Filatelija u Bosni i Hercegovini
From Wikipedia, the free encyclopedia
Filatelija u Bosni i Hercegovini (filatelija - skupljanje poštanskih i taksenih maraka, koverti i pečata, grč. filos: prijatelj + telos: carina, novac, daća) svoje početke veže za izdavanje prvih poštanskih maraka na ljeto 1879. godine. Okupacijom od strane Austro-Ugarske monarhije dolazi do izdavanja posebnih poštanskih maraka za teritoriju Bosne i Hercegovine, 1. jula 1879. Prva poštanska marka je sive boje u nekoliko varijanti, prikazuje dvoglavog austrougarskog orla sa grbom i ima vrijednost jednog novčića (njemački: Kreuzer).
Danas u BiH postoje tri pošte koje izdaju marke u zajedničkoj valuti konvertibilnoj marki (KM) ili BAM i koje vrijede u cijeloj Bosni i Hercegovini. Osim BiH postoji još nekoliko zemalja u Evropi i svijetu koje imaju nekoliko pošta (Andora, Australija, Kipar, Velika Britanija, Danska, Indonezija, Kina, Francuska, Srbija, Hrvatska, Italija i dr.). Razlozi izdavanja različitih markica i postojanja više pošta u tim državama su višestruki počevši od geografskih, političkih, historijskih pa do mnogih drugih. Uzrok postojanja tri pošte u BiH je raspad Jugoslavije i ratovi koji su uslijedili, što je dovelo do potrebe za kontaktima među stanovništvom, transferom novca itd, jer su poštanske pošiljke iz Evrope uglavnom dolazile privatnim kanalima ili preko pošta susjednih zemalja, sa obaveznom naznakom entiteta.
Još jedna specifičnost poštanskog saobraćaja u nekim gradovima BiH su postojanje dvije pošte udaljene manje od kilometra u kojima se mogu kupiti dvije vrste poštanskih markica (Sarajevo, Vitez, Mostar, Novi Travnik, Gornji Vakuf itd). U literaturi se takav slučaj spominje u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Omanu u pograničnom dijelu. Ta specifičnost se odrazila na relativno visoku potražnju bosanskohercegovačkih markica u Evropi, ali i na razvoj grafičkog dizajna i originalnih ideja što je proizvelo visok kvalitet markica. Sličan primjer je Čehoslovačka, koja je nakon raspada iznjedrila dvije pošte visokog kvaliteta. Suprotan primjer je njemačka pošta koja je nakon ujedinjenja i privatizacije izgubila na kvalitetu i dizajnu markica.