Nobelova nagrada za ekonomiju
From Wikipedia, the free encyclopedia
Nagrada Švedske banke za ekonomske nauke u znak sećanja na Alfreda Nobela (na švedskom Sveriges Riksbanks pris i ekonomisk vetenskap till Alfred Nobels minne) je nagrada koja se dodjeljuje svake godine za vanserijske intelektualne doprinose u oblasti ekonomije. Nagrada je osnovana od strane Švedske banke (najstarije centralne banke na svijetu) na 300. godišnjicu njenog osnivanja 1968. godine. Iako ta nagrada nije utemeljena na testamentu Alfreda Nobela, laureati iz ekonomije primaju diplomu i zlatnu medalju od švedskog kralja 10. 12. u Stokholmu na istoj ceremoniji na kojoj i dobitnici Nobelove nagrade iz fizike, hemije, fiziologije ili medicine i književnosti. Iznos novčane nagrade za ekonomiju jednak je drugim nagradama.

Prestiž ove nagrade delimično proističe iz njenog povezivanja sa nagradama stvorenim na osnovu testamenta Alfreda Nobela, što je često bilo izvor kontroverzi. Nagrada se obično naziva Nobelova nagrada za ekonomiju ili preciznije, Nobelova memorijalna nagrada za ekomomiju.
U februaru 1995. godine je odlučeno da nagrada za ekonomiju bude definisana kao nagrada za društvene nauke, otvarajući tako Nobelovu nagradu velikim doprinosima iz drugih oblasti, kao što su političke nauke, psihologija i sociologija. Takođe, struktura Komiteta za nagradu za ekonomiju je izmjenjena, budući da sada dva člana nisu ekonomisti, dok se ranije komitet ove nagrade sastojao od pet ekonomista.
Postupak dobijanja nagrade
Laureate iz ekonomije, kao i laureate iz hemije i fizike, bira Kraljevska švedska akademija nauka. Svake godine oko sto živih osoba bude nominovano od strane kvalifikovanih predlagača, koje se prosleđuju odboru od pet do osam članova, a koji zatim podnosi svoj izbor dobitnika Švedskoj akademiji na finalno odobrenje. Nagradu može podeliti najviše troje dobitnika. Nagrada se dodeljuje u Stokholmu i praćena je novčanom nagradom od 10,000.000 kruna, ili otprilike 1,000.000 eura.
Dobitnici
Godina | Slika | Dobitnik | Država | Razlog |
---|---|---|---|---|
1969. | ![]() |
Ragnar Friš | ![]() |
„za razvoj i primenu dinamičkih modela za analizu ekonomskih procesa”[1] |
![]() |
Jan Tinbergen | ![]() | ||
1970. | ![]() |
Pol Samjuelson | ![]() |
„za razvoj statičke i dinamičke ekonomske teorije i za aktivni doprinos u podizanju nivoa analize u ekonomiji”[2] |
1971. | ![]() |
Sajmon Kuznec | ![]() |
„za empirijski zasnovanu interpretaciju ekonomskog rasta, koja je dovela do detaljnijeg uvida u ekonomsku i socijalnu strukturu i razvoj”[3] |
1972. | ![]() |
Džon Hiks | ![]() |
„za pionirski doprinos teoriji opšte ekonomske ravnoteže i teoriji blagostanja”[4] |
![]() |
Kenet Arou | ![]() | ||
1973. | ![]() |
Vasilij Leontijev | ![]() ![]() |
„za razvoj input-autput metoda i za njegovu primenu na važne ekonomske probleme”[5] |
1974. | ![]() |
Gunar Mirdal | ![]() |
„za pionirski rad u teoriji novca i ekonomskih fluktuacija i za analizu međuzavisnosti ekonomskih, društvenih i institucionalnih fenomena”[6] |
![]() |
Fridrih Hajek | ![]() ![]() | ||
1975. | ![]() |
Leonid Kantorovič | ![]() |
„za doprinos teoriji optimalne alokacije resursa”[7] |
![]() |
Tjaling Kopmans | ![]() ![]() | ||
1976. | ![]() |
Milton Fridman | ![]() |
„za proučavanje analize potrošnje, monetarne istorije i teorije i za demonstraciju složenosti stabilizacione politike”[8] |
1977. | ![]() |
Bertil Olin | ![]() |
„za veliki doprinos teoriji spoljne trgovine i međunarodnih tokova kapitala”[9] |
![]() |
Džejms Mid | ![]() | ||
1978. | ![]() |
