Jezik i nacionalizam

knjiga Snježane Kordić From Wikipedia, the free encyclopedia

Jezik i nacionalizam

Jezik i nacionalizam, znanstvena monografija Snježane Kordić koju je 2010. objavio zagrebački izdavač Durieux u seriji Rotulus Universitas.

Kratke činjenice Autor(i), Država ...
Jezik i nacionalizam
Thumb
korice knjige Jezik i nacionalizam
Autor(i)Snježana Kordić
Država Hrvatska
Jeziksrpskohrvatski, zapadna varijanta
SerijaRotulus Universitas
Tematikasociolingvistika, lingvistika, sociologija, antropologija, filozofija, historiografija, filologija, serbokroatistika
Žanr(ovi)znanstvena monografija
IzdavačDurieux, Zagreb
Datum izdanja12010., 22018.
Vrsta medijaštampano - tvrdi uvez
Stranica430
Veličina i masa22 x 14 x 3 cm, 600 g[1]
ISBN978-953-188-311-5
OCLC broj729837512
Dewey Decimal306/.449
LC klasifikacijaP40 .K67 2010
DOI:10.2139/ssrn.3467646
Dostupno u bibliotekama:
(CROLIB) (COBISS-Sr) (COBISS.BH) (COBISS-Sl) (NSK) (GISKO) (COBISS-CG) (COBISS-RS) (FFZG) (CROSBI) (SWB) (BVB) (SBB) (HBZ) (GKV) (SLK) (OBV) (SUDOC) (BL) (MIRLYN) (SUL) (JALE) (UCH) (JISC) (LIBRIS) (NEBIS) (NLA)
PDF čitave knjige
Kronologija
Prethodi: Slijedi:
knjiga
Riječi na granici punoznačnosti		 –
Zatvori

Osnovne teze knjige koja obuhvaća 430 stranica su da je jezično čistunstvo oruđe nacionalizma,[2] zatim da poput raznih drugih nacija u svijetu, Hrvati, Srbi, Bošnjaci i Crnogorci govore varijantama jednog višenacionalnog policentričnog standardnog jezika,[3] i naposljetku, da proširenu sliku nacionalne povijesti, kulture i identiteta treba osloboditi od mitova.[4]

Metodološki je knjiga koncipirana tako da je uočljiv „impresivan način na koji je svaka suštinska tvrdnja kroz cijelu knjigu podržana nizom citata međunarodnih eksperata iz raznih polja misli i znanosti“ – zaključuje prevoditelj knjige na španjolski Juan Cristóbal Díaz.[5] Autorica tom vrlo zahtjevnom tehnikom pisanja knjige, citiranjem preko pet stotina radova,[6] pokazuje da su iznesene teze široko potvrđene u suvremenom znanstvenom pristupu temi.[7]

Godinama knjiga izaziva veliki interes medija i šire javnosti.[8][9][10][11] O tome svjedoči i preko šesdeset intervjua koje je autorica povodom knjige dala u medijima.[12][13] Citati iz njezine knjige se izlažu u galerijskim prostorima ne samo u inezemstvu nego i u Hrvatskoj.[14]

Tematske cjeline u knjizi

Prvi dio: Jezični purizam

Prvi dio knjige (str. 9-68), raslojen u 12 poglavlja[15], na osnovi uvida u obimnu inozemnu literaturu opisuje povezanost čišćenja jezika s nacionalizmom.[16] Podsjeća da »etničko čišćenje se uvijek prvo odvija u glavama, tj. na području jezika i simbola« (str. 10). Govori o ulozi purizma u doba nacističke Njemačke,[17] kada je takva »jezična politika bila glavni dio oblikovanja identiteta Rajha« (str. 11). U nastavku se prikazuju strategije purista u Hrvatskoj obuhvaćenoj purističkim Zeitgeistom[18] i razotkriva se da je tvrdnja o propadanju jezika mit. Nadalje, osvjetljavaju se uzroci i posljedice purizma te pokazuje da jezični purizam i propisivanje, nametanje i zabranjivanje jezičnih oblika nemaju uporište u znanosti o jeziku.[19][20][21]

