1. 1. - Moltke mlađi je novi načelnik generalštaba Njemačke carske vojske (do 1914).
2. 1. - Jak zemljotres u Zagrebu (M 6.1, Int. VIII).
2. 1. - Ministar inostranih poslova Austrougarske grof Goluhovski traži od Srbije raskid srpsko-bugarskog carinskog ugovora, kao suprotnog pravu najvećeg povlašćenja AU.
2. 1. - Bugarski parlament odobrio carinsku uniju sa Srbijom.
12. 1. - Persijska ustavna revolucija: Mozafaradin-šah popustio pred protestima trgovaca, uleme i intelektualaca i obećao ustav i medžlis.
januar - Reginald Fessenden uspostavio dvosmernu radio vezu između Masačusetsa i Škotske, ali zasada samo zimskim noćima, zbog interferencije - škotski toranj pao u decembru, pre komercijalizacije.
16. 1. - Počinje Alhesiraska konferencija za razrešenje Prve marokanske krize između Nemačke i Francuske - traje do aprila.
22. 1. - SS Valencia se nasukala kod otoka Vancouver, zvanično 136 žrtava, uglavnom žena i dece.
22. 1. - Pošto se Srbija nije želela pismeno obavezati na sve tražene promene u ugovoru sa Bugarskom, Beč zatvara granicu, što pogađa 86% srpskog izvoza.
januar, krajem - Austrougarska zabranila prelaz zagrebačkom pevačkom društvu "Mladost" u Beograd, srpska omladina ih pozdravlja u Zemunu.
31. 1. - Ekvadorsko-kolumbijski zemljotres i cunami, najmanje 500 mrtvih.
januar-februar - Pobuna Srba, koji odbijaju porez, u planinskim selima prijepoljske i pljevaljske kaze, zatim i od Ćehotine do Tare i od Pljevalja do bosanske granice[1].
Februar/Veljača
3. 2. - Turska vojska razbila četu Vasilija Trbića kod Čelopeka u Makedoniji.
8. 2. - Završeni izbori u V. Britaniji, velika pobeda liberala, čiji je lider Henry Campbell-Bannerman odnedavno premijer; poslednji put da liberali dobiju najviše glasova, najteži poraz konzervativaca do 1997. Omogućene su liberalne socijalne reforme, početak moderne države socijalnog staranja u Britaniji.
10. 2. - Porinut revolucionarni britanski bojni brodHMS Dreadnought (u službu ulazi u decembru) - dolazi do Nemačko-britanske trke u pomorskom naoružanju.
11. 2. - Papa Pio X. bulom Vehementer Nos osuđuje separaciju države i crkve u Francuskoj.
11. 2. - Ubistvom dvojice britanskih poreznika počinje Bambathina pobuna Zulua u Koloniji Natal - ubrzo slomljena a Zulu kralj Dinuzulu kaCetshwayo uhapšen.
16 - 17. 2. - Skup udruženih srpskih i hrvatskih stranaka u Rijeci, na čelu starješinstva Pero Čingrija.
19. 2. - Vrhunac Ugarske krize: car/kralj ukida ustav, sabor raspušten uz pomoć vojske.
februar - Opstrukcija u srpskoj skupštini, jer vlada ne odgovara na interpelaciju iz novembra o odnosima sa Engleskom
Mart/Ožujak
3. 3. - August Kopff otkrio iz Heidelberga planetoid nazvan 589 Croatia.
18. 3. - Rumun Traian Vuia leteo 12 metara u svojoj letelici.
18 - 19. 3. - Austrougarska i Srbija povukle ograničenja u međusobnom prometu.
20. 3. - U Španiji usvojen Zakon o jurisdikcijama kojim se ograničava sloboda govora u vezi jedinstva zemlje, zastave i časti vojske - praktično opravdani oficiri koji su prošlog novembra zapalili barselonski satirični list ¡Cu-Cut!. Na ovo je sledećeg maja odgovoreno osnovanjem koalicije Solidaridad Catalana.
mart - Engleska za obnovu diplomatskih odnosa sa Srbijom traži uklanjanje petorice oficira - sukob vlade Ljube Stojanovića sa dvorom i majskim zaverenicima i njen pad.
mart - Načertanije prvi put objavljeno u celini, u radikalskom časopisu "Delo".
