6. 11.

Događaji

1528. — Álvar Núñez Cabeza de Vaca otkrio Teksas.
1661. — Rođen španski kralj Karlos II, posljednji monarh iz dinastije španskih Habsburga (1665-1700). Poslije njegove smrti počeo je Rat za špansko naslijeđe (1701-1714). Pošto nije imao muškog potomka, za nasljednika je odredio Filipa Anžujskog, unuka Luja XIV i osnivača burbonske dinastije u Španiji, koji je kao Filip V stupio na prijesto nakon Utrehtskog mira 1714.
1796. — Umrla ruska carica Katarina II Aleksejevna (Katarina Velika). Kao pobornik prosvjetiteljskih ideja, stekla je veliku popularnost. Uspješno je ratovala protiv Poljske i Turske i proširila teritoriju Rusije. Za vrijeme njene vladavine ugušen je seljački ustanak pod vođstvom donskog kozaka Jemeljana Pugačova (1773-1775).
1814. — Rođen belgijski proizvođač duvačkih instrumenata Adolphe Sax, koji je 1840. izumio muzički instrument nazvan po njemu saksofon.
1861. — Američki građanski rat: Jefferson Davis je izabran za predsjednika Konfederacije američkih država.
1861. — Rođen kanadski trener James Naismith, koji je 1891. izmislio košarku, kao dopunski sport za igrače američkog nogometa. U Europu je stigla preko američkih vojnika, a u naše krajeve košarku je donio izaslanik Crvenog krsta Amerikanac William A. Wieland 1923. prikazavši je na kursu za učitelje u Beogradu.
1880. — Francuski mikrobiolog Charles Laveran, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1907, otkrio je uzročnika malarije, ali nije mogao da objasni na koji način dospijeva u organizam. Engleski ljekar Ronald Ross je 15 godina kasnije utvrdio da malariju prenose komarci.
1893. — U Petrogradu umro slavni ruski kompozitor Petar Iljič Čajkovski, kojeg mnogi smatraju klasikom ruske muzike. Njegovo djelo, inspirisano narodnom muzikom, bajkama i ruskom istorijom, obuhvata sve muzičke vrste, a najpoznatiji su šest simfonija, tri klavirska koncerta, opere "Eugene Onegin" i " Pikova dama", balet "Labudovo jezero" i uvertira "Romeo i Julija".
1900. — Republikanac William McKinley pobjedio na predsjedničkim izborima u SAD-u.
1906. — U Kopenhagenu osnovan Nordisk Film, najstarija danas djelujuća filmska kompanija na svijetu.
1903. — SAD priznaje Panamu kao nezavisnu državu.
1911. — Predsjednik Meksika postao Francisco I. Madero, vođa revolucije protiv diktatora.
1913. — Mahatma Gandhi je uhićen u Južnoj Africi.
1914. — Austro-Ugarska zauzima Beograd.
1964. — U saobraćajnoj nesreći poginuo Slobodan Penezić Krcun, predsjednik vlade Srbije i visoki funkcioner Komunističke partije. Poslije Drugog svjetskog rata bio je načelnik OZNA za Srbiju, a potom ministar unutrašnjih poslova Srbije.
1975. — Na inicijativu kralja Hasana II počeo je Zeleni marš u kojem je 350.000 Marokanaca sa zastavicama i Kuranom u rukama prešlo u Zapadnu Saharu, tražeći dekolonizaciju te oblasti. Narednih dana u Madridu je potpisan sporazum kojim je Španija predala Zapadnu Saharu Maroku i Mauritaniji.
1992. — Član Predsjedništva RBiH Stjepan Kljuić podnio ostavku na tu funkciju.
1993. — Republika Hrvatska primljena u FAO.
1993. — Završio Gruzijski građanski rat.
1996. — Republika Hrvatska postala 40. član Savjeta Europe.
1999. — Australijanci su na referendumu sa 55 prema 45 posto glasova odbacili prijedlog da britanski monarh kao šef države bude zamijenjen republikanskim ustrojstvom.

