19. 11.

Događaji

1493. — Kristofor Kolumbo kročio otok koji je nazvao San Juan Bautista (Portoriko).
1600. — Rođen engleski kralj Čarls I Stjuart, čija je autoritarna vladavina od 1625. izazvala građanski rat između rojalista i parlamentaraca. Nakon pobjede vojske Parlamenta pod vođstvom Olivera Kromvela, kralj je osuđen na smrt i 1649. pogubljen.
1711. — Rođen Mihail Vasiljevič Lomonosov, ruski naučnik, pjesnik i akademik, enciklopedista svjetskog glasa. Autor je prve ruske gramatike i osnivač Moskovskog univerziteta (1755).
1809. — U bici kod Okane 30.000 Napoleonovih vojnika porazilo je 50.000 Španaca, poslije čega je Francuska osvojila cijelu Andaluziju izuzev lučkog grada Kadisa.
1816. — Utemeljeno sveučilište u Varšavi.
1828. — U 31. godini od tifusa umro austrijski kompozitor Franz Peter Schubert, jedan od prvih i najznačajnih predstavnika muzičkog romantizma. Njegov bogati opus (998 djela), nastao u kratkom stvaralačkom rasponu između 1810. i 1828, sadrži gotovo sve muzičke vrste, među kojima su najpoznatije solo pjesme ("Lijepa mlinarica", "Zimsko putovanje").
1841. — Osnovano je Društvo srpske slovesnosti, a to je svojim pečatom i potpisom potvrdio knez Mihailo. Njegovi osnivači bili su Jovan Sterija Popović i Atanasije Nikolić.
1881. — Meteorit pao blizu sela Großliebenthal, jugozapadno od grada Odese u Ukrajini.
1885. — U srpsko-bugarskom ratu, srpska vojska je teško poražena u bici kod Slivnice.
1893. — Novine New York World su po prvi put u istoriji dnevne štampe, objavile dodatak u boji.
1916. — Samuel Goldwyn i Edgar Selwyn su osnovali kompaniju Goldwyn, danas jednu od najuspješnijih filmskih kompanija na svijetu.
1916. — Srpske i ruske jedinice na Solunskom frontu preuzele Bitolj od Bugara.
1918. — Uz podršku zapadnih zemalja i bijelih čehoslovačkih odreda u kontrarevoluciji protiv sovjetske države bivši carski admiral Aleksandar Kolčak izveo prevrat u Omsku, uspostavio vojnu diktaturu u Sibiru, na Uralu i na Dalekom Istoku i proglasio se "vrhovnim glavarom ruske države". Bio je to početak pohoda sila Antante protiv sovjetske vlasti, uspostavljene Oktobarskom revolucijom. Kolčak je 1919. zarobljen i strijeljan u Irkutsku.
1942. — Bitka za Staljingrad - General Georgij Žukov i sovjetske snage pokreću "Operaciju Uran" - protunapade na Staljingrad .
1942. — Sovjetske trupe u Drugom svjetskom ratu izvele snažan kontraudar u Staljingradu i opkolile 4. i 6. oklopnu njemačku armiju.
1944. — Predsjedništvo AVNOJ-a je, na svojoj prvoj sjednici u Beogradu, donijelo odluku da se Josipu Brozu Titu dodijeli naziv narodnog heroja, na prijedlog Antifašističke skupštine narodnog oslobođenja Srbije. Drugi orden narodnog heroja dodijeljen je Titu 1972, a 1977. dodijeljen mu je i treći herojski znamen.
1946. — Afganistan, Island i Švedska pristupaju Ujedinjenim Narodima.
1946. — U Parizu otvorena prva konferencija UNESCO-a.
1961. — Michael Rockefeller, sin newyorškog guvernera Nelsona Rockefellera, nestaje u džunglama Papue Nove Gvineje.
1969. — astronauti Apolla 12, Charles Conrad i Alan Bean, spustili su se na Oceanus Procellarum ("Ocean Oluja") te time postali 3. i 4. čovjek na Mjesecu.
1977. — egipatski predsjednik Anwar Sadat postao prvi vođa arapskog svijeta koji je službeno posjetio Izrael gdje se susreo s tamošnjim premijerom Menachemom Beginom te održao govor o trajnom miru u regiji.
1977. — portugalski Boeing 727 se srušio na Madeiri gdje, poginulo je 130 ljudi.
