šta se odgovara proterivanjem agenata i CIA-inim podmetanjem "trojanskih konja".
svibanj - Osuđen Dobroslav Paraga, u vezi sa peticijom za političke zatvorenike.
maj - Šef KGBJurij Andropov pokreće Operaciju RJaN ("Raketno-jadernoje napadenije", РЯН): potraga za indikacijama da SAD pokreće prvi nuklearni udar.
maj - Početak Sindroma toksičnog ulja u Španiji, umire oko 1.100 ljudi.
16. 5. - Soong Ching-ling, udovica Sun Jat-sena, proglašena za počasnu predsednicu NR Kine (umrla 28. 5.).
19. 5. - Nakon novih demonstracija zatvoren Prištinski univerzitet; narednih dana se najavljuju reforme univerziteta - smanjenje broja studenata za 10%, otpuštanje nekih predavača, prelaz na prevedene srpske udžbenike itd..
21. 5. - Pierre Mauroy novi francuski premijer (do 1984), u početku sprovodi mnoge socijalne programe.
23. 5. - Dve eksplozije u krugu jugoslovenske ambasade u Tirani - sledi prekid kulturnih veza između Albanije i pokrajine Kosovo.
24. 5. - Kongres Udruženja književnika Srbije - svi pisci Srbi da budu srpski pisci, bez obzira iz koje su republike.
29. 5. - Pesnik Gojko Đogo uhapšen zbog zbirke "Vunena vremena" - optužen za vređanje sećanja na predsednika Tita - hapšenje izaziva proteste književnika i profesora.
2. 6. - U Beogradu uhapšeni Turčin i osmoro Jugoslovena, zaplenjeno 16,4kg heroina[6]. U Jugoslaviji je ove godine došlo do naglog porasta upotrebe te droge[7].
10. 6. - Ekspoze predsednika SIV-a Veselina Đuranovića u Saveznoj skupštini najavljuje ograničenje uvoza i privremenu kontrolu cena - nestabilna ekonomija i inflacija blizu 50% zbog višegodišnje previsoke investicione potrošnje[8].
11. 6. - Kermanski (Golbafski) zemljotres u Iranu, preko 2.000 mrtvih.
12. 6. - Izvešteno da je SFRJ započela pregovore sa stranim bankama radi pozajmice 1,8 - 2,2 milijarde dolara za pokrivanje deficita platnog bilansa (dugovi iznose 18 milijardi dolara).
18. 6. - Osnovana Organizacija istočnih karipskih država.
19. 6. - Raketa Ariane 1 je izručila prvi koristan teret u orbitu, dva satelita.
20. 6. - Olovne godine u Maroku: nakon generalnog štrajka dolazi do krvavih nereda u Kazablanci, u kojima gine 66 osoba po zvaničnim podacima, ili nekoliko stotina.
21. 6. - Iranski parlament (Medžlis) opozvao predsednika Banisadra, koji se već krije nakon što je pozvao na "otpor diktaturi". Zabranjene sve partije, u represiji narednih meseci strada veliki broj ljudi, Banisadr će pobeći iz zemlje.
21. 6. - Ubedljiva pobeda francuskih socijalista na parlamentarnim izborima, posle 23 godine desnice na vlasti.
22. 6. - Suđenje hrvatskom disidentu Marku Veselici odloženo zbog zdravstvenih problema.
25. 6. - U Kanadi i SAD uhapšena devetorica lidera hrvatske grupe Otpor[11].
27. 6. - Organizacija afričkog jedinstva usvaja Afričku povelju o ljudskim i narodnim pravima (stupa na snagu 1986).
28. 6. - Giovanni Spadolini iz Republikanske partije je novi premijer Italije, prvi koji nije demohrišćanin - početak koalicije Pentapartito, demohrišćana i četiri sekularne stranke, čime je sprečena mogućnost komunističke većine (aranžman traje do 1991).
28. 6. - Bomba u sedištu Islamske republikanske partije u Teheranu ubila 74 iranska zvaničnika, među kojima je i vrhovni sudija Mohammad Beheshti.
28. 6. - Hua Guofeng gubi preostale funkcije, čelnika KP Kine (sledi Hu Yaobang do 1987) i predsedavajućeg Centralne vojne komisije (Deng Xiaoping do 1989).
30. 6. - Okončana sedmomesečna Bitka za Zahlé: hrišćanska milicija odbranila istočni grad Zahlé od sirijskog napada.