Drugi dio: Policentrični standardni jezik

Drugi dio knjige (str. 69-168), sastavljen od 41 poglavlja, pruža čitateljima pogled u suvremene sociolingvističke radove zapadnih autora koji jezičnu situaciju u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji uspoređuju s jezičnom situacijom u državama engleskog govornog područja,[22] zatim njemačkog, nizozemskog, arapskog, francuskog, portugalskog, španjolskog. Riječ je, dakle, o jeziku kojim govori nekoliko nacija u nekoliko država, i pritom između nacija postoje određene jezične razlike koje, međutim, ne sprečavaju tečnu komunikaciju pa je stoga očito da dotične nacije imaju zajednički jezik.[23] Na primjer, američka nacija i britanska nacija govore zajedničkim jezikom, austrijska nacija i njemačka nacija također. Svaki takav jezik se u sociolingvistici naziva policentrični standardni jezik jer on ima nekoliko centara ovisno o broju nacija ili država.[24] U tim centrima se kodificira pojedina nacionalna varijanta, tj. objavljuju se rječnici, gramatike i/ili pravopisi koji se u nekim pojedinostima razlikuju od drugog centra istog jezika.[25] Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora su četiri centra četiriju standardnih varijanata jednog policentričnog jezika,[26] koji se otkako postoji moderna lingvistika najčešće u znanosti naziva srpskohrvatski jezik.[27] Svaka nacija ili država govori ravnopravnom varijantom, dakle »i srpska varijanta je varijanta kao što je to i hrvatska. Drukčije rečeno, nije srpska varijanta 'jezik', a hrvatska 'varijanta' tog jezika. Tko predočava nekakav 'varijantski model u kojem srpski fungira kao nadređeni entitet', time falsificira sociolingvističku teoriju o varijantama i, sa srpske strane, 'manifestira jezični nacionalizam u obliku serbocentrizma'« (str. 143) – autorica sa slaganjem citira ovu konstataciju lingvista Bernharda Gröschela.[28]

Kao što je i na brojnim drugim mjestima u knjizi eksplicitno vidljivo, sociolingvistička teorija o varijantama ne dovodi u pitanje postojanje hrvatske nacije i drugih nacija ili država, niti dovodi u pitanje samostalnost jezičnog normiranja unutar nacije, nego pokazuje na osnovi brojnih primjera u svijetu da to nije automatski razlog da ih lingvisti klasificiraju kao različite jezike. Također knjiga ne potiče na ponovno uspostavljanje zajedničke države, s obzirom da se i varijante svakog drugog policentričnog jezika govore u nekoliko država.[29] O nazivu jezika u knjizi se konstatira da se u lingvistici od standardizacije u 19. stoljeću zajednički jezik najčešće nazivao dvodjelnom oznakom, da nelingvisti, za razliku od lingvista, mogu zvati jezik kako hoće, i da državna politika treba da sluša lingvistiku a ne obrnuto.[30]

Treći dio: Nacija, identitet, kultura, povijest

Thumb
Konceptualna umjetnost inspirirana knjigom Jezik i nacionalizam

Treći dio knjige je opsegom najveći (str. 169-379), a sastoji se od 54 poglavlja. U njemu je primijenjen interdisciplinaran pristup pa se pored lingvističkih radova citiraju radovi modernih antropologa, sociologa, politologa i povjesničara. Na više mjesta u ovom dijelu knjige kritizira se romantičarski pogled na jezik i naciju proširen u Hrvatskoj,[31] a u svijetu odavno odbačen, kojemu je porijeklo u Njemačkoj u 19. stoljeću kada se smatralo da se nacija i jezik moraju podudarati. Istu »koncepciju o jedinstvu jezika, naroda i nacije zastupalo je jezikoslovlje Trećeg Rajha« (str. 173). Unazad više od pola stoljeća je taj stav o nužnosti podudaranja napušten i u samoj Njemačkoj, što dokazuju citati brojnih njemačkih znanstvenika u knjizi.

Treći dio knjige opisuje kako nastaju nacije, govori o konstrukcijskom karakteru kulture i identiteta,[32] o prepravljanju povijesti, istražuje je li u Jugoslaviji postojao jezični unitarizam,[33] analizira nacionalizam i ulogu medija i škole kod širenja nacionalizma. Zalaže se za etiku u znanosti, i istupa protiv uplitanja politike u lingvistiku.

