1. 1. - Nathan Stubblefield demonstrira bežični telefon u Murray, Kentucky, izgleda putem kondukcije kroz zemlju.
1. 1. - U Britanskoj Istočnoj Africi organizovani King's African Rifles.
januar - Alfred Loisy piše L'évangile et l'Eglise što izaziva modernističku krizu u katoličkoj crkvi. Istog meseca, Friedrich Delitzsch drži predavanje u kome tvrdi da su delovi Starog zaveta pozajmljeni iz babilonskih mitova (→ panbabilonizam).
februar - Guglielmo Marconi plovi brodom SS Philadelphia iz Britanije i sprovodi striktne eksperimente sa radio-talasima - kontakt na daljinama od 3.400 km noću i 1.100 km danju.
17. 2. - Izbori u Bugarskoj, ubedljiva pobeda Progresivnih liberala premijera Daneva.
22. 2. - Nemačka Gausova ekspedicija otkrila Zemlju cara Wilhelma II na Antarktiku.
25. 2. - Buri tjeraju britansku vojsku na povlačenje kod Klerksdorpa.
Mart/Ožujak
5. 3. (20. 2. po j.k.) - Izvesni Rade Alavantić, karađorđevićevac iz Mitrovice (AU), pokušao da preuzme kontrolu nad žandarmima u Šapcu.
7. 3. - Drugi burski rat: poslednja pobeda Bura, zarobljeni britanski general i 200 vojnika.
7. 3. - U Osmanskom carstvu zabranjene škole na jermenskom.
mart - U Beogradu okršaj velikoškolaca i žandarma, nakon što su se prvi ražestili zbog toga što je Nikola Pašić glasao za vladin predlog zakona.
mart - Lenjin objavio u Nemačkoj pamflet "Što da se radi" - potrebna je marksistička partija posvećenih revolucionara kao avangarda radničke klase.
mart-april - Seljačka pobuna u poltavskoj i harkovskoj guberniji Ruskog Carstva, ugušila je vojska.
April/Travanj
1. 4. - Puštena u promet prva dionica željezničke pruge Parenzana, Trst-Buje, u prosincu i Buje-Poreč (zatvorena 1935).
5. 4. - Tragedija na Ibroxu: 25 gledalaca fudbalske utakmice Škotska–Engleska u Glazgovu poginulo kada se srušila tribina.
7. 4. - Bugarsko-makedonski revolucionar Metodi Patčev poginuo u Kadinom Selu kod Prilepa.
8. 4. - Rusko-kineska konvencija o povlačenju ruskih trupa iz Mandžurije.
13. 4. - U Francuskoj novi automobilski rekord: 119 km/h (firma Gardner-Serpollet).
15. 4. - Ruski ministar unutrašnjih poslova Dmitrij Sipjagin ubijen od strane esera; nasleđuje ga Vjačeslav fon Pleve (do sopstvenog ubistva 1904) - peh za ministra finansija Vitea, koji je u lošim odnosima s novim ministrom.
1. 5. - Prvomajske demonstracije u Sormovu, predgrađu Nižnjeg Novgoroda - događaji su inspiracija za roman Gorkoga "Mati".
1. 5. - 416 ljudi poginulo u tornadu u Dacci u Britanskoj Indiji.
5. 5. - Bosanski Srbi predali caru Franji Josipu i četvrti memorandum o svojim problemima.
6. 5. - Britanski parobrod SS Camorta stradao od ciklona u delti Iravadija, stradalo svih 737 putnika i članova posade.
7. 5. - Bitka kod Tita: Francuzi porazili Tuarege na jugu Alžira.
7. 5. - Erupcija vulkana La Soufrière na Svetom Vincentu - 1680 mrtvih.
8. 5. (Uzašašće) - Glavna erupcija Mont Peléea, 30 000 ljudi je poginulo od piroklastičnog toka proizašlog iz vulkana u mjestu St. Pierre na otoku Martinique na francuskim Karibima.
11. 5. - Parlamentarni izbori u Francuskoj, drugi krug: pobeda Bloka levice (socijalisti, radikali, umereni republikanci), Émile Combes premijer do 1905.
12. 5. - Počinje štrajk rudara antracita u istočnoj Pensilvaniji (do oktobra).
15. 5. - Počinje Bailundoanska pobuna u portugalskoj Angoli (poražena 1904).
17. 5. - Alfonso XIII počinje samostalnu vladavinu u Španiji (do 1931).
20. 5. - Kuba dobila formalnu nezavisnost od SAD; stupio je na snagu njen prvi ustav, koji sadrži i Plattov amandman. Prvi predsednik je Tomás Estrada Palma, koji je do prošle godine bio državljanin SAD.
20. 5. - Još jedna jaka erupcija Mont Pelea, stradalo 2.000 spasilaca i drugih.
