1. 1. - U Kraljevini SHS osnovana Državna rečna plovidba.[1]
3. 1. - Grčki premijer general Teodoros Pangalos se proglasio za diktatora (do avgusta).
3. 1. - Beogradski protojerej osuđuje u propovedi nedavna predavanja Brane Petronijevića zbog darvinističkih učenja koja je izneo, citirajući pritom i zakon države Tennessee kojim se zabranjuje predavanje te teorije[2] (→ Scopesov proces).
4. 1. - Rumunski parlament ratifikovao odricanje princa Carola II od nasleđivanja prestola, krunski princ postaje njegov 4-godišnji sin Mihai I (Carol II će se ipak vratiti u zemlju i biti kralj 1930-40).
4. 1. - Andrej Ljapčev novi premijer Bugarske (do 1931) nakon Aleksandra Cankova.
4. 1. - U Budimpešti uhapšeni princ Ludwig zu Windisch-Grätz i društvo, pod optužbom da su falsifikovali francuske franke u jednom državnom institutu - međunarodna afera.
6. 1. - Osnovana nemačka avio-kompanija Deutsche Luft Hansa (1926-45; ime i znak će 1953. preuzeti Lufthansa, mada nema pravne veze).
8. 1. - Saudijsko osvajanje Hidžaza: Ibn Saud, sultan Nadžda, krunisao se u Meki i za kralja Hidžaza, kojeg je osvojio prošlog meseca.
8. 1. - Bảo Đại postaje poslednji car Vijetnama (car 1926-45, šef države 1949-55).
10. 1. - Hernando Siles Reyes novi predsednik Bolivije (do 1930).
22. 2. - Članak u beogradskim "Novostima" povezao premijerovog sina Radu Pašića sa korupcijskim skandalom.
Mart/Ožujak
6. 3. - Izgoreo Kraljevski Šekspirov teatar u Stratfordu.
10. 3. - U Albaniji ubijen sandžački odmetnik Jusuf Mehoniqi (Mehonić) - za pravoslavce razbojnik, za muslimane junak[3] (na njegovom grobu stoji datum 12. mart[4], neki zločini iz 1918-22. koji su pripisivani njemu i Huseinu Boškoviću počinila je jedna druga banda[5]).
12. 3. - Anti-Fengtianski rat u Kini: sukob japanskih snaga i frakcije Guominjun kod tvrđava Taku - zemlje Bokserskog protokola tri dana kasnije ultimativno traže od pekinške vlade rušenje tvrđava.
14. 3. - Emiliano Chamorro Vargas ponovo predsednik Nikaragve nakon što je prethodnik zbačen u državnom udaru - nema podršku SAD, liberali u maju pokreću građanski rat a Vargas daje ostavku u novembru.
kraj marta - Uzajamne optužbe za korupciju između Rade Pašića (sin prem. Nikole Pašića), Ljube Jovanovića (radikalski prvak) i Dragiše Stojadinovića (Jovanovićev zet).
30. 3. - Stjepan Radić, ministar prosvete, traži da Skupština nastavi rad u aprilu, Pašić bi mesec dana kasnije - dolazi do krize vlade.
April/Travanj
3. 4. - Nakon prošlogodišnje Julske revolucije u Ekvadoru, vojska daje predsedništvo civilu, Isidru Ayori, ranijem rektoru univerziteta (do 1931).
4. 4. - Nikola Pašić, predsednik ministarskog saveta, dao ostavku pod pritiskom zbog korupcijskih skandala.
7. 4. - Neuspeli atentat na Musolinija u Rimu, Violet Gibson mu okrznula nos - sledeće noći napadi na antifašiste.
9. 4. - Pobuna solunskog garnizona protiv Pangalosa - brzo ugušena.
11. 4. - Stjepan Radić drži govor u Pakracu, između ostalog spočitava ministru saobraćaja Krsti Miletiću "4000 tone ugljena" koji se "kradu svakog meseca" u Zagrebu.
11. 4. - Grčki diktator Pangalos pobedio sa 93% na predsedničkim izborima s malim odzivom.
12. 4. - Ministar Miletić daje ostavku uz obrazloženje: "ne želim da budem više u prilici da sa ovakom jednom bitangom i vucibatinom sedim za jednim istim stolom"[6] (misleći na Radića) - kriza vlade.
15. 4. - Uzunović dao ostavku i odmah formirao novu vladu, bez Radića (dvojica radićevaca, Šuperina i Nikić, ostali u vladi).
17. 4. - Mandžurski gospodar rata Zhang Zuolin zauzeo Peking od frakcije Guominjun i stavio pod kontrolu Beiyanšku vladu.
20. 4. - Potpisan Mellon–Berengerov sporazum o otplati francuskog duga SAD: znatno smanjen iznos, laki uslovi ali nepopularan u Francuskoj (ratifikovan 1929, većina duga zbog Depresije nije ni otplaćena).
