18. 1. - Završeni izbori za Carevinsko vijeće: najviše glasova za Poljake, Čehe i njemačke nacionaliste.
22. 1. - Britanska kraljica Viktorija umrla nakon 63 godine vladavine, nasleđuje je sin Edward VII (do 1910), čije je doba označeno kao "edvardijansko"; sahrana 2. 2.
29. 1. - George Henry White, za sada poslednji crni kongresmen SAD, obraća se poslednji put tom domu - sledeći crnac izabran 1928. (→ Zakoni Jima Crowa).
18. 2. - Rekonstrukcija srpske vlade, ulazi radikal Mihailo Vujić, ministar inostranih dela.
21. 2. - Usvojen tekst Ustava Kube (na snazi 1902-1940).
22. 2. - Američki parobrod SS City of Rio de Janeiro udario u greben na ulasku u zaliv San Francisco, stradalo 135 ljudi.
23. 2. - Britanija i Nemačka dogovorile granicu između Nemačke Istočne Afrike i Njasalenda (tj. između današnjih Tanzanije i Malavija).
25. 2. - J. P. Morgan se približio monopolu u američkoj industriji čelika - inkorporiran U.S. Steel, prva korporacija vrednija od milijardu dolara, nastala spajanjem tri kompanije za čelik.
27. 2. - Sultan šalje 50.000 vojnika na bugarsku granicu zbog nemira u Makedoniji.
27. 2. - Njemački kemičar Wilhelm Normann prijavio patent za hidrogenaciju masti, čime se dobivaju trans-masti.
27. 2. - Ruski ministar prosvete Nikolaj Bogoljepov smrtno ranjen u Sankt Peterburgu od strane jednog esera nakon što je odredio da 183 kijevska studenta budu regrutovana.
Mart/Ožujak
2. 3. - Plattov amandman uslovljava povlačenje američke vojske sa Kube i definira odnose dve zemlje kao dominaciju SAD - Kubanci ga prihvataju u junu, nakon američkog pritiska.
mart - Nikola Tesla sklopio ugovor sa J. P. Morganom, koji će sa 150.000 dolara finansirati gradnju bežične stanice na Long Islandu, Wardenclyffske kule.
17. 3. - Studentski neredi u Sankt Peterburgu zbog regrutacije, demonstracije ispred Kazanjske katedrale brutalno rasturene od strane policije i Kozaka.
17. 3. - Pohod kuvajtskog emira Mubaraka Al-Sabaha u Emirat Džabal Šamar okončan velikim porazom - ugrožen je i status Kuvajta, oko koga se nadmeću Osmanlije i Britanci.
23. 3. - Uhvaćen filipinski lider Emilio Aguinaldo, sledećeg meseca polaže zakletvu lojalnosti SAD - neki drugi komandanti pružaju otpor do sledeće godine.
24. 3. - Bugarska vlada uhapsila neke članove Vrhovnog makedonsko-odrinskog komiteta, optužene za ubistvo novinara Ştefana Mihăileanua u Bukureštu, što je zamalo dovelo do rata sa Rumunijom - oslobođeni u avgustu usled nedostatka dokaza.
31. 3. - Najjači zabeleženi zemljotres na Crnom moru, cunami pogađa bugarsku i rumunsku obalu, potres se osetio od istočne Srbije do severozapadne Anadolije.
2. 4. - Zemljotres u srednjem Banatu (epicentar ~ Srpski Itebej, magnituda 5,0; intenzitet VII).
5. 4. - Prekinuti rusko-kineski pregovori, Kina je pod pritiskom Japana i Britanije da ne predaje Mandžuriju Rusiji.
13. 4. - Indijanci Guajajára u brazilskoj državi Maranhão digli pobunu kod Alto Alegrea protiv kapucinskih misionara koji su ih maltretirali, stradale su stotine ljudi.
5. 5. - Javljeno da je završen Kastinski rat u Jukatanu koji traje od 1847: meksička vojska zauzela Chan Santa Cruz (Felipe Carrillo Puerto); ipak, čarke se nastavljaju do 1933.
8. 5. - Berzanska panika u Njujorku nakon pokušaja stavljanja pod kontrolu firme Northern Pacific Railway.
14. 5. - Józef Piłsudski pobegao iz ruskog zatočeništva nakon što je odglumio ludilo.
17. 5. - Theodor Herzl se sastao sa sultanom Abdul Hamidom II, predlaže da Jevreji kolonizuju Palestinu u zamenu za otplatu carskih dugova.
24. 5. - 78 mrtvih u nesreći u rudniku Caerphilly u Južnom Walesu.
24. 5. - Socijalna aktivistkinja Emily Hobhouse se vraća u Englesku sa opisima koncentracionih logora za Bure u Južnoj Africi. Burski rat je praktično rešen u britansku korist ali Buri nastavljaju sa gerilskim operacijama, što se pokušava sprečiti zatvaranjem populacije u logore.
maj - U Srbiji osnovana Izvozna banka.