1979. — tzv. talačka kriza u Iranu: Ruholah Homeini zapovijeda oslobođenje 13 talaca, žena i crnaca, zatočenih u američkoj ambasadi u Teheranu.
1984. — U Meksiko Sitiju u eksploziji gasa i požaru poginulo više od 550 ljudi, a povrijeđeno više od 4.200.
1985. — Hladni rat: u Ženevi se po prvi put susreli američki predsjednik Ronald Reagan i vođa Sovjetskog saveza Mihail Gorbačov.
1988. — U Beogradu na Ušću održan je najveći miting u nizu takvih skupova koje je tadašnji predsjednik Saveza komunista Srbije Slobodan Milošević organizovao tokom godine širom Srbije. Skupu od oko milion ljudi obratio se i Milošević pozivajući ih na odbranu "srpskih nacionalnih interesa", potpaljujući fitilj koji će u narednom periodu dovesti zemlju u stanje haosa.
1990. — pop sastavu Milli Vanilli oduzet je Grammy jer uopće nisu rabili vlastite vokale na albumu Girl You Know It's True.
1990. — Lideri NATO-a i Varšavskog pakta potpisali su sporazum o konvencionalnim snagama u Evropi i o uništavanju dijela naoružanja i objavili da je okončan hladni rat između dva vojna bloka.
1994. — Savjet bezbjednosti UN jednoglasno je usvojio rezoluciju kojom je odobrena upotreba vazdušnih snaga NATO-a na teritoriji Krajine u Hrvatskoj, u zonama pod zaštitom UN.
1995. — Na Kiru Gligorova (1917–2012) prvog predsjednika neovisne Makedonije izvršen je neuspio atentat. U centru Skoplja eksplodirala je auto-bomba, poginuo je vozač, a Gligorov je bio teže ranjen. Zapisan je u Guinnessovu knjigu rekorda kao najstariji predsjednik države, koji je vladao sa 82 godine.
1996. — Tokom prvog, istorijskog susreta pape Ivana Pavla II i predsjednika Kube Fidel Castro u Vatikanu, poglavar Rimokatoličke crkve je prihvatio poziv da posjeti komunističku Kubu.
1996. — Okupljanjem 35.000 ljudi u Nišu počeli protesti zbog falsifikovanja izbornih rezultata drugog kruga lokalnih izbora u Srbiji, na kojima je pobijedila koalicija Zajedno. Protesti širom Srbije, koji su trajali tri mjeseca, uz pritisak međunarodne zajednice, prisilili su predsjednika Srbije Slobodana Miloševića da 11. februara 1997. prizna prvu pobjedu opozicije od ukidanja komunizma na prostoru bivše Jugoslavije.
1997. — u mjestu Des Moines, SAD, Bobbi McCaughey rodila sedmorke.
1998. — skandal Lewinsky: započinje saslušanje predsjednika Billa Clintona.
1998. — slika Vincenta van Gogha "Portret umjetnika bez brade" prodana na aukciji za 71.5 milijuna dolara.
1998. — Svjedočenjem nezavisnog tužioca Ken Starr, koji je optužio predsjednika SAD-a Billa Clintona za krivokletstvo i ometanje pravde, formalno je započet postupak impičmenta protiv šefa države, treći u američkoj istoriji.
1999. — Narodna republika Kina je lansirala svoju prvu vasionsku letjelicu pod nazivom Šenžu 1.
2003. — Narodni pokret Otpor poznat po akcijama protiv bivšeg režima Slobodana Miloševića prerastao je u političku partiju. Pristupanjem Demokratskoj stranci 8. septembra 2004. "Otpor" je prestao da postoji.
2003. — U vijetnamsku luku Hồ Chí Minh (bivši Sajgon) je nakon gotovo 30 godina uplovila jedna američka fregata.
2007. — Uhapšen Khieu Samphan, jedan od najbližijih saradnika ozloglašenog vođe Crvenih Kmera, Pol Pot. Khieu Samphan je peta osoba iz najužeg kruga oko Pol Pota kojoj će biti suđeno za zločine tokom strahovlade Crvenih Kmera u periodu od 1975. do 1979. godine, u kome je stradalo između 1,4 i 1,7 miliona ljudi.
2009. — Belgijski premijer Herman Van Rompuy imenovan je za prvog predsjednika Evropske unije.