21. 4. (pominje se i isti datum 1925.) - Uništavanje ranoislamskog nasleđa u Saudi Arabiji: po naređenju Ibn Sauda srušeni mauzoleji na groblju Al-Baqi' u Medini.
24. 4. - Berlinski ugovor između Nemačke i SSSR: neutralnost jedne prema drugoj zemlji u slučaju napada treće.
1. 5. - U Velikoj Britaniji počinje rudarski štrajk (traje do novembra).
1. 5. - U Strumici bačena bomba u hotelu "Srpski kralj", napadač u bekstvu ubio vojnika, ukupno dvojica mrtvih[7].
2. 5. - Počinje Nikaragvanski građanski rat (1926–27) između liberala i konzervativne vlade, kojoj pomaže SAD.
4 - 13. 5. - Generalni štrajk u Velikoj Britaniji, kao podrška rudarskom štrajku, vlada uvela vanredno stanje.
9. 5. - Sirijska pobuna: francuska mornarica bombarduje Damask zbog druskih nemira.
9. 5. - Richard E. Byrd i Floyd Bennett navodno preleteli avionom preko Severnog pola - pozdravljeni kao heroji ali kasnije se ispostavilo da su se okrenuli 240 km ranije.
12- 14. 5. - Majski prevrat u Poljskoj, poginulo 379 vojnika i civila. Maršal Józef Piłsudski je vlast iza kulisa do 1935, odn. pokret Sanacja ("Sanacija", "Ozdravljenje").
18. 5. - Nestanak evangelistkinje Aimee Semple McPherson sa plaže u Los Angelesu - prvo se mislilo da se utopila, kasnije se pojavila rekavši da je bila oteta, što je postalo tema spora.
21. 5. - Veliki župan splitske oblasti poništio komunističke mandate sa poslednjih opštinskih izbora, jer bi oni i radićevci imali većinu.
24. 5. - Govor Stjepana Radića u Staroj Pazovi, uz velike mere obezbeđenja zbog glasina o orjunaškim i radikalskim planovima; pred tribinom uhapšen jedan orjunaš sa eksplozivnom napravom[8].
25. 5. - U Parizu ubijen Simon Petljura, nacionalistički lider Ukrajine u izgnanstvu, atentator je pesnik i anarhista Sholom Schwartzbard.
28. 5. - Portugalska revolucija: general Manuel Gomes da Costa izvodi puč kojim je okončana Prva Portugalska Republika - slede Ditadura Militar i Ditadura Nacional (1928-33), uvod u Estado Novo (1933-1974).
2. 7. - Na drugom nacističkom kongresu u Vajmaru, Velikonemački omladinski pokret promenio ime u Hitlerov omladinski savez nemačke radničke omladine (Hitlerjugend).
3. 7. - U Bitolju ubijen Spasoje Hadži-Popović, direktor novina "Južna zvezda", organizator je VMRO-ovac Krste Ljondev (Кръсте Льондев).
9. 7. - General Óscar Carmona, lider najkonzervativnijeg krila portugalskih revolucionara, izvodi puč i imenuje se za predsednika (ostaje na toj poziciji do 1951, kasnije kao figura).
9. 7. - Kuomintang na čelu sa Chiang Kai-shekom zvanično počinje Severnu ekspediciju, vojnu kampanju za ujedinjenje Kine (do 1928).
10. 7. - Veći upad Makedonaca iz Bugarske u Kraljevinu SHS - prvi u nizu upada na Balkanu[9].
10. 7. - Munja izazvala požar u arsenalu Picatinny u Nju Džersiju - eksplozija nekoliko hiljada tona eksploziva u naredna 2-3 dana.
12. 7. - Nikola Nikić, odmetnik iz HSS osnovao novi poslanički klub sa nekoliko pristalica.
jul - Velike poplave Dunava, Save i drugih reka.
16. 7. - Valutna kriza u Francuskoj: 206,4 franka za funtu odn. 42,49 za dolar (20. jula 49,22 za dolar).
23. 7. - Grigorij Zinovjev isključen iz Politbiroa nakon kampanje Staljinovih pristalica; ubrzo ukinuta funkcija predsednika Kominterne, tako da ostaje i bez tog položaja.
23. 7. - Raymond Poincaré po treći put premijer Francuske (do 1929), preduzima mere za stabilizaciju franka.
30. 7. - Delegati iz Britanije, Francuske, Grčke, Italije i Kraljevine SHS potpisali ugovor o granicama Albanije.[9]
Avgust/August/Kolovoz
1. 8. - U Meksiku stupa na snagu Zakon za reformu Krivičnog zakona, poznatiji kao Callesov zakon, kojim se vrlo represivno sprovodi separacija crkve i države - posledica je Kristeroski rat.
5. 8. - Osnovan Državni arhiv u Novom Sadu, današnji Arhiv Vojvodine.