25. 5. - Žene u Norveškoj koje plaćaju porez dobile pravo glasa na lokalnim izborima.
11. 6. - Kukova Ostrva priključena Novom Zelandu (samouprava u slobodnoj asocijaciji od 1965).
12. 6. - Kubanska ustavna konvencija prihvata iz trećeg puta Plattov amandman, bez izmena, čime zemlja postaje američki protektorat (amandman je opozvan 1934).
16. 6. - Kaikhusrau Jahan postaje četvrta vladarka zaredom indijske Države Bhopal.
27. 6. - Konzervativac Chandra Shumsher Jang Bahadur Rana zbacio svog liberalnog brata sa položaja premijera Nepala, zauzima isti položaj do smrti 1929.
29. 6. - Kod Cape Coda se sudarile jedine dve škune sa šest jarbola na svetu, George W. Wells i Eleanor Percy - opravljene u bostonskoj luci.
29. 6. - Henri Fournier pobedio u automobilskoj trci Pariz-Berlin, 1196 km za 17 sati.
29. 6. - Car Nikolaj II potvrdio zakon kojim će Finci služiti u ruskoj vojsci - Veliko Vojvodstvo je imalo svoju vojsku od 1881.
30. 6. - Predstavljen okapi, životinja srodna žirafi koja je ranije bila poznata samo Pigmejima.
Jul/Juli/Srpanj
1. 7. - U Francuskoj stupio na snagu Zakon o asocijacijama, koje ne smeju imati stranih obaveza - najviše utiče na katoličku crkvu.
2. 7. - 400 ljudi poginulo u toplotnom udaru u New Yorku i istoku SAD, kasnije vrućina na Srednjem zapadu i Jugu; suša je znatno pogodila letinu.
4. 7. - Uspostavljena Insularna vlada Filipinskih otoka, čime je američka vojna vlada zamenjena civilnom (od 1935. Komonvelt Filipini, nezavisan 1946).
5. 7. - Francuska podmornica Gustave Zédé se na vežbama prikrala bojnom brodu i pogodila ga maketom torpeda - prikazana mogućnost podmornica u ratovanju (sličnu demonstraciju u septembru vrši američka podmornica USS Holland).
14. 7. - U Beogradu otvoreno prvo radničko pozorište u kafani "Radnička kasina", na uglu Dečanske i Skopljanske (Nušićeve) ulice.
jul - Albanci i Turci Ise Boljetinca brutalno traže oružje u srpskim selima Ibarskog Kolašina; od januara do avgusta oko 600 osoba je pobeglo u Srbiju[2]; sukob srpske naoružane grupe i turske vojske na Rogozni.
jul - Tesla traži još novca od J.P. Morgana, ovaj odbio i traži obračun već potrošenog novca.
22. 7. - Slučaj Taff Vale u UK: presuđeno da su sindikati odgovorni za gubitak profita tokom štrajka - dovodi do rasta članstva u sindikatima i osnivanja Laburističke stranke, presuda oborena 1906.
26. 7. - Prvo putovanje broda RMS Celtic, najvećeg na svetu, prvog od Velike četvorke firme White Star Line.
28 - 29. 7. - Bitka kod San Cristóbala u Venecueli: pobeda venecuealanske vlade i kolumbijskih liberala nad kolumbijskim konzervativnim invadorima i njihovim venecuelanskim saveznicima.
31. 7. - Nemački meteorolozi Arthur Berson i Reinhard Süring se popeli balonom do 10.800 metara visine.
1. 8. - Parlament UK izglasao dodatnih 12,5 milijuna funti za naoružanje,
4. 8. - Izbori u Srbiji, težak poraz naprednjaka. Skupština: 84 sporazumna radikala, 26 sporazumnih naprednjaka, 14 samostalnih radikala i 6 liberala (struja Avakumović-Ribarac); Senat: od 18 izbornih mesta, sporazumni radikali uzeli 17 i jedan samostalni radikal (uz imenovane od strane kralja, radikali imaju većinu u oba doma).
6. 8. - Britanska Ekspedicija Discovery na čelu sa R. F. Scottom kreće u istraživanje Antarktika (do 1904).
6. 8. - Zemlja u rezervatu plemena Kiowa u Oklahomi razdeljena belcima.
18. 8. - Odbijen zakon o ograničavanju radnog vremena u UK.
18. 8. - Iz mesta Pierce City, Missouri proterani svi crnci nakon ubistva jedne belkinje, narednih dana se slično dešava u okolnim mestima.
21. 8. - Na Filipine stižu američki učitelji i učiteljice, njih 509, prozvani Tomasisti, po brodu USAT Thomas.