Rođenja

1464. — japanski car Go-Kashiwabara (u. 1526.).
1600. — engleski kralj Charles I. (u. 1649.).
1617. — Eustache Le Sueur, francuski slikar (u. 1655.).
1711. — Mihail Vasiljevič Lomonosov, ruski znanstvenik i pjesnik (u. 1765.).
1831. — James A. Garfield, 20. predsjednik SAD-a (u. 1881.).
1833. — Wilhelm Dilthey, njemački filozof (u. 1911.).
1839. — Emil Škoda, poznati češki industrijalac. (u.1900).
1843. — Richard Avenarius, njemački filozof (u. 1896.).
1859. — Mikhail Ippolitov-Ivanov, ruski skladatelj (u. 1935.).
1875. — Hajram Bingam, američki arheolog. (u.1956).
1883. — Fran Bubanović, hrvatski kemičar (u. 1956.).
1887. — James B. Sumner, američki kemičar (u. 1955.).
1888. — José Raúl Capablanca, kubanski velemajstor. Prvak sveta u šahu od 1921-1927. godine (u. 1942.).
1889. — Vassili Konstantinovič Blücher, sovjetski marval.
1899. — Allen Tate, američki pjesnik i kritičar (u. 1979.).
1899. — Andrija Artuković, ustaški političar, ministar u vladi NDH i jedan od najodgovornijih za provedbu politike genocida (u. 1988.).
1900. — Mihail Lavrentjev, ruski znanstvenik (u. 1980.).
1900. — Anna Seghers, njemačka spisateljica (u. 1983.).
1917. — Indira Gandhi, indijska političarka (u. 1984.).
1922. — Rajko Mitić, srpski fudbaler, prva Zvezdina zvezda (u. 2008).
1930. — Christian Schwarz-Schilling, njemački političar.
1930. — Žiža Stojanović, srpska glumica.
1933. — Larry King, američki TV-voditelj.
1934. — Valentin Ivanov, bivši ruski, sovjetski nogometaš i trener (u. 2011).
1935. — Bob Gibson, igrač baseballa.
1935. — Rashad Khalifa, egipatski imam (u. 1990.).
1936. — Ljubiša Samardžić, srpski glumac (u. 2017.˙.
1938. — Ted Turner, američki medijski mogul i osnivač TV kanala CNN.
1942. — Calvin Klein, američki modni kreator.
1942. — Sharon Olds, američka pjesnikinja.
1946. — Sergije Krešić, bivši hrvatski nogometaš i nogometni trener.
1953. — Robert Beltran, američki glumac ("Zvjezdane staze: Voyager").
1957. — Ofra Haza, izraelska pjevačica (u. 2000.).
1960. — Allison Janney, američka glumica ("Zapadno krilo").
1961. — Meg Ryan, američka glumica.
1961. — Bogdan Wenta, poljski rukometaš i trener.
1962. — Jodie Foster, američka glumica.
1965. — Laurent Blanc, francuski nogometaš i trener.
1966. — Gail Devers, američka atletičarka.
1966. — Jason Scott Lee, američki glumac ("Dogma").
1969. — Igor Pamić, bivši hrvatski nogometaš i nogometni trener.
1975. — Sushmita Sen, indijska missica i glumica.
1976. — Jun Shibata, japanski pjevač i tekstopisac.
1977. — Oliver Đorđević, hrvatski violončelist.
1978. — Igor Kralevski, makedonski nogometaš
1979. — Mate Dragičević, hrvatski nogometaš.
1979. — Barry Jenkins, američki redatelj i scenarist.
1979. — Mario Lukajić, hrvatski glumac

Smrti

496. — Gelazije I., papa
498. — papa Anastazije II..
1492. — Jami, perzijski pjesnik (r. 1414.).
1630. — Johann Schein, njemački skladatelj (r. 1586.).
1665. — Nicolas Poussin, francuski slikar (r. 1594.).
1692. — Thomas Shadwell, engleski pjesnik i dramatičar.
1785. — Bernard de Bury, francuski skladatelj (r. 1720.).
1827. — Franz Schubert, austrijski skladatelj (r. 1797.).
1887. — Emma Lazarus, američka pjesnikinja (r. 1859.).
1938. — Lev Shestov, ruski filozof (r. 1866.).
1942. — Bruno Schulz, poljski pisac i slikar (r. 1892.).
2004. — Piet Esser, nizozemski kipar (r. 1914.).
2004. — John Robert Vane, britanski farmakolog (r. 1927.)
2015. — Vlatko Dulić, bio je hrvatski i jugoslavenski kazališni i filmski glumac i kazališni redatelj (r. 1943).