April/Travanj
5. 4. - Austrougarska promemorija Beogradu - traži se prvenstvo pri nabavci topova (Srbija se opredelila za francuske).
7. 4. - Potpisan finalni akt Alhesiraske konferencije. Maroko je nezavisan ali pod francuskim i španskim uticajem. Velika Britanija, Rusija pa i Italija stali na francusku stranu.
8. 4. - Kriza u Ugarskoj 1905-06: nametnuti premijer Géza Fejérváry sklopio Pactum sa parlamentom na osnovu kojeg novi premijer postaje Sándor Wekerle (do 1910).
Madžari su odustali od otpora zajedničkoj vojsci i carinskoj uniji sa Austrijom a car Franjo Josip I. od općeg izbornog prava[2].
9. 4. - Renesansa u ulici Azusa u Los Angelesu: crni propovednik William J. Seymour pokreće pentekostalni pokret.
travanj - U pogonu prvi agregat HE Miljacka na Krki.
april - Studenti u Beogradu sastavili "Riječ crnogorske univerzitetske omladine o prilikama u Crnoj Gori" - još oštrija kritika nego prošlog novembra.
april - Pokušaj podoficirske pobune u kragujevačkom garnizonu.
april - U Rusiji se sprovode izbori za Dumu, prvi parlamentarni izbori u istoriji te zemlje - najviše mandata dobijaju liberalni kadeti i umereno levi trudovici, krajnja levica je bojkotovala.
27. 4. - Anglo-kineska konvencija u vezi Tibeta - Britanci ga neće anektirati niti se mešati u administraciju a dinastija Ćing to isto neće dozvoliti nekoj drugoj državi.
29. 4. - 8. 5. - Vanredni izbori za Ugarski sabor: apsolutna većina za Partiju nezavisnosti iz '48., ali je ne može iskoristiti. Izabrana četvorica iz srpske opozicije, tri radikala i jedan liberal.
1. 5. - Austrijski premijer Paul Gautsch von Frankenthurn dao ostavku - u parlamentu se protive opštem pravu glasa; sledi nakratko Konrad zu Hohenlohe-Schillingsfürst.
3. 5. - Akapska ili Tabanska kriza između Britanaca i Osmanlija: Britanci šalju ultimatum da se granica Egipta povuče po liniji Rafah-Taba, ili će zauzeti neka egejska ostrva - sledećeg leta izvršena demarkacija (današnja granica Egipta prema Gazi i Izraelu)[3].
4. 5. - Majski štrajkovi u BiH: radnice Tvornice duhana Sarajevo traže povišicu; pridružilo im se i građanstvo, žandarmerija pucala na demonstrante, pet mrtvih - sutradan generalni štrajk koji se širi i na druge gradove.
25. 5. - Pobuna u južno-centralnom sudanskom mestu Talodi zbog oslobađanja robova, na gozbi ubijeno 46 vojnika[4].
30. 5. (17. 5. po j.k.) - Glavni učesnici Majskog prevrata (Aleksandar Mašin, Damnjan Popović, Petar Mišić, Luka Lazarević i Ljuba Kostić) penzionisani sa penzijama u visini plata po sporazumu sa Pašićem - odnosi sa Engleskom obnovljeni na trogodišnjicu prekida.
31. 5. - Španski kralj Alfonso XIII se oženio u Madridu sestričinom britanskog kralja, Victoriom Eugeniom; anarhista bacio bombu na svadbenu povorku od koje je poginulo 15 ljudi.
Jun/Juni/Lipanj
1. 6. - Štrajk rudara bakra u meksičkom gradu Cananea, doći će do sukoba sa organima vlasti i američkim dobrovoljcima iz Arizone sa 23 mrtvih s obe strane.
2. 6. - Max Wladimir von Beck novi austrijski premijer (do 1908).
13. 6. - Denshawaiski incident između britanskih oficira i egipatskih seljana - poticaj egipatskom nacionalizmu.
14 - 16. 6. - Pogrom nad Jevrejima u ruskom Białystoku, preko 80 mrtvih.
22. 6. - Krunisan Haakon VII, prvi norveški kralj nakon sticanja nezavisnosti.
