11. 1. - Predsednik HondurasaJosé Santos Guardiola ubijen od svoje telesne straže.
decembar-januar - Velike poplave usled neprekidne kiše pogađaju zapad SAD, naročito Oregon, Kaliforniju i Nevadu.
19. 1. - Američki građanski rat, Zapadni teatar: Bitka kod Mill Springsa je unionistička pobeda u Kentuckyju, osujećena konfederalna invazija.
21. 1. - Adam Opel osnovao fabriku šivaćih mašina, iz koje će nastati auto-industrija Opel.
30. 1. - Porinut USS Monitor, prva američka (unionistička) oklopnjača, po kojoj će biti nazvan monitor kao tip broda.
31. 1. - Alvan Graham Clark uočio Siriusovog patuljastog pratioca Sirius B (Friedrich Bessel proračunao 1844).
početkom godine - Kralj Franjo Josip I potvrdio zakonski članak 58. Hrvatskog sabora, kojim hrvatski postaje jedinim službenim jezikom u Hrvatskoj (prvobitno je jezik nazivan jugoslavenski)[1].
početkom god. - Predsednik srpske vlade Ilija Garašanin osnovao "Srpski odbor" za nacionalnu propagandu u susednim zemljama, ove godine se prave i planovi za ustanke u Bosni, Hercegovini, Staroj Srbiji i Bugarskoj; vlada od ove godine pomaže crkve i škole u Makedoniji i Staroj Srbiji[2].
Početkom godine knez Mihailo saznao za vezu kneginje Julije Obrenović i grofa Arenberga.
3. 2. - Kraljevski dvorski dikasterij za Kraljevine Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju preimenovan u Kraljevsku dvorsku kancelariju..., kancelar je Ivan Mažuranić, nadležnosti su politička uprava, bogoštovlje, nastava i sudstvo (traje do 1869).
23. 2. - Nashville, Tennessee je prvi glavni grad jedne konfederalne države koji pada u ruke unionista i ostaje do kraja rata.
25. 2. - Američki dolar: Kongres SAD donosi Zakon o sredstvu plaćanja (Legal Tender Act) kojim se ono može vršiti i papirnim novcem (greenbacks).
28. 2. - Ukazom kneza Mihaila proglašen prvi srpski zakon o pravozastupnicima (danas Dan advokata Srbije).
Mart/Ožujak
1. 3. - Izlazi prvi broj zadarskog "Narodnog lista", najstarije živuće hrvatske novine.
5. 3. - Proglašena britanska Kolonija Lagos u današnjoj Nigeriji (do 1906).
6 - 8. 3. - Bitka kod Pea Ridgea osigurava unionistički posed Misurija i severnog Arkanzasa.
9. 3. - U američkom građanskom ratu, u bitci kod Hampton Roadsa, po prvi put su se sudarile dvije oklopnjače - južnjačka, tek dovršena, CSS Virginia i sjevernjački USS Monitor - obe strane tvrde da su pobedile.
mart - Bugarski revolucionar Vasil Levski pobegao u Srbiju.
mart - Srbija sklopila sporazum sa ruskom vladom o zajmu u iznosu od 300.000 dukata radi nabavke pušaka[3].
22. 3. (10. 3. po j.k.) - Novo ustrojstvo centralne državne uprave u Srbiji - uveden pravi ministarski savet, sa ministrima umesto popečitelja, na čelu sa predsednikom, umesto "kneževim predstavnikom"; uvedena tri nova ministarstva: prosvete i crkvenih dela, građevine i vojske (od ranije postoje resori inostranih poslova [bili vezani za kneževog predstavnika], unutrašnjih poslova, te pravde i finansija). Knez bira ministre po sopstvenom nahođenju, oni su pod njegovom skoro isključivom vlašću, imaju veliku vlast u svojim resorima[4].
28. 3. (16. 3. po j.k.) - Zakon o rekrutiranju stojeće vojske u Srbiji.
12. 4. - Andrewsov upad ili Velika lokomotivska potera: civilni skaut James J. Andrews sa severnjačkim dobrovoljcima oteo u Džordžiji voz sa lokomotivom The General i pravio štetu na putu ka severu.
12. 4. - Ferdinand Lassalle drži govor u Berlinu koji će postati poznat kao "Radnički program".
26. 4. - Posle jednomesečne opsade se predalo konfederalno utvrđenje Fort Macon u Severnoj Karolini.
april, krajem - Crnogorsko-turski rat: Turska objavila rat Crnoj Gori, jer je ova odbacila ultimatum kojim se tražio prestanak pomoći ustanicima Luke Vukalovića[5]; ovog meseca se vode borbe u klancu Duga kod Nikšića[6], oko Meduna i u Limskoj dolini. Turski komandant je Omer-paša Latas.