11. 8. - Kolektivna nota Grčke, Rumunije i Kraljevine SHS Bugarskoj, u kojoj se zahteva kraj makedonskih upada.
11. 8. - Otvorena srpska knjižara u Episkopskom dvoru u Temišvaru (do 1946).
15. 8. - Opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori, u Beogradu pobeđuju demokrate na čelu sa Kostom Kumanudijem (gradonačelnik do 1929).
17. 8. - Sporazum Grčke i Kraljevine SHS o slobodnoj zoni u solunskoj luci[9], kao i ugovor o prijateljstvu.
18. 8. - Mussolini najavio kontroverznu meru revalvacije lire (Quota 90): 90 lira za britansku funtu umesto 150.
22. 8. - General Georgios Kondilis oborio grčkog diktatora gen. Pangalosa i postaje premijer do decembra, admiral Pavlos Kunduriotis je ponovo predsednik (do 1929).
23. 8. - Umire filmska zvezda Rudolph Valentino, obožavateljke u histeriji (sahranjen 7. 9. u Holivudu).
29. 8. - Kod Lenjingrada potonuo parobrod "Burevestnik" sa 404 osobe, zvanično 65 mrtvih.
Septembar/Rujan
1. 9. - Francuski mandat za Siriju i Liban: Država Veliki Liban postaje republika pod francuskom vlašću.
5. 9. - Wanhsienski incident (Wanzhou na Yangzeu): sukob Britanaca sa snagama generala Yang Sena oko brodova koje su ovi zarobili, Kinezi tvrde da su bile hiljade žrtava u gradu.
6 - 25. 9. - Sedmo redovno zasedanje Društva naroda, predsedavajući je ministar inostranih poslova KSHS Momčilo Ninčić (do sledećeg zasedanja 1927)[10].
30. 6. - U Luksemburgu osnovan Međunarodni sporazum o čeliku, predsednik Émile Mayrisch.
Oktobar/Listopad
1. 10. - Otvorena beogradska pijaca Zeleni venac. Nakon što je ove godine zatvorena Velika pijaca (danas Studentski trg), otvorene su još i Kalenić guvno i Jovanova pijaca[13].
3 - 6. 10. - U Beču održan prvi kongres Panevropske unije (inicijativa Richarda von Coudenhove-Kalergija).
31. 10. - Mladi anarhista Anteo Zamboni (15) pucao na Mussolinija i promašio - na mestu je linčovan a režim će ovo upotrebiti za eliminaciju opozicije.
31. 10. - Obilježena prva Svetkovina Krista Kralja (papin odgovor na nacionalizam i sekularizam).
15. 11. - Na sedmoj Imperijalnoj konferenciji usvojena Balfourova deklaracija da su dominioni i Ujedinjeno Kraljevstvo autonomni i jednaki unutar Britanske Imperije (→ Komonvelt).
27. 11. - Prvi Tiranski ugovor - italijanski protektorat nad Albanijom (objavljen 1. 12.).
29. 11. - Stjepan Radić u "Domu" optužuje za saučesništvo u korupciji Nikolu Pašića i ministre u njegovoj vladi, Velizara Jankovića i Milana Stojadinovića (afera oko popravke lokomotiva i vagona u Češkoj, u koju je umešan Rade Pašić, sin bivšeg premijera).
10. 12. - Umro Nikola Pašić, lider Narodne radikalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih političara i državnika (sahrana 12. 12.).
11. 12. - Objavljen drugi tom Hitlerovog Mein Kampf-a: Nemci treba da se ujedine i naoružaju, sklopiti savez sa Italijom i Britanijom i eliminisati Francusku, a glavni cilj je životni prostor (Lebensraum) na istoku (SSSR).
17. 12. - Vojni puč u Litvaniji ruši demokratski izabranu vladu i dovodi konzervativce, vlast uzima Antanas Smetona i zadržava je do 1940.
21. 12. - Uzunović vratio mandat, a kralj ga dao Ljubi Davidoviću za formiranje šire koalicije. Radikali ga odbijaju, pa se mandat opet vraća Uzunoviću.
24. 12. - Treća Uzunovićeva vlada, opet koalicija radikala i HSS (Korošcevi klerikalci odustali u zadnjem trenutku).
25. 12. - Umro japanski car Yoshihito, nasleđuje ga sin Hirohito, koji je bio regent od 1921. Njegova era se naziva Shōwa, "Prosvećeni mir", traje do 1989.
Kroz godinu
Osnovana Hrvatska pravaška revolucionarna omladina.
Uredbom povećane takse cirkusima u KSHS, što artiste stavlja u "očajan položaj".[15]
Prinosi žita i železnički transport u SSSR prevazišli nivo pre Prvog svetskog rata.
Književnost: Grazia Deledda (idealistički nadahnuti zapisi koji s plastičnom jasnoćom oslikavaju život na njenom rodnom ostrvu i s dubinom i simpatijom se bave sa ljudskim problemima uopšte)