28. 5. - Čile i Argentina zaključili Majske paktove u vezi teritorijalnog spora i trke u naoružanju.
31. 5. - Bugarsko-ruska vojna konvencija: pomoć Bugarskoj u slučaju rumunskog napada (nije važila u ratu 1913).
maj - U Srbiji nakratko pala Vujićeva vlada, Nikola Pašić dobio mandat u jednom trenutku.
maj - U Kosovskoj Mitrovici otvoren ruski konzulat radi zaštite srpskog naroda, konzul je Grigorij Ščerbina.
maj - Na izborima za srpski Narodno-crkveni sabor u Ugarskoj pobedila Radikalna stranka.
Jun/Juni/Lipanj
7. 6. - Italijani uzeli u posed koncesiju u Tjencinu od 46 ha (faktički do 1943).
12. 6. - Zakon o pravu glasa u Australiji: druga zemlja na svetu, posle Novog Zelanda, koja priznaje pravo biranja ženama na nacionalnom nivou i prva sa pravom da budu birane; ipak, pravo nemaju neki domoroci i drugi obojeni.
jun - Nikola Tesla premešta laboratoriju u zgradu pored Wardenclyffske kule, koja se još uvek gradi - nedostaje mu novca jer J. P. Morgan više nije zainteresovan za projekat.
jun - Na Haitiju, gde treba biti izabran novi predsednik, izbija građanski rat između pristalica Anténora Firmina i Pierre Nord Alexisa.
17. 6. - Newlandsov zakon o reklamaciji: obezbeđeno finansiranje za projekte navodnjavanja sušnih zemalja u 20 zapadnih država SAD. Preko 600 brana će omogućiti navodnjavanje 4.000.000 hektara zemlje.
28. 6. - Obnovljen Trojni savez Nemačke, Austrougarske i Italije - ali Italija ubzo postiže tajni sporazum sa Francuskom: biće podržana u Tripolitaniji, ostaće neutralna u slučaju nemačke agresije na Francusku.
28. 6. - U SAD donesen Spoonerov zakon: kupiti imovinu francuske Nove kompanije Panamskog kanala, ako se može sklopiti ugovor sa Kolumbijom (druga opcija je bila Nikaragvanski kanal, odbačena nakon što su proturene dezinformacije o tamošnjoj vulkanskoj aktivnosti).
Jul/Juli/Srpanj
1. 7. - Kongres SAD doneo Filipinski organski zakon - predviđen izbor skupštine nakon perioda smirivanja i popisa (izabrana 1907).
1. 7. - Prvi broj liberalnog emigrantskog ruskog lista "Osvoboždenije"
4. 7. - Zvanični završetak Filipinsko-američkog rata, ali neke grupe nastavljaju borbu do 1913 - Filipini postaju neinkorporirana teritorija SAD.
17. 7. - Willis Carrier predstavio rešenje za kontrolu vlažnosti u jednoj litografskoj firmi - početak klimatizacije (masovnije tek posle Drugog svetskog rata).
21. 7. - Na Elbi blizu Hamburga potonuo parobrod Primus, 103 mrtvih.
25. 7. - Princ Mirko Dimitrije Petrović-Njegoš se oženio Natalijom Konstantinović, unukom Anke Obrenović - mogućnost nasleđenja srbijanskog prestola.
leto - Britanac Edward Raymond Turner snima prve poznate filmove u boji.
19. 8. - U "Srpskim novinama" od 6. avgusta po starom kalendaru objavljena prva prognoza vremena u Srbiji (Milan Nedeljković, osnivač astronomske i meteorološke opservatorije u Beogradu).
22. 8. - Osnovana auto-kompanija "Cadillac" - nastala iz ostataka Henry Ford Company nakon Fordovog povlačenja.
22. 8. - Jak zemljotres na severozapadu Kine, 2.500 stradalih.
27. 8. - Srpska vlada traži u Carigradu da se počne uvođenje reda i da se prestane sa povlašćivanjem "Arnauta", zahteve podržava ruska diplomatija[2].
29. 8. - Preko 9000 ljudi umire od kolere u Egiptu.
30. 8. - Nova erupcija Mont Peléea, još 1000 mrtvih.
1 - 3. 9. - Protusrpske frankovačke demonstracije u Zagrebu, nakon prenesenog članka "Srbi i Hrvati" u zagrebačkom "Srbobranu" (novine kasnije transformisane u "Novi Srbobran", gl. urednik Svetozar Pribićević).
2. 9. - Incident Markomannia: haićanska topovnjača Crête-à-Pierrot zaplenila municiju sa nemačkog parobroda, što će dovesti do nemačke odmazde i samopotapanja Crête-à-Pierrota 6. 9. kako ga Nemci ne bi zarobili - admiral Hammerton Killick potonuo s brodom.