25. 6. - Bogati naslednik Harry Kendall Thaw ubio poznatog arhitektu Stanforda Whitea na krovu Madison Square Gardena, navodeći kao razlog zlostavljanje svoje supruge Evelyn Nesbit.
26. 6. - U Londonu osnovana Međunarodna elektrotehnička komisija (sedište u Ženevi od 1948).
27. 6. - Zatvoren slovački političar i svećenik Andrej Hlinka.
28. 6. - Sokolski slet u Maloj Ravanici (Vrdniku).
Jul/Juli/Srpanj
4. 7. - Istočna pruga u BiH: od Sarajeva do Međeđe (kod Višegrada) gde se račva do Vardišta na srpskoj i Uvca na turskoj granici (uski kolosek, 99 tunela, 405.000 zlatnih kruna po kilometru).
5. 7. (22. 6. po j.k.) - Austrougarska primenjuje prema Srbiji opštu carinsku tarifu, na šta Srbija odgovara na isti način - početak Carinskog rata. Trajanje sukoba će biti produženo upornošću Ugarske na očuvanju sopstvenih, poljoprivrednih, interesa[5].
6. 7. - Sastaje se Druga ženevska konvencija, bavi se ratovanjem na moru.
7. 7. - Opet zatvorena srpska granica sa Austrougarskom, pod izgovorom stočne zaraze.
jul - Borba na Kurtovom kamenu: srpski četnici sačekali bugarske komite u zasedi, poginuo vojvoda Penčo Konstantinov i 17-23 komite.
21. 7. - Pjotr Stolipin postaje predsednik ruske vlade (do ubistva 1911), istog dana raspuštena prva Državna duma.
22. 7. - Neki poslanici raspuštene Dume, uglavnom kadeti i trudovici, upućuju Viborški poziv narodu da ne plaća porez i ne šalje regrute u vojsku - narod je ravnodušan a liberalno vođstvo kadeta je izbačeno iz politike.
29. 7. (16. 7. po j.k.) - Borba u Bajlovcu nedaleko od Kumanova: srpske čete pobedile tursku vojsku.[6]
Avgust/August/Kolovoz
4. 8. - Porinuta SM U 1, prva nemačka vojna podmornica (u službi od decembra).
4. 8. - Pored Španije potonuo italijanski brod SS Sirio, nekoliko stotina mrtvih.
5. 8. - Šahovom proklamacijom izdat prvi Ustav Persije.
13. 8. - U Anhijalu, dan. Pomorije, dolazi do grčko-bugarskog sukoba oko manastira sv. Đorđa, grad je spaljen. U antigrčkom pokretu ovih dana u Bugarskoj, Makedonci zauzimaju njihove crkve i škole. Grci od septembra napuštaju zemlju.
1. 9. - U Rusiji uspostavljeni terenski vojni sudovi namenjeni civilima, u sledećih osam meseci donose 1.000 smrtnih presuda (kasnije će se o vešalima govoriti kao o "Stolipinovim kravatama"). S druge strane, ove godine je ubijeno 1.126 državnih zvaničnika i 1.506 ranjeno[7].
2 - 3. 9. - Prvi hrvatski svesokolski slet u Zagrebu[8].
3. 9. - U Nikšiću izašao opozicioni list "Narodna misao".
10. 9. - Prvi broj humorističko-satiričnog lista "Šabačka Čivija".
11. 9. - Mahatma Gandhi skovao termin Satyagraha za svoju filozofiju nenasilja u Južnoj Africi, povodom protesta zbog novog zakona Kolonije Natal koji je zahtevao registraciju Indijaca i Kineza.
septembar - Erdeljski pravnik i političar Aurel Popovici predlaže Sjedinjene Države Velike Austrije, 15 etnički definisanih teritorija, među kojima su Kranjska, Trst sa zapadnom Istrom, Hrvatska i Vojvodina. Prestolonaslednik Franz-Ferdinand se slaže sa konceptom.
septembar - Druga jugoslavenska umjetnička izložba saveza "Lade" održana u Sofiji.
20. 9. - Tokom holandske intervencije na Baliju, dolazi do ritualnog masovnog samoubistva puputan u Denpasaru.