1. 7. - Ministarstvo pravde SAD izjavljuje da će Andrija Artuković, ministar pravde NDH, biti izručen Jugoslaviji (ostvareno 1986).
1-2. 7. - Komitet CK SKJ raspravlja o statutarnim pitanjima, neki se zalažu za demokratski centralizam, protiv federalizacije partije.
3. 7. - Izglasani Amandmani I - VIII na Ustav SFRJ - uređivanje kolektivnog rukovodstva, 4-godišnji mandat za predsednika Saveznog izvršnog veća, mogućnost glasanja o poverenju.
3. 7. - Izbijaju rasni neredi u nizu engleskih gradova, vrhunac 11. 7..
7. 7. - Vladimir Bakarić kritikuje SIV i NBJ da izazivaju inflaciju štampanjem novca (objavljeno 19. 7.).
7. 7. - U Španiji legalizovan razvod.
9. 7. - Nintendo predstavio arkadnu igruDonkey Kong.
14. 7. - Jugoslovenski diplomata Blagoja Anakioski i još jedan Jugosloven ranjeni u Briselu, kada je pucano na njih (sumnja se na Albance).
jul - Poseta patrijarha Germana predsedniku SIV-a Veselinu Đuranoviću povodom događaja na Kosovu (inače, odnosi države i crkve su loši)[12].
jul - Urengoj-Pomari-Užgorodski gasovod (Transsibirski): konzorcijum zapadnonemačkih banaka daje 3,4 milijarde maraka za gradnju sovjetskog gasovoda, projektu se ove i sledeće godine pridružuju zapadnoevropske i japanske firme, uprkos pritisku SAD.
17. 7. - Džavid Nimani, predsednik predsedništva Kosova, dao ostavku.
17. 7. - Izraelci bombardovali višespratnice u Bejrutu u kojima su bile prostorije grupa povezanih sa PLO - gine oko 300 civila, SAD zavodi embargo na izvoz aviona.
17. 7. - U rušenju dve pasarele u hotelu Hyatt Regency u Kansas City-ju poginulo 114 osoba.
17. 7. - Zvanično otvoren Humberski most, sa rasponom od 1440 metara najduži viseći mosta na svetu do 1998.
21. 7. - Umrla je Ljudmila Živkova, Todorova kćerka, zadužena za kulturnu politiku u Bugarskoj, inicijator tekuće proslave "1300 godina Bugarske" - priredbe, filmovi, izložbe, Nacionalni dvorac kulture, spomenici...
22. 7. - Trojica kosovskih Albanaca osuđena na 6-8 godina, povodom nereda proletos (prvo u nizu suđenja).
23. 7. - Predsedništvo Zajednice jugoslovenskih univerziteta predložilo prekid veza između Univerziteta u Tirani i jugoslovenskih škola.
26. 7. - Posle šest godina okončana operacija "Donnie Brasco", agent FBI je bio infiltriran u familiju Bonanno.
27. 7. - Šestogodišnji Adam Walsh kidnapovan i ubijen na Floridi, njegov otac John će povesti kampanju za prevenciju kriminala i biti voditelj emisije America's Most Wanted.
28. 7. - Kermanski (Sirčki) zemljotres u Iranu, 1.500 mrtvih.
29. 7. - Levičarski pokušaj puča u Gambiji, predsednik Dawda Jawara se održao zahvaljujući senegalskoj intervenciji - stradalo 500 do 800 ljudi.
30. 7. - Marševi gladi u Poljskoj zbog krize i nestašice hrane, najveće okupljanje je u Łódźu.
31. 7. - Panamski šef države Omar Torrijos poginuo u avionskoj nesreći. Kao i u slučaju pogibije ekvadorskog predsednika u maju, ima spekulacija o atentatu.
4. 8. - Ubijen službenik jugoslovenske ambasade u Briselu Stojan Đerić, ranjen Zuko Redžo[14], počinilac je kosovski Albanac Musa Hoti.
5. 8. - Ali Šukrija izabran za predsednika predsedništva Kosova.
5. 8. - Predsednik SAD Regan otpustio 11.359 kontrolora leta koji nisu želeli prekinuti štrajk.
6. 8. - Sednica CK SK Kosova: isključen Mahmut Bakali, kao i još četvorica članova, predsedništvo CK svedeno sa 19 na 13 članova (na čelu Veli Deva).