Događaji

1493. — Kristofor Kolumbo kročio otok koji je nazvao San Juan Bautista (Portoriko).
1600. — Rođen engleski kralj Čarls I Stjuart, čija je autoritarna vladavina od 1625. izazvala građanski rat između rojalista i parlamentaraca. Nakon pobjede vojske Parlamenta pod vođstvom Olivera Kromvela, kralj je osuđen na smrt i 1649. pogubljen.
1711. — Rođen Mihail Vasiljevič Lomonosov, ruski naučnik, pjesnik i akademik, enciklopedista svjetskog glasa. Autor je prve ruske gramatike i osnivač Moskovskog univerziteta (1755).
1809. — U bici kod Okane 30.000 Napoleonovih vojnika porazilo je 50.000 Španaca, poslije čega je Francuska osvojila cijelu Andaluziju izuzev lučkog grada Kadisa.
1816. — Utemeljeno sveučilište u Varšavi.
1828. — U 31. godini od tifusa umro austrijski kompozitor Franz Peter Schubert, jedan od prvih i najznačajnih predstavnika muzičkog romantizma. Njegov bogati opus (998 djela), nastao u kratkom stvaralačkom rasponu između 1810. i 1828, sadrži gotovo sve muzičke vrste, među kojima su najpoznatije solo pjesme ("Lijepa mlinarica", "Zimsko putovanje").
1841. — Osnovano je Društvo srpske slovesnosti, a to je svojim pečatom i potpisom potvrdio knez Mihailo. Njegovi osnivači bili su Jovan Sterija Popović i Atanasije Nikolić.
1881. — Meteorit pao blizu sela Großliebenthal, jugozapadno od grada Odese u Ukrajini.
1885. — U srpsko-bugarskom ratu, srpska vojska je teško poražena u bici kod Slivnice.
1893. — Novine New York World su po prvi put u istoriji dnevne štampe, objavile dodatak u boji.
1916. — Samuel Goldwyn i Edgar Selwyn su osnovali kompaniju Goldwyn, danas jednu od najuspješnijih filmskih kompanija na svijetu.
1916. — Srpske i ruske jedinice na Solunskom frontu preuzele Bitolj od Bugara.
1918. — Uz podršku zapadnih zemalja i bijelih čehoslovačkih odreda u kontrarevoluciji protiv sovjetske države bivši carski admiral Aleksandar Kolčak izveo prevrat u Omsku, uspostavio vojnu diktaturu u Sibiru, na Uralu i na Dalekom Istoku i proglasio se "vrhovnim glavarom ruske države". Bio je to početak pohoda sila Antante protiv sovjetske vlasti, uspostavljene Oktobarskom revolucijom. Kolčak je 1919. zarobljen i strijeljan u Irkutsku.
1942. — Bitka za Staljingrad - General Georgij Žukov i sovjetske snage pokreću "Operaciju Uran" - protunapade na Staljingrad .
1942. — Sovjetske trupe u Drugom svjetskom ratu izvele snažan kontraudar u Staljingradu i opkolile 4. i 6. oklopnu njemačku armiju.
1944. — Predsjedništvo AVNOJ-a je, na svojoj prvoj sjednici u Beogradu, donijelo odluku da se Josipu Brozu Titu dodijeli naziv narodnog heroja, na prijedlog Antifašističke skupštine narodnog oslobođenja Srbije. Drugi orden narodnog heroja dodijeljen je Titu 1972, a 1977. dodijeljen mu je i treći herojski znamen.
1946. — Afganistan, Island i Švedska pristupaju Ujedinjenim Narodima.
1946. — U Parizu otvorena prva konferencija UNESCO-a.
1961. — Michael Rockefeller, sin newyorškog guvernera Nelsona Rockefellera, nestaje u džunglama Papue Nove Gvineje.
1969. — astronauti Apolla 12, Charles Conrad i Alan Bean, spustili su se na Oceanus Procellarum ("Ocean Oluja") te time postali 3. i 4. čovjek na Mjesecu.
1977. — egipatski predsjednik Anwar Sadat postao prvi vođa arapskog svijeta koji je službeno posjetio Izrael gdje se susreo s tamošnjim premijerom Menachemom Beginom te održao govor o trajnom miru u regiji.
1977. — portugalski Boeing 727 se srušio na Madeiri gdje, poginulo je 130 ljudi.