30. 8. - Hubert Cecil Booth patentirao u UK prvi motorizovani usisivač, prva verzija je bila krupan uređaj sa benzinskim pogonom i konjskom vučom, zatim sa električnim pogonom.
Septembar/Rujan
2. 9. - Američki potpredsednik Theodore Roosevelt na sajmu u Minesoti prvi put izrekao frazu "Govori tiho i nosi veliki štap".
3. 9. - Američka misionarka Ellen Stone i njena pratilja Katarina Stefanova Cilka kidnapovane od VMRO u Makedoniji (tj. današnjoj jugozapadnoj Bugarskoj)[3][4] - ovo se smatra "prvom američkom talačkom krizom".
4. 9. - Sudska odluka u UK, sindikati krivi za gubitke u štrajkovima
10. 10. - Henry Ford pobedio u svojoj jedinoj trci, što će mu privući investitore.
14. 10. - Počinje redovan saziv skupštine u Srbiji (do maja naredne godine). Samostalni radikali i Avakumovićevi liberali su malobrojna ali glasna opozicija.
16. 10. - Crnoputi učitelj Booker T. Washington objeduje s predsjednikom Rooseveltom u Bijeloj kući (koja se od sutra tako i zvanično zove, umjesto Izvršno zdanje).
19. 10. - Alberto Santos-Dumont iz trećeg pokušaja zaslužio nagradu u trci dirižablom koja je obuhvatala i tri kruga oko Ajfelove kule.
20 - 21. 10. - Na skupštini u Kninu osnovano Prosvetno-privredno društvo Srpska zora.
25. 10. - Britanski sekretar za kolonije Joseph Chamberlain kaže da se Britanci u Južnoj Africi ponašaju mnogo časnije nego učesnici Francusko-pruskog rata - gnev u Nemačkoj, nestale šanse za savez sa Britanijom.
28. 10. - Rasni nemiri zbog objeda u Bijeloj kući, 34 mrtvih.
29. 10. - Smaknut Czolgosz, atentator na predsjednika McKinleya.
29. 10. - U New Hampshiru uhapšena medicinska sestra Jane Toppan, priznaće 31 ubistvo.
Novembar/Studeni
5. 11. - Francuska mornarica zauzela tri luke na Lezbosu, dok osmanska vlada ne zadovolji dug (pristaje tri dana kasnije).
6 -9. 11. - Izbori za hrvatski sabor: 73 od 86 za narodnu stranku. Ove godine i izbori za Dalmatinski sabor,
12 - 13. 11. - Velika oluja pogađa Britanska ostrva, preko 200 mrtvih.
17. 11. - Ples četrdeset jednog: policija upala na transvestitski bal u gradu Meksiku, mnogi uhapšeni su regrutovani i poslati na Jukatan.
18. 11. - Hay–Pauncefoteov ugovor: Velika Britanija daje SAD pravo da izgradi i kontroliše kanal između Atlantskog i Tihog okeana (u igri su Panama, trenutno deo Kolumbije, i Nikaragva).
19. 11. - U nemačkom Kamerunu ugušen ustanak Fulbi.
20. 11. - Bitka za Manastir svetih apostola (Arakeloc): grupa jermenskih gerilaca na čelu sa Andranikom Ozanijanom uspela da izbegne tursko zarobljavanje.
21. 11. - Vrhunac nereda Evangelika u Atini: osam ljudi poginulo u protestima zbog objavljivanja Jevanđelja prevedenog na moderni grčki jezik.
25. 11. - Dr. Alois Alzheimer prvi put pregledao Augustu Deter, što će dovesti do dijagnoze Alchajmerove bolesti.
30. 11. - Frank Hornby izmislio Meccano komplet za igru.
30. 11. - U Detroitu osnovana Henry Ford Company, ali Ford je napustio sledeće godine tako da ova menja ime u Cadillac.
18. 12. - Narodna skupština Srbije donela Zakon o štampi.
18. 12. - Liberalni poslanik David Lloyd George zamalo linčovan u Birminghamu na mirovnom skupu protiv Burskog rata.
19 - 20. 12. - Pobuna protiv venecuelanske vlade u pet država, ubrzo ugušena.
20. 12. - U Keniji završena Ugandanska železnica, između mora i Viktorijinog jezera, kasnije prozvana "Ludačka linija" - tokom gradnje stradalo 2.498 radnika
za mir: Henri Dunant (osnivač Crvenog križa) i Frédéric Passy (osnivač francuske mirovne udruge)
Trenutak 13. decembar 1901. godine u 20:45:52 je najraniji koji se može predstaviti celobrojnim 32-bitnim brojem na sistemima koji mere vreme sekundama od Unixove epohe, odn. taj trenutak je -2147483648 sekundi od 1. januara 1970, 00:00:00 UTC. Simetrično ovome nalazi se 19. januar 2038., kada bi moglo doći do problema 2038. godine, nalik problemu 2000. godine.