6. 8. - Predsednik Regan obnavlja proizvodnju neutronske bombe, s bojevim glavama za rakete i haubice.
7. 8. - Lansiran je bugarski satelit Interkosmos-Bugarska-1300 (u zemlji se ove godine slavi 1300 godina Prvog Bugarskog Carstva).
11. 8. - U Gvatemali osnovana Nikaragvanska demokratska snaga, skup antisandinista udruženih na insistiranje CIA-e, baza će im biti u Hondurasu (→ kontraši).
12. 8. - Predstavljen IBM PC (osnovna cena $1565 tj. $4120 u dolarima iz 2016).
13. 8. - Reganomika: u SAD potpisan zakon kojim je porez na prihod snižen za 25%.
13. 8. - Jak zemljotres u banjalučkom kraju, 44 povređenih.
13. 8. - Umro Stevan Doronjski, član predsedništava SFRJ i CK SKJ (u državnom predsedništvu ga zamenjuje Radovan Vlajković).
avgust - Na pacifičkoj obali Gvatemale počinje operacija Ceniza ("pepeo"), operacija spržene zemlje protiv ustanika.
28. 8. - Postavljene bombe ispred tri lokala u vlasništvu jugoslovenskih doseljenika (Srba) u Detroitu i okolini.
30. 8. - Eksplozijom ubijeni nedavno postavljeni predsednik i premijer Islamske Republike Iran - sledi krvavi progon Narodnih mudžahedina.
Septembar/Rujan
1. 9. - Predsednik Centralnoafričke RepublikeDavid Dacko ponovo zbačen, vlast preuzima načelnik generalštaba André Kolingba (predsednik do 1993).
3. 9. - U Egiptu uhapšeno preko 1.500 ljudi, uglavnom islamista ali i koptskih sveštenika i sekularnih političara i intelektualaca, koji se protive mirovnom sporazumu sa Izraelom.
3. 9. - Stupila na snagu UN-ova Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena.
5. 9. - Dvadeset jedan Albanac osuđen na kazne zatvora od 6 do 15 godina zbog organizovanja nereda u Prištini proletos, među njima i Bajram Kosumi (premijer Kosova 2005-2006).
5 - 12. 9. - U Splitu održan Evropski šampionat u vodenim sportovima: Borut Petrič uzeo zlatnu i srebrnu a Darjan Petrič bronzanu medalju.
8. 9. - Na BBC One prikazana prva epizoda "Mućki".
9. 9. - Hrvatski disident Marko Veselica osuđen na 11 godina zatvora (pušten 1986).
10. 9. - Prvi nacionalni kongres poljskog sindikata Solidarnost, ima 10 miliona članova, Lech Wałęsa izabran za predsednika.
11. 9. - Položen kamen temeljac Zagrebačke džamije, čiju će gradnju delom finansirati arapske zemlje[15] (završena 1987).
12 - 13. 9. - Američki državni sekretar Alexander Haig u poseti Jugoslaviji - obećava nastavak podrške SAD "teritorijalnom integritetu i nacionalnom jedinstvu" Jugoslavije.
24 - 25. 9. - Jermenski teroristi zauzeli turski konzulat u Parizu, traže puštanje zatvorenika na slobodu.
25. 9. - Pokrajinska skupština Kosova prihvatila ostavke Bahri Oručija, predsednika izvršnog veća, i Dušana Ristića, predsednika skupštine; zamenjuju ih Riza Sapundžiju odn. Ilija Vakić[17]; smenjeni i direktori RTV Priština; takođe se istupa u odbranu albanskih prava.
25. 9. - Radnici u Poljskoj zakonom dobili veće učešće u upravljanju fabrikama.
26/27. 9. - Otmica JAT-ovog aviona na liniji Titograd-Beograd - preko Atine i izraelskog vazdušnog prostora stigao do Larnake na Kipru, gde su putnici i članovi posade uspeli pobeći[18].
13 - 23. 10. - Polisariov napad na marokanski položaj kod Guelta Zemmura, oborili dva aviona.
oktobar - Dubl Navratilova-Jaušovec pobedio u Filderstadtu (Porsche Grand Prix).
16. 10. - Svetozar Vukmanović Tempo tvrdi da mu je Tito 1978. rekao da se protivi prevelikoj samostalnosti republika i pokrajina - niko mu ne veruje, kritikuju ga u Hrvatskoj naredne godine[20].