15. 9. - Italijanski premijer Zanardelli boravi u Sorrentu, u njegovu čast je napisana pesma Torna a Surriento.
septembar - Alfred Thayer Mahan prvi put koristi izraz Srednji Istok za područje između Arabije i Indije, u članku u londonskoj Nacionalnoj reviji.
2. 10. - "Priču o zecu Petru" Beatrix Potter objavljuje veliko izdavačko preduzeće
10. 10. - Kralj Aleksandar Obrenović saznao da ni ove godine neće biti primljen u Rusiji - zavera protiv njega dobija definitivan zamah.
12. 10. - Fudbalska utakmica Austrija-Ugarska 5:0 - prva zvanična utakmica dve nacionalne reprezentacije van Britanije.
12. 10. - Miting Društva Srba iz Stare Srbije i Makedonije u Beogradu, osuđeni zločini nad srpskim narodom i turska vlada koja ih ne sprečava.
15. 10. - U Zagrebu osnovan prvi hrvatski mačevalački klub.
20. 10. (7. 10. po j.k.) - U Srbiji pad vlade Mihaila Vujića (povod novo otkazivanje posete Aleksandra i Drage Rusiji), novi predsednik ministarskog saveta je Pera Velimirović, takođe radikal.
24. 10. - Rat hiljadu dana u Kolumbiji zvanično završen potpisivanjem mira na plantaži Neerlandia (odn. definitivnim ugovorom 21. 11. na američkom brodu Wisconsin) - konzervativci su pobedili u ratu, ostaju na vlasti do 1930; rat se pominje u Márquezovim delima; Panama je bila glavno ratište u kasnijem delu rata.
24 - 26. 10. - Kolosalna erupcija (VEI 6) vulkana Santa María u Gvatemali, najmanje 5.000 mrtvih.
oktobar-novembar - Vrhovni makedonsko-odrinski komitet pokušava dići Gornjodžumajski ustanak - organizacija je zabranjena u Bugarskoj. Ovo ubeđuje velike sile da intervenišu u korist pravoslavnih hrišćana[3].
jesen? - Knjaz Nikola u pismu uverava kralja Aleksandra Obrenovića da ne stoji iza eventualnih planova princa Mirka, takođe mu iznosi mišljenja o susedima: "Jači smo mi Srbi od Bugara!... I njih i Hrvate strah je od nas, pa zato tutnje s njihovom Velikom Bugarskom i Velikom Hrvatskom"[4].
Novembar/Studeni
1. 11. - Tajni ugovor Italije i Francuske o razgraničenju interesnih sfera u severnoj Africi (Libija i Tunis).
11. 11. - U Sarajevu osnovano "Hrvatsko društvo za namještanje djece na zanate i u trgovinu", od 1904. "Napredak" (u Mostaru u rujnu osn. "Hrvatsko potporno društvo za siromašne đake i naučnike").
15. 11. - Francisco de Paula Rodrigues Alves novi predsednik Brazila (do 1906).
15. 11. - Anarhist Gennaro Rubino pokušao ubiti belgijskog kralja Leopolda II.
novembar - Na lovu u Misisipiju, predsednik Ruzvelt odbio da ustreli medveda kojeg su njegovi pratioci pretukli i vezali - događaj će biti tema karikatura a Morris Michtom je napravio punjenog medvedića, teddy bear-a (u isto vreme, Richard Steiff je u Nemačkoj napravio sličnu igračku).
21. 12. - General Pierre Nord Alexis postaje predsednik Haitija nakon pobede u građanskom ratu (do 1908).
25. 12. (12. 12. po j.k.) - Ruski ministar inostranih poslova Vladimir Lamsdorf se u Nišu sastao sa kraljem Aleksandrom, kako bi ublažio posledice otkazivanja posete; Lamsdorf je posetio i Sofiju, poručuje Srbiji i Bugarskoj da ostanu mirne u vezi Turske, tj. Makedonije.
29. 10. - Dragova doktrina: argentinski ministar šalje notu u Washington, predlaže da nijedna strana sila, uključujući SAD, ne bi smela koristiti silu u naplati dugova od latinoameričkih zemalja (usvojeno na Haškoj konferenciji 1907).
30. 12. - Ekspedicija Discovery: Scott, Shackleton i Wilson stižu uz velike teškoće do 82° južne geografske širine, do tada Najdaljeg juga.
Stjepan Radić dolazi u Zagreb, uređuje mjesečnik "Hrvatska misao", objavljuje knjigu "Hrvati i Srbi".
Osnovan Glavni odbor četničke organizacije (dr Milorad Gođevac, Luka Ćelović, Vasa Jovanović, Žika Rafailović, Nikola Spasić i Ljuba Kovačević)[5].
Ali Fehmi Džabić otišao u Carigrad sa deputacijom - bosanska vlada ga proglasila neovlašćenim iseljenikom i zabranila mu povratak; borbu nastavlja Šerif Arnautović.