Herbert Sajmon | ![]() |
„za pionirsko istraživanje postupaka donošenja odluka unutar ekonomskih organizacija”[10] |
1979. | ![]() |
Teodor Šulc | ![]() |
„za pionirsko istraživanje ekonomskog razvoja sa posebnim naglaskom na rešavanje problema zemalja u razvoju”[11] |
Artur Luis | ![]() ![]() | |||
1980. | Lorens Klajn | ![]() |
„za stvaranje ekonometrijskih modela i njihovu primenu u analizi ekonomskih fluktuacija i ekonomskih politika”[12] | |
1981. | ![]() |
Džejms Tobin | ![]() |
„za analizu finansijskih tržišta i njihovih veza sa odlukama o troškovima, zaposlenošću, proizvodnjom i cenama”[13] |
1982. | Džordž Stigler | ![]() |
„za važne studije o industrijskim strukturama, funkcionisanju tržišta i uzrocima i efektima državne regulacije”[14] | |
1983. | ![]() |
Žerar Debre | ![]() |
„za uključivanje novih analitičkih metoda u ekonomsku teoriju i za temeljnu reformulaciju teorije opšte ravnoteže”[15] |
1984. | Ričard Stoun | ![]() |
„za fundamentalne doprinose razvoju sistema nacionalnih računa čime su poboljšane osnove empirijske ekonomske analize”[16] | |
1985. | ![]() |
Franko Modiljani | ![]() |
„za pionirsku analizu štednje i finansijskih tržišta”[17] |
1986. | ![]() |
Džejms M. Bjukenan | ![]() |
„za razvoj ugovorne i konstitucionalne osnove u teoriji donošenja ekonomskih i političkih odluka”[18] |
1987. | ![]() |
Robert Solou | ![]() |
„za doprinos teoriji ekonomskog rasta”[19] |
1988. | ![]() |
Moris Ale | ![]() |
„za pionirski doprinos teoriji tržišta i efikasnog korišćenja resursa”[20] |
1989. | ![]() |
Trigve Havelmo | ![]() |
„za razjašnjenje teorije verovatnoće kao osnove ekonometrije i za analizu simultanih ekonomskih struktura”[21] |
1990. | ![]() |
Hari Markovic | ![]() |
„za pionirski rad u teoriji finansijske ekonomije”[22] |
Merton Miler | ||||
![]() |
Vilijam Šarp | |||
1991. | ![]() |
Ronald Kouz | ![]() |
„za otkriće i razjašnjenje značenja transakcionih troškova i vlasničkih prava za institucionalne strukture i funkcionisanje ekonomije”[23] |
1992. | ![]() |
Gari Beker | ![]() |
„za proširenje domena mikroekonomske analize na široki spektar ljudskih ponašanja i interakcija, uključujući i ponašanja nevezana za tržište”[24] |
1993. | ![]() |
Robert Fogel | ![]() |
„za obnavljanje istraživanja ekonomske istorije primenom ekonomske teorije i kvantitativnih metoda radi objašnjenja ekonomskih i institucionalnih promena”[25] |
![]() |
Daglas Nort | |||
1994. | Džon Haršani | ![]() ![]() |
„za pionirsku analizu ravnoteže u teoriji nekooperativnih igara”[26] | |
![]() |
Džon Neš | ![]() | ||
![]() |
Rajnhard Zelten | ![]() | ||
1995. | ![]() |
Robert Lukas | ![]() |
„za razvoj i primenu hipoteze o racionalnim očekivanjima, što je transformisalo makroekonomsku analizu i produbilo naše razumevanje ekonomske politike”[27] |
1996. | ![]() |
Džejms Merliz | ![]() |
„za fundamentalne doprinose ekonomskoj teoriji podsticaja u uslovima asimetričnih informacija”[28] |
Vilijam Vikri | ![]() ![]() | |||
1997. | ![]() |
Robert K. Merton | ![]() |
„za novi metod određivanja vrednosti derivata”[29] |
![]() |
Majron Šouls | ![]() ![]() | ||
1998. | ![]() |
Amartija Sen | ![]() |
„za doprinos ekonomici blagostanja”[30] |
1999. | ![]() |
Robert Mandel | ![]() |
„za analizu monetarne i fiskalne politike u uslovima različitih režima deviznog kursa i analizu optimalnih valutnih područja”[31] |
2000. | ![]() |
Džejms Hekman | ![]() |
„za razvoj teorije i metoda analize selektivnih uzoraka”[32] |
Danijel Makfaden | ![]() |
„za razvoj teorije i metoda analize diskretnog izbora”[32] | ||
2001. | ![]() |