Reakcije na knjigu

Osporavanje knjige u Srbiji

Nakon intervjua s autoricom knjige u beogradskom tjedniku NIN, uslijedio je u istom tjedniku osporavajući osvrt Dragoljuba Zbiljića pod naslovom »Odstrel srpskog jezika«, koji završava tvrdnjom da »je poluistina Kordićeve neuporedivo opasnija za srpsku nego za hrvatsku lingvistiku«.[34] U drugom beogradskom tjedniku Pečat izišao je obiman osvrt Nenada Nikolića »Čiji je jezik srpski«, u kojem se tvrdi da knjiga Jezik i nacionalizam »za Srbe je pogubna« jer »jezik oslobađa obeleženosti srpskom tradicijom, svodi ga na simbolički neutralno sredstvo komunikacije i podstiče na ravnodušnost prema njegovom imenovanju i broju raznoraznih imena koja se srpskom jeziku daju«.[35] Nikolić zamjera i da knjiga uskraćuje Srbima autorefleksiju. U obranu knjige je stao Nenad Vujatović, ali njegov odgovor nije mogao izići u tom tjedniku pa je objavljen u sarajevskom tjedniku Dani i na H-alteru.[36]

Prijava protiv ministra kulture Republike Hrvatske zbog sufinanciranja knjige

2010. je jedno hrvatsko udruženje podnijelo prijavu Općinskom državnom odvjetništvu Republike Hrvatske u Zagrebu protiv tadašnjeg ministra kulture Bože Biškupića jer je Ministarstvo kulture sufinanciralo tiskanje knjige Jezik i nacionalizam.[37] Prijavu je Državno odvjetništvo odbacilo kao neosnovanu.[38] I u medijima je prijava naišla na kritiku:

Osvrti

Novinski prikazi

Thumb
Snježana Kordić 2010. s knjigom Jezik i nacionalizam

Odjeci u novinama zapadnih zemalja

Thumb
Na engleskom ispisana poglavlja knjige u izložbenom prostoru 2015.

Inozemni prikazi u stručnim časopisima

Thumb
Snježana Kordić 2011. s knjigom

. ZDB-ID 202237-0. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-07. Pristupljeno 2014-05-09.

Zaključci iz inozemnih prikaza

Henryk Jaroszewicz recenziju u časopisu Poljske akademije znanosti Socjolingwistyka završava sljedećim riječima:

Zaključno se s punim uvjerenjem može reći da je Jezik i nacionalizam kapitalna monografija. [...] Možemo se čak usuditi reći da monografija Snježane Kordić ima potencijal da postane prekretnica u povijesti kroatistike, epohalno djelo - u punom smislu te riječi - za hrvatsko jezikoslovlje. [...] Stoga djelo Snježane Kordić može postati svojevrsna katarza kroatistike, izvrsno i pošteno razračunavanje s erom u kojoj je hrvatska lingvistika tako često tonula u znanstvenu stagnaciju, reducirana od strane hrvatskih elita samo na podređenu ulogu oružja korištenog u političkoj borbi za hrvatsku državotvornost. Pitanje je jedino jesu li današnja kroatistika i današnje hrvatsko društvo već spremni prihvatiti jedno takvo djelo kao što je Jezik i nacionalizam?

– Socjolingwistyka 26

U talijanskom časopisu Studi Slavistici Maria Rita Leto u recenziji ističe:

Godinama se Kordić u Hrvatskoj bori pokušavajući razvezati čvor koji veže jezikoslovlje, nacionalizam i politiku (i godinama je zbog toga marginalizirana i napadana). [...] Ponovno Kordić strpljivo razdvaja lingvistički aspekt od politike, želeći se strogo pridržavati načela lingvistike kako bi zadržala svoju neovisnost od nacionalističke propagande i manipulacije. [...] Knjiga Snježane Kordić je pisana jasno, analitički i čita se s užitkom.

– Studi Slavistici 8
Thumb
Snježana Kordić govori o zaključcima iz svoje knjige na konferenciji u Japanu 2018.[39]

U londonskom časopisu The Slavonic and East European Review recenzija završava tvrdnjom da

ovom knjigom Kordić nudi uzoritu gestu kako lingvistika može zadržati svoju neovisnost, dostojanstvo i visoke akademske standarde nasuprot političkim manipulacijama.