18. 10. - Parlamentarni izbori u Grčkoj - ubedljiva pobeda PASOK-a Andreasa Papandreua, koji postaje prvi socijalistički premijer Grčke (1981-89 i 1993-96).
18. 10. - Wojciech Jaruzelski došao na čelo vladajuće partije u Poljskoj, nakon što je smenjen Stanisław Kania jer je privatno kritikovao sovjetsko rukovodstvo.
18. 10. - Članak u "NIN-u" u kojem se govori o "tehnokratama" koji napadaju Kardeljevu teoriju "pluralizma samoupravnih interesa"
21. 10. - Devalvacija dinara sa 27,3 na 36,9 za dolar (inflacija u SFRJ oko 40%) (proveriti.
22. 10. - Fra Jozo Zovko, svećenik u Međugorju, osuđen na 3,5 godine zatvora (optužen za navođenje dece koja su "videla" Gospu, napadanje socijalističke revolucije i širenje nacionalističke propagande i mržnje).
22 - 23. 10. - U Cancúnu, Mexico, održan Samit Sever-Jug sa predstavnicima 22 zemlje, među kojima je i predsednik Predsedništva SFRJ Sergej Krajger.
24 - 25. 10. - Vikend protesta u nekoliko gradova zapadne Evrope protiv stacioniranja američkih raketa.
26. 10. - Finski predsednik Urho Kekkonen dao ostavku iz zdravstvenih razloga, posle 25 godina na čelu.
27. 10. - Sovjetska podmornica S-363 se nasukala u blizini švedske pomorske baze.
1. 11. - Enver Hodža, lider Albanije, na kongresu Partije rada traži status republike za Kosovo (Azem Vlasi, lider pokrajinskog Socijalističkog saveza mu odgovara 12. 11. da kosovski Albanci žive bolje i slobodnije od onih u Albaniji).
3. 11. - Libijske snage se povlače iz većeg dela Čada, po zahtevu čadskog predsednika Oueddeia; u zemlju će doći mirovne snage Organizacije afričkog jedinstva.
7 - 8. 11. - Sneg iznenadio u centralnoj i istočnoj Jugoslaviji, 17 poginulih u saobraćajnim nesrećama.
9. 11. - Mauritanija je poslednja zemlja u kojoj je zvanično ukinuto ropstvo, ali zakona protiv robovlasnika nema do 2007, a ropstva ima i nakon toga.
9. 11. - Predsednik BurmeNe Win daje ostavku, ali ostaje na čelu vladajuće partije do 1988.
11. 11. - Uvedena u službu američka nuklearna podmornica Ohio, prva od 18 iz svoje klase.
11. 11. - Operacija salvadorske vojske u departmanu Cabanas, ubijene stotine civila.
17. 11. - XXII sednica CK SKJ - "Politička platforma za akciju SKJ u razvoju socijalističkog samoupravljanja, bratstva i jedinstva i zajedništva na Kosovu" - neefektivno.
18. 11. - IBM predstavio IBM PC (najavljen 12. 8.) - procesor Intel 8088 na 4,77 MHz.
18. 11. - Predsednik Regan predložio plan Zero Option: neće u Evropi postaviti balističke rakete Pershing II i krstareće rakete ako Sovjeti uklone rakete SS-4, SS-5 i SS-20 usmerene ka Zapadnoj Evropi.
29. 11. - Roberto Suazo Córdova izabran nakon deset godina za prvog civilnog predsednika Hondurasa (1982-86), ali vojska i dalje ima neke povlastice.
29. 11. - 7. 12. - Operacija Tariq al-Qods ("Jerusalimski put"): Iranci oslobađaju grad Bostan, prvi put koriste taktiku "ljudskog talasa".
30. 11. - U Ženevi počinju formalni pregovori između američke i sovjetske strane, koji će dovesti do zaključenja Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa 1987.
Decembar/Prosinac
1. 12. - Inex-Adria Aviopromet Flight 1308: avion MD 81Inex Adria Avioprometa udario u planinu na Korzici, poginulo 178 putnika i članova posade.
4. 12. - "Bantustan" Ciskei oglašen nezavisnim od Južne Afrike, što na strani niko ne priznaje (ukinut 1994).
5. 12. - Građani SFRJ od danas mogu bez carine uvesti robu najviše vrednosti od 200 dinara (5,26 dolara, ranije moglo 1500 dinara) - mera protiv devalvacije dinara.