Đura Jakšić povodom ovog rata piše pesmu "Padajte, braćo!".
Maj/Svibanj
1. 5. - Zauzeće New Orleansa: unionističke trupe mornaričkog kapetana Farraguta i generala Benjamina Butlera zauzele New Orleans.
1. 5. - 1. 11. - Internacionalna izložba u Londonu.
11. 5. - Oklopnjača CSS Virginia uništena kako ne bi bila zarobljena.
15. 5. - Kontroverzno Butlerovo Generalno naređenje br. 28 u New Orleansu: žene koje vređaju vojnike treba tretirati kao da su prostitutke, tj. može im se uzvratiti istom merom.
20. 5. - Predsednik Abraham Lincoln potpisao prvi Homestead Act (Zakon o naseljeničkim imanjima): svako ko nije digao oružje na vladu SAD može se prijaviti za 160 akri (oko 65 hektara) javne zemlje na Zapadu (federalna vlada je do 1934. dala 1,6 miliona imanja sa blizu 110 miliona hektara zemlje).
31. 5. - 1. 6. - Bitka kod Seven Pinesa, između McClellana (Unija) i J. E. Johnstona - severnjačke snage se primakle Richmondu, obe strane tvrde da su pobedile.
maj-jun - Crnogorsko-turski rat: borbe u okolini Nikšića i Spuža[7].
Jun/Lipanj
4. 6. - Konfederalci napustili Fort Pillow na reci Misisipi u državi Tenesi, unionistima otvoren put ka Memphisu.
5. 6. - Potpisan Sajgonski ugovor kojim Vijetnamsko carstvo predaje Francuzima tri južne provincije (Kočinkina); gerilski lider Trương Định ne priznaje ugovor.
6. 6. - Rečna bitka kod Memphisa vodi severnjačkom zauzeću grada.
8 - 9. 6. - Jacksonova kampanja u dolini Shenandoah: konfederalni general Stonewall Jackson odnosi pobede kod Cross Keys i kod kod Port Republic.
15. 6. (3. 6. po j.k.) - Incident na Čukur česmi u Beogradu, zatim napad na srpsku patrolu, neredi, sukob Turaka i srpske žandarmerije - borbe traju do u noć.
U borbama je učestvovala i Prva bugarska legijaGeorgi Rakovskog, koji je u ovo vreme osnovao i Privremenu bugarsku vladu za planirani ustanak.
16. 6. (4. 6. po j.k.) - Srpska vlada, beogradske paše i strani konzuli potpisali u tvrđavi mir.
17. 6. (5. 6. po j.k.) - Turci bombarduju beogradsku varoš sa tvrđave, dok posredstvom konzula nije proglašeno primirje.
20. 6. (8. 6. po j.k.) - Posle samo četiri meseca ubijen Barbu Catargiu, konzervativni prvi premijer Rumunije, slediće mu liberal Nicolae Crețulescu.
25. 6. - 1. 7. - Sedmodnevna bitka (Seven Days Battles) je niz od šest bitaka u Virdžiniji i uspeh južnog generala Robert E. Leeja.
30. 6. - Ugarsko-hrvatski kralj Franjo Josip osnovao u Zagrebu kraljevski stol sedmorice, na čelu sa banom, kao vrhovno sudište Hrvatske[1].
Jul/Srpanj
1. 7. - U SAD osnovan Biro unutrašnjih prihoda (od 1918. Internal Revenue Service).
1. 7. - Predsednik Linkoln potpisao Zakon o pacifičkoj železnici kojim se omogućava gradnja transkontinentalne železnice u SAD (ostvareno 1869).
1. 7. (16. 6. po j.k.) - Osnovana Biblioteka Moskovskog javnog muzeja, današnja Ruska državna biblioteka.
jul, početkom - Počinje dvomesečna konferencija garantnih sila i Porte o pitanju Srbije u carigradskom predgrađu Kanlidži; Francuska i Rusija naklonjene Srbiji a Britanija i Austrija Porti[3].
23. 7. - Henry Halleck postaje glavnokomandujući Armije Unije.
27. 7. - Parobrod Golden Gate potonuo kod Meksika, stradalo 204 ljudi.
30. 7. - Parobrod Brother Jonathan potonuo pored Kalifornije sa 225 ljudi i velikom količinom zlata.