1979. — tzv. talačka kriza u Iranu: Ruholah Homeini zapovijeda oslobođenje 13 talaca, žena i crnaca, zatočenih u američkoj ambasadi u Teheranu.
1984. — U Meksiko Sitiju u eksploziji gasa i požaru poginulo više od 550 ljudi, a povrijeđeno više od 4.200.
1985. — Hladni rat: u Ženevi se po prvi put susreli američki predsjednik Ronald Reagan i vođa Sovjetskog saveza Mihail Gorbačov.
1988. — U Beogradu na Ušću održan je najveći miting u nizu takvih skupova koje je tadašnji predsjednik Saveza komunista Srbije Slobodan Milošević organizovao tokom godine širom Srbije. Skupu od oko milion ljudi obratio se i Milošević pozivajući ih na odbranu "srpskih nacionalnih interesa", potpaljujući fitilj koji će u narednom periodu dovesti zemlju u stanje haosa.
1990. — pop sastavu Milli Vanilli oduzet je Grammy jer uopće nisu rabili vlastite vokale na albumu Girl You Know It's True.
1990. — Lideri NATO-a i Varšavskog pakta potpisali su sporazum o konvencionalnim snagama u Evropi i o uništavanju dijela naoružanja i objavili da je okončan hladni rat između dva vojna bloka.
1994. — Savjet bezbjednosti UN jednoglasno je usvojio rezoluciju kojom je odobrena upotreba vazdušnih snaga NATO-a na teritoriji Krajine u Hrvatskoj, u zonama pod zaštitom UN.
1995. — Na Kiru Gligorova (1917–2012) prvog predsjednika neovisne Makedonije izvršen je neuspio atentat. U centru Skoplja eksplodirala je auto-bomba, poginuo je vozač, a Gligorov je bio teže ranjen. Zapisan je u Guinnessovu knjigu rekorda kao najstariji predsjednik države, koji je vladao sa 82 godine.
1996. — Tokom prvog, istorijskog susreta pape Ivana Pavla II i predsjednika Kube Fidel Castro u Vatikanu, poglavar Rimokatoličke crkve je prihvatio poziv da posjeti komunističku Kubu.
1996. — Okupljanjem 35.000 ljudi u Nišu počeli protesti zbog falsifikovanja izbornih rezultata drugog kruga lokalnih izbora u Srbiji, na kojima je pobijedila koalicija Zajedno. Protesti širom Srbije, koji su trajali tri mjeseca, uz pritisak međunarodne zajednice, prisilili su predsjednika Srbije Slobodana Miloševića da 11. februara 1997. prizna prvu pobjedu opozicije od ukidanja komunizma na prostoru bivše Jugoslavije.
1997. — u mjestu Des Moines, SAD, Bobbi McCaughey rodila sedmorke.
1998. — skandal Lewinsky: započinje saslušanje predsjednika Billa Clintona.
1998. — slika Vincenta van Gogha "Portret umjetnika bez brade" prodana na aukciji za 71.5 milijuna dolara.
1998. — Svjedočenjem nezavisnog tužioca Ken Starr, koji je optužio predsjednika SAD-a Billa Clintona za krivokletstvo i ometanje pravde, formalno je započet postupak impičmenta protiv šefa države, treći u američkoj istoriji.
1999. — Narodna republika Kina je lansirala svoju prvu vasionsku letjelicu pod nazivom Šenžu 1.
2003. — Narodni pokret Otpor poznat po akcijama protiv bivšeg režima Slobodana Miloševića prerastao je u političku partiju. Pristupanjem Demokratskoj stranci 8. septembra 2004. "Otpor" je prestao da postoji.
2003. — U vijetnamsku luku Hồ Chí Minh (bivši Sajgon) je nakon gotovo 30 godina uplovila jedna američka fregata.
2007. — Uhapšen Khieu Samphan, jedan od najbližijih saradnika ozloglašenog vođe Crvenih Kmera, Pol Pot. Khieu Samphan je peta osoba iz najužeg kruga oko Pol Pota kojoj će biti suđeno za zločine tokom strahovlade Crvenih Kmera u periodu od 1975. do 1979. godine, u kome je stradalo između 1,4 i 1,7 miliona ljudi.
2009. — Belgijski premijer Herman Van Rompuy imenovan je za prvog predsjednika Evropske unije.