– The Slavonic and East European Review 89 (3)

A u japanskom časopisu Eurasia Border Review se kaže kako

nakon temeljite analize, autorica s pravom ističe da nema lingvističke ili sociolingvističke osnove koja opravdava ili zahtijeva podjelu srpskohrvatskog u četiri jezika nasljednika.

– Eurasia Border Review 3 (1)

Znanstveni časopis Studia z Filologii Polskiej i Słowiańskiej objavio je recenziju Jerzya Molasa u kojoj piše da knjiga Jezik i nacionalizam

izuzetno brižljivo, koristeći bogatu literaturu iz područja slavistike i opće lingvistike, sociologije, kulturološke antropologije i politologije, predstavlja sve aspekte spora oko srpsko-hrvatskog jezika. Vjerojatno više od polovice teksta čine prikladno izabrani citati iz radova, uglavnom autora s engleskog i njemačkog govornog područja, koji se odnose na ovu temu.

– Studia z Filologii Polskiej i Słowiańskiej 45

Henryk Jaroszewicz također zapaža da

Monografija Snježane Kordić je nesumnjivo plod dubinskog izučavanja raznih aspekata jezične politike na području Hrvatske i bivše Jugoslavije. Ogromna količina citata i bibliografija koja obuhvaća preko petsto djela proizišlih iz pera njemačkih i engleskih, ali i francuskih, švedskih, ruskih, danskih, hrvatskih, srpskih i poljskih znanstvenika, pokazuje da je Kordić pripremajući Jezik i nacionalizam detaljno prostudirala širok dijapazon literature o toj problematici. Rezultat tog rada je jedno impresivno djelo.

– Socjolingwistyka 26

Hrvatski znanstvenik Goran Miljan je u Berlinu objavio recenziju u kojoj ocjenjuje da

Kordić razrađuje ideje jezika, lingvistike, politike, povijesti, kulture itd. na dobro strukturiran i akademski izuzetno pohvalan način.

– H-Soz-Kult
Thumb
Snježana Kordić iznosi zaključke iz svoje knjige na konferenciji u Pragu 2018.[40]

Pavel Krejčí u recenziji objavljenoj u češkom filološkom časopisu naglašava da

knjiga je bez sumnje jedna od najvažnijih i najvrednijih publikacija o datoj temi.

– Opera Slavica - slavistické rozhledy 22 (4)

Njemački lingvist Ulrich Obst nakon što je istakao da se u knjizi "svi pseudoargumenti bravurozno osporavaju" završava recenziju sljedećom rečenicom:

Čovjek bi jako poželio ovoj knjizi da naiđe na plodno tlo prvenstveno kod osoba koje su na prominentnim pozicijama u političkom i kuturnom životu dotičnih država i da tamo gdje je potrebno dovede do promjena u razmišljanju.

– Zeitschrift für Balkanologie 49 (1)

Prijevod knjige

Priznanje izdavaču

Najtiražniji njemački politički dnevnik Süddeutsche Zeitung, 29.12.2010. str. 2,[41] proglasio je izdavača Nenada Popovića povodom objavljivanja knjige Jezik i nacionalizam za jednog od šest najistaknutijih mirotvoraca u svijetu za godinu 2010., kao jedinog Evropljanina među njima.[42] U Hrvatskoj je Jezik i nacionalizam uvršten među pet "knjiga desetljeća iz područja mirotvorstva, nenasilnog djelovanja i ljudskih prava."[43]

Inspiracija za međunarodni projekt

Knjiga je poslužila kao inspiracija za međunarodni projekt Jezici i nacionalizmi, u kojem je kao članica radne grupe iz Hrvatske sudjelovala i autorica knjige.[44][45][46] Potom je bila uključena i u radnu grupu koja je sastavljala Deklaraciju o zajedničkom jeziku, podržanu potpisima od preko deset tisuća ljudi.

Intervjui s autoricom povodom knjige

Povodom knjige objavljivani su u čitavoj regiji intervjui s autoricom.

U Hrvatskoj
U Srbiji
U Bosni i Hercegovini
U Crnoj Gori

Izvori

Povezano

Vanjske veze

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.