Avgust/August/Kolovoz
4 - 18. 8. - Kazalište iz Zagreba gostuje u beogradskoj Kneževoj pivari[8].
5. 8. - Kopnena i vodena Bitka kod Baton Rougea je neuspeo konfederalni pokušaj da povrate taj grad u Lujzijani.
9. 8. - Bitka na Cedar Mountain je tesna pobeda južnog generala Jacksona u Virdžiniji.
avgust - decembar - Ustanak Sijuksa ili Rat Malog Gavrana u Minesoti.
20. 8. - Hrvatska Banska konferencija raspravlja o prijedlogu da se gradi pruga Zemun - Zagreb - Rijeka (Južno društvo gradi prugu Sisak - Zagreb - Zidani Most, tj. vezu ka Trstu umjesto Rijeci)[1].
21. 8. - Otvoren Stadtpark, prvi javni park u Beču.
29. 8. - Bitka kod Aspromontea: italijanska kraljevska vojska porazila Garibaldijeve dobrovoljce koji su krenuli na papin Rim.
28 - 30. 8. - Druga bitka kod Bull Runa je ubedljiva pobeda Konfederacije u Virdžiniji.
29 - 30. 8. - Bitka kod Richmonda u Kentakiju je ubedljiva konfederalna pobeda.
avgust, krajem - Borbe na prilazima Cetinju, ruska diplomatska intervencija obustavila neprijateljstva.
31. 8. - Skadarska konvencija okončava Crnogorsko-turski rat, potvrđene crnogorske granice ali i vazalni status (do rata 1876-78).
Septembar/Rujan
4. 9. - Velike sile zaključile Kanlički protokol - Turci, ne-vojnici, napuštaju varoši u Srbiji među kojima i Beograd (posledica incidenta kod Čukur-česme). Turski garnizoni ostaju u tvrđavama na Savi i Dunavu (Šabac, Beograd, Smederevo i Kladovo), a tvrđave Soko i Užice da se poruše; Srbija mora da naknadi štetu Turcima (→ Iseljavanje muslimana iz Srbije).
5. 9. - Gen. Robert E. Lee prelazi reku Potomac, što je prva južnjačka invazija Severa SAD.
5. 9. (24. 8. po j.k.) - U Srbiji donesen Zakon o Upravi fondova - pokušaj obezbeđenja nezelenaških kredita (kasnija Investbanka).
10. 9. - Ministar rata Francisco Solano López postaje predsednik Paragvaja (do 1870), nasledivši svog umrlog oca.
14. 9. - Incident u Namamugiju: samuraji ubili nepromišljenog engleskog trgovca.
17. 9. - Bitka na Antietamu u Merilendu: najkrvaviji dan u američkoj istoriji, strateški uspeh Unije.
17. 9. - Eksplozija uništila Allegheny Arsenal u Pensilvaniji, stradalo 78 radnika, uglavnom mladih žena.
20. 9. (8. 9. po j.k.) - U Novgorodu je otkriven spomenik "Tisućljeće Rusije".
22. 9. - Proklamacija o emancipaciji: Linkoln izdaje preliminarnu proklamaciju da će narediti oslobođenje robova na teritorijama koje ne okončaju pobunu do 1. januara.
23. 9. - Pruski ustavni konflikt: Otto von Bismarck je imenovan pruskim premijerom (ostaje, s jednom pauzom, do 1890, prvi kancelar ujedinjene Nemačke od 1871).
11 - 15. 12. - Bitka kod Fredericksburga je katastrofalan unionistički pokušaj da zauzmu konfederalnu prestonicu Richmond.
decembar - Peruanski lovci na robove došli na Uskršnji Otok, narednih mjeseci hvataju polovicu stanovništva otoka.
17. 12. - General Grant izdaje naređenje za proterivanje Jevreja, osumnjičenih da su crnoberzijanci, iz njegovog vojnog distrikta (Tenesi, Misisipi, Kentaki) - naređenje povučeno narednog meseca, kasnije će reći da nije gledao šta potpisuje.
18. 12. - Završeno prvo zasjedanje Carevinskog vijeća (počelo 1. svibnja 1861.), preovlađivao centralizam jer su Nijemci, u odsustvu Mađara i Hrvata, imali većinu[1].
26 - 29. 12. - Unionistička Vicksburška kampanja počinje Bitkom kod Chickasaw Bayoua u Misisipiju - malobrojniji konfederalci odnose ubedljivu pobedu.
30. 12. - USS Monitor potonuo u oluji kod Rta Hatteras u Severnoj Karolini.