Džordž Akerlof | ![]() |
„za analizu tržišta sa asimetrijom informacija”[33] |
![]() |
Majkl Spens | |||
![]() |
Džozef Stiglic | |||
2002. | ![]() |
Danijel Kaneman | ![]() ![]() |
„za integrisanje uvida iz psiholoških istraživanja u ekonomsku nauku, posebno onih koji se odnose na čovekovo prosuđivanje i donošenje odluka u uslovima neizvesnosti”[34] |
![]() |
Vernon Smit | ![]() |
„za laboratorijske eksperimente kao oruđa u empirijskoj ekonomskoj analizi, posebno u studijama alternativnih tržišnih mehanizama”[34] | |
2003. | ![]() |
Robert Ingl | ![]() |
„za metode analize ekonomskih vremenskih serija sa varijabilnošću vremena”[35] |
![]() |
Klajv Grejndžer | ![]() |
„za metode analize ekonomskih vremenskih serija sa zajedničkim trendovima”[35] | |
2004. | ![]() |
Fin Kidland | ![]() |
„za doprinose dinamičnoj makroekonomiji: vremenska konzistentnost ekonomske politike i pokretačke snage iza privrednih ciklusa”[36] |
![]() |
Edvard Preskot | ![]() | ||
2005. | ![]() |
Robert Auman | ![]() ![]() |
„za bolje razumevanje konflikta i saradnje kroz analizu teorije igara”[37] |
![]() |
Tomas Šeling | ![]() | ||
2006. | ![]() |
Edmund Felps | ![]() |
„za analizu međuvremenskih kompromisa u makroekonomskoj politici”[38] |
2007. | ![]() |
Leonid Hurvič | ![]() ![]() |
„za postavljanje temelja teorije konstruktivnog mehanizma”[39] |
![]() |
Erik Maskin | ![]() | ||
![]() |
Rodžer Majerson | |||
2008. | ![]() |
Pol Krugman | ![]() |
„za analizu trgovinskih obrazaca i lokacije ekonomske aktivnosti”[40] |
2009. | ![]() |
Elinor Ostrom | ![]() |
„za analizu ekonomskog upravljanja, naročito zajedničkih dobara”[41] |
![]() |
Oliver Vilijamson | „za analizu ekonomskog upravljanja, naročito granice čvrstine”[41] | ||
2010. | ![]() |
Piter Dajmond | ![]() |
„za analizu tržišta sa traženjem neslaganja”[42] |
![]() |
Dejl Mortensen | |||
![]() |
Kristofer Pisarides | ![]() ![]() | ||
2011. | ![]() |
Tomas Sardžent | ![]() |
„za empirijsko istraživanje uzroka i posledica u makroekonomiji”[43] |
![]() |
Kristofer Sims | |||
2012. | ![]() |
Alvin Rot | ![]() |
„za teoriju stabilnih raspodela i praksu tržišnog dizajna”[44] |
![]() |
Lojd Šepli | |||
2013. | ![]() |
Judžin Fama | ![]() |
„za empirijsku analizu cena aktiva”[45] |
![]() |
Lars Piter Hansen | |||
![]() |
Robert Šiler | |||
2014. | ![]() |
Žan Tirol | ![]() |
„za analizu tržišne moći i regulacije”[46] |
2015. | ![]() |
Angus Diton | ![]() ![]() |
„za analizu potrošnje, siromaštva i blagostanja”[47] |
2016. | ![]() |
Oliver Hart | ![]() ![]() |
„za doprinos u oblasti teorije ugovora”[48] |
![]() |
Bengt Holmstrem | ![]() | ||
2017. | ![]() |
Ričard Taler | ![]() |
„za doprinos u oblasti bihejvioralne ekonomije”[49] |
2018. | ![]() |
Vilijam Nordhaus | ![]() |
„za integrisanje klimatskih promena u makroekonomsku analizu na duge staze”[50] |
![]() |
Pol Romer | „za integrisanje tehnoloških inovacija u makroekonomsku analizu na duge staze”[50] | ||
2019. | ![]() |
Abidžit Banerdži | ![]() ![]() |
„za eksperimentalni pristup ublažavanju globalnog siromaštva”[51] |
![]() |
Ester Duflo | ![]() ![]() | ||
![]() |
Majkl Kremer | ![]() | ||
2020. | ![]() |
Pol Milgrom | ![]() |
„za poboljšanja teorije aukcija i pronalaske novih formata aukcija”[52] |
Robert B. Vilson | ||||
2021. | ![]() |
Dejvid Kard | ![]() |
„za empirijski doprinos ekonomiji rada”[53] |
Džošua Angrist | ![]() ![]() |
„za metodološki doprinos analizi uzročno-posledičnih veza”[53] | ||
Gvido Imbens | ![]() ![]() |
Reference
Vanjske veze
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.