Rođenja

1464. — japanski car Go-Kashiwabara (u. 1526.).
1600. — engleski kralj Charles I. (u. 1649.).
1617. — Eustache Le Sueur, francuski slikar (u. 1655.).
1711. — Mihail Vasiljevič Lomonosov, ruski znanstvenik i pjesnik (u. 1765.).
1831. — James A. Garfield, 20. predsjednik SAD-a (u. 1881.).
1833. — Wilhelm Dilthey, njemački filozof (u. 1911.).
1839. — Emil Škoda, poznati češki industrijalac. (u.1900).
1843. — Richard Avenarius, njemački filozof (u. 1896.).
1859. — Mikhail Ippolitov-Ivanov, ruski skladatelj (u. 1935.).
1875. — Hajram Bingam, američki arheolog. (u.1956).
1883. — Fran Bubanović, hrvatski kemičar (u. 1956.).
1887. — James B. Sumner, američki kemičar (u. 1955.).
1888. — José Raúl Capablanca, kubanski velemajstor. Prvak sveta u šahu od 1921-1927. godine (u. 1942.).
1889. — Vassili Konstantinovič Blücher, sovjetski marval.
1899. — Allen Tate, američki pjesnik i kritičar (u. 1979.).
1899. — Andrija Artuković, ustaški političar, ministar u vladi NDH i jedan od najodgovornijih za provedbu politike genocida (u. 1988.).
1900. — Mihail Lavrentjev, ruski znanstvenik (u. 1980.).
1900. — Anna Seghers, njemačka spisateljica (u. 1983.).
1917. — Indira Gandhi, indijska političarka (u. 1984.).
1922. — Rajko Mitić, srpski fudbaler, prva Zvezdina zvezda (u. 2008).
1930. — Christian Schwarz-Schilling, njemački političar.
1930. — Žiža Stojanović, srpska glumica.
1933. — Larry King, američki TV-voditelj.
1934. — Valentin Ivanov, bivši ruski, sovjetski nogometaš i trener (u. 2011).
1935. — Bob Gibson, igrač baseballa.
1935. — Rashad Khalifa, egipatski imam (u. 1990.).
1936. — Ljubiša Samardžić, srpski glumac (u. 2017.˙.
1938. — Ted Turner, američki medijski mogul i osnivač TV kanala CNN.
1942. — Calvin Klein, američki modni kreator.
1942. — Sharon Olds, američka pjesnikinja.
1946. — Sergije Krešić, bivši hrvatski nogometaš i nogometni trener.
1953. — Robert Beltran, američki glumac ("Zvjezdane staze: Voyager").
1957. — Ofra Haza, izraelska pjevačica (u. 2000.).
1960. — Allison Janney, američka glumica ("Zapadno krilo").
1961. — Meg Ryan, američka glumica.
1961. — Bogdan Wenta, poljski rukometaš i trener.
1962. — Jodie Foster, američka glumica.
1965. — Laurent Blanc, francuski nogometaš i trener.
1966. — Gail Devers, američka atletičarka.
1966. — Jason Scott Lee, američki glumac ("Dogma").
1969. — Igor Pamić, bivši hrvatski nogometaš i nogometni trener.
1975. — Sushmita Sen, indijska missica i glumica.
1976. — Jun Shibata, japanski pjevač i tekstopisac.
1977. — Oliver Đorđević, hrvatski violončelist.
1978. — Igor Kralevski, makedonski nogometaš
1979. — Mate Dragičević, hrvatski nogometaš.
1979. — Barry Jenkins, američki redatelj i scenarist.
1979. — Mario Lukajić, hrvatski glumac

Smrti

496. — Gelazije I., papa
498. — papa Anastazije II..
1492. — Jami, perzijski pjesnik (r. 1414.).
1630. — Johann Schein, njemački skladatelj (r. 1586.).
1665. — Nicolas Poussin, francuski slikar (r. 1594.).
1692. — Thomas Shadwell, engleski pjesnik i dramatičar.
1785. — Bernard de Bury, francuski skladatelj (r. 1720.).
1827. — Franz Schubert, austrijski skladatelj (r. 1797.).
1887. — Emma Lazarus, američka pjesnikinja (r. 1859.).
1938. — Lev Shestov, ruski filozof (r. 1866.).
1942. — Bruno Schulz, poljski pisac i slikar (r. 1892.).
2004. — Piet Esser, nizozemski kipar (r. 1914.).
2004. — John Robert Vane, britanski farmakolog (r. 1927.)
2015. — Vlatko Dulić, bio je hrvatski i jugoslavenski kazališni i filmski glumac i kazališni redatelj (r. 1943).

Događaji

Rođenja

Smrti

Praznici i dani sećanja

Wikiwand - on

19. 11.

Događaji

Rođenja

Smrti

Praznici i dani sećanja

Wikiwand - on