10. 12. - Argentinski predsednik gen. Viola zbačen vojnim udarom, sledi Leopoldo Galtieri (do 1982).
11. 12. - Salvadorski građanski rat: masakr u El Mozoteu, vojska ubila između 700 i 1.000 civila.
12. 12. - Sovjeti uveli u službu prvu podmornicu klase Akula (na zapadu poznatu kao Typhoon), najveća nuklearna podmornica na svetu.
12. 12. - Senegal i Gambija potpisali sporazum o Senegambijskoj Konfederaciji (traje 1982-89).
13. 12. - Wojciech Jaruzelski proglasio ratno stanje u Poljskoj nakon što je Solidarnost planirala generalni štrajk (u Jugoslaviji se to kritikuje i od vlasti i od disidenata, beogradski intelektualci šalju protestna pisma u Varšavu).
22. 12. - Leopoldo Galtieri dolazi na čelo vojne hunte u Argentini.
24 - 26. 12. - 18. sednica CK SK Srbije. Lideri (uže) Srbije osuđuju autonomašku isključivost, Vojvođani smatraju neprihvatljivim svaku promenu ustanovljenih ustavnih odnosa.
Osnovana Komisija za ekonomsku stabilizaciju, poznata kao Krajgerova komisija.
Spoljna trgovina SFRJ: izvoz 10,457 mlrd. dolara (realno +11%), uvoz 15,265 mlrd (-5%), deficit 20% manji nego 1980.
SFRJ: Dogovoreno 4,67 milijardi dolara stranih kredita od MMF i ostalih u 3-godišnjem periodu. Za finansiranje obaveza u 1981. uzeto 3,8 milijardi dolara kredita (MMF, strane banke, Libija, Francuska, Kuvajt); inflacija 39% (ili 35,7%, peta inflacija na svetu[21]).
Zemlju posetilo rekordnih 6,6 miliona turista, potrošilo rekordnih 1,35 milijardi dolara[22] (3,38 milijardi u dolarima iz 2016.).
Tvornica glinice u Obrovcu ("Jadral"), otvorena siječnja 1979, zatvorena zbog nerentabilnosti i nedostatka sirovina. Najpoznatija "propala investicija" ex-Yu.
U SFRJ ima 594 "politička zatvorenika" (380 Albanaca, 78 Hrvata, 72 Srba itd.), što je po izveštaju Amnesty International-a srazmerno najviše u Evropi[23].
Pregled američkog magazina A.D. za 1981. beleži "hapšenja katoličkih sveštenika i nekih članova muslimanske manjine" u SFRJ[24].
Knjiga "Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita" Vladimira Dedijera izaziva kontraverze.
Tanzanija dogovorila zajam od Jugoslavije, između ostalih.
Marjan Beneš se povukao s ringa zbog gubitka vida na jednom oku.
Nicolae Ceaușescu započinje žestoku politiku štednje u Rumuniji kako bi otplatio strane dugove - to i uspeva do 1989, po cenu velikih patnji i žrtava koje vode revoluciji.
Objavljena je kviz društvena igra Trivial Pursuit.
Televizija. TV serije: "Velo misto" 1980-81, "Nepokoreni grad", "Jelenko" (snim. 1980) (TV Zagreb); "Poslednji čin", "Duvanski put" (snim. 1980), "Pesničke vedrine" (1981-82), "Svetozar Marković" (snim. 1980), "Priče preko pune linije" (1981-82), "Vojnici" (snim. 1980), "Sedam sekretara SKOJ-a" (snim. 1978?) (TV Beograd); "Mi smo smešna porodica", "Baza na Dunavu", "Optimisták" (TV Novi Sad); "Djetinjstvo mladosti", "Osma ofanziva" (TV Sarajevo) (→ Kategorija:1981. na televiziji).
Fizika: Nicolaas Bloembergen, Arthur L. Schawlow (doprinos razvoju laserske spektroskopije) i Kai Manne Siegbahn (doprinos razvoju elektronske spektroskopije visoke rezolucije)
Kemija: teorije u vezi toka hemijskih reakcija i to Kenichi Fukui (teorija graničnih molekularnih orbitala) i Roald Hoffmann (Woodward–Hoffmannova pravila)
Fiziologija i medicina: Roger W. Sperry (otkrića u vezi funkcionalne specijalizacije cerebralnih hemisfera, → split-brain), David H. Hubel i Torsten N. Wiesel (otkrića u vezi prerade informacija u vizualnom sistemu)