27. 9. - Prv parlamentarni izbori u Crnoj Gori, bez definisanih političkih grupa. Ove godine je osnovana opoziciona Narodna stranka ("klubaši"); nasuprot njima je Prava narodna stranka ("pravaši"), knjaževe pristalice.
27. 9. - Novi Zakon o naturalizaciji u SAD: proces prelazi na federalni nivo, imigranti moraju naučiti engleski.
30. 9. - Održan prvi balonerski Kup Gordon Bennet, američki par je za 22 h i 15 min preleteo 641,1 km.
septembar - Pobune Srba u novovaroškoj, sjeničkoj i novopazarskoj kazi, naročito oko Rogozne (u sjeničkoj se pobunili i muslimani)[1].
septembar - U Crnoj Gori u opticaj pušteni novčići od 1, 2, 10 i 20 para, ravnih austrougarskom heleru (crnogorski perper od 1909).
Oktobar/Listopad
1. 10. - Veliko Vojvodstvo Finska dobija izborni jednodomni parlament, postaje prvi entitet u kome žene mogu biti birane.
6. 10. - Prvi put se sastao persijski (iranski) Medžlis.
6. 10. - Prvi američki vojnici se iskrcali na Kubi - Druga okupacija ili Pacifikacija Kube traje do 1909.
11. 10. - U San Francisku propisano da Japanci i Korejanci idu u segregirane škole, zajedno sa Kinezima - diplomatska kriza u odnosima SAD i Japana.
13 - 18. 10. - U Barseloni održan prvi međunarodni kongres katalonskog jezika.
oktobar - Suđenje na Cetinju studentima (Marko Daković i dr.) zbog "Riječi..." - oslobođeni.
oktobar - Početak školskog štrajka etničkih Poljaka u nemačkim provincijama Poznanija (Velikopoljska) i Istočna Pruska.
16. 10. - Wilhelm Voigt nakratko zavladao Köpenickom predstavljajući se kao pruski oficir.
20. 10. - Britanci i Francuzi dogovorili kondominijum na pacifičkim ostrvima Novi Hebridi (nezavisni Vanuatu od 1980).
23. 10. - Alberto Santos-Dumont leteo avionom 60 metara u Francuskoj - zvanično ovo je prvi let letelicom težom od vazduha u Evropi.
24. 10. - Alois Lexa von Aehrenthal je novi ministar inostranih poslova Austrougarske (do 1912). Aehrentalov dolazak na poziciju se smatra početkom odlučnog prelaza na imperijalističku politiku prema Balkanu[9].
24. 10. - U Aleksandriju stigao prvi transport srpskih volova[10] - Srbija je prevazišla Carinski rat nalaženjem novih tržišta.[11]
27. 10. - Harden–Eulenburgova afera: novinar Maximilian Harden objavljuje članak u kome sugeriše da u kajzerovoj okolini ima više homoseksualaca.
14. 11. - Nemački kancelar Bernhard von Bülow izjavljuje u Rajhstagu da Srdačna antanta Britanije i Francuske predstavlja opkoljavanje (Einkreisung) Nemačke.
3. 12. - Patentirana prva papirna kesa sa drškama.
13. 12. - Nemački Rajhstag raspušten: usled prebjega Centruma, odbijen je vladin prijedlog za izvanredni kredit za Jugozapadnu Afriku (dan. Namibiju), gdje se odvijaju Herero ratovi, praćeni genocidom.
21. 12. - Trade Disputes Act: sindikati u Ujedinjenom Kraljevstvu ne mogu biti tuženi za štetu nastalu tokom štrajka, što im praktično daje imunitet i predstavlja osnovu prava na štrajk i kolektivnog pregovaranja.
23. 12. (10. 12. po j.k.) - Demonstracije u Beogradu protiv zajma, ranjen jedan student.
U gnjilanskom kraju su postignute albansko-srpske bese, koje regulišu odnose dve zajednice - propale su na leto 1907. nakon incidenta sa četom vojvode Dušana kod Pasjana.[14]
Pokret protiv kineskih lihvara u dijelu Vanjske Mongolije. Dinastija Ćing ove godine proširuje politiku kolonizacije i izravnije vlasti i na tu oblast.