Rođenja

1494. — Sulejman I Veličanstveni, sultan Osmanskog carstva 1520-1566.
1623. — Mitrofan Voronješki, ruski svetac (u. 1703.).
1661. — Karlo II., španjolski kralj, posljednji španjolski Habsburgovac (u. 1700.).
1771. — Alojz Zenefelder, pronalazač litografije.
1814. — Adolphe Sax, belgijski dizajner muzičkih instrumenata, najpoznatiji po tome što je izmislio saksofon (u. 1894.).
1817. — Gustav Karl Wilhelm Hermann Karsten, njemački botaničar i geolog (u. 1908.).
1836. — Cesare Lombroso, talijanski liječnik (u. 1909.).
1860. — Ignacy Jan Paderewski, poljski profesor glasovira, pijanist, skladatelj, državnik i diplomat (u. 1941.).
1861. — James Naismith, kanadsko-američki izumitelj košarke (u. 1939.).
1863. — Francis Ellingwood Abbot, američki filozof (u. 1903.).
1880. — Robert Musil, austrijski književnik (u. 1942.).
1883. — Nasta Rojc, hrvatska slikarica (u. 1964.).
1910. — Rafael Kalinić, hrvatski katolički svećenik, franjevac, mučenik (u. 1943.).
1921. — James Jones, američki književnik (u. 1977.).
1928. — Ivan Đalma Marković, hrvatski nogometni trener i igrač (u. 2006.).
1930. — Antun Dubravko Jelčić, hrvatski književnik i političar.
1935. — Toma Bebić, hrvatski multidisciplinarni umjetnik (u. 1990.).
1952. — Michael Cunningham, američki pisac.
1953. — Željko Jerkov, hrvatski košarkaš, bivši jugoslavenski košarkaški reprezentativac i jedno vrijeme predsjednik Hajduka iz Splita.
1963. — Branka Pujić, srpska glumica.
1970. — Ethan Hawke, američki filmski glumac i redatelj.
1972. — Rebecca Romijn, američka filmska i televizijska glumica i bivši model.
1983. — Nicole Hosp, austrijska alpska skijašica.
1987. — Ana Ivanović, srpska tenisačica.
1987. — Miha Žvižej, slovenski rukometaš.
1988. — Emma Stone, američka glumica.
1988. — Conchita Wurst (Thomas "Tom" Neuwirth), austrijski/a pop pevač/ica.
1990. — André Schürrle, njemački nogometaš.

Smrti

1632. — Gustav II Adolf, bio je švedski kralj od 1611. - 1632. koji je za svoje vladavine uspio zemlju uvesti u red najvećih evropskih sila, i postaviti temelje za izgradnju moderne švedske države (r. 1594.).
1893. — Petar Iljič Čajkovski, ruski skladatelj (r. 1840.).
1925. — Sidney Reilly, bio je britanski pustolov i obavještajac rusko-jevrejskog porijekla (r. 1873).
1936. — Ivša Lebović, hrvatski političar i odvjetnik (r. 1874.).
1964. — Slobodan Penezić Krcun, predsjednik vlade Srbije i visoki funkcioner Komunističke partije (r. 1918.).
1964. — Nasta Rojc, hrvatska slikarica (r. 1883.).
1998. — Niklas Luhmann, njemački sociolog, opisivao je ljudsko društvo kao komunikacijski sustav (r. 1927.).
2001. — Božidar Knežević, autor Oluje nad Krajine (r. 1952.).
2012. — Milivoj Slaviček, hrvatski pisac (r. 1929.).

Događaji

1528. — Álvar Núñez Cabeza de Vaca otkrio Teksas.
1661. — Rođen španski kralj Karlos II, posljednji monarh iz dinastije španskih Habsburga (1665-1700). Poslije njegove smrti počeo je Rat za špansko naslijeđe (1701-1714). Pošto nije imao muškog potomka, za nasljednika je odredio Filipa Anžujskog, unuka Luja XIV i osnivača burbonske dinastije u Španiji, koji je kao Filip V stupio na prijesto nakon Utrehtskog mira 1714.
1796. — Umrla ruska carica Katarina II Aleksejevna (Katarina Velika). Kao pobornik prosvjetiteljskih ideja, stekla je veliku popularnost. Uspješno je ratovala protiv Poljske i Turske i proširila teritoriju Rusije. Za vrijeme njene vladavine ugušen je seljački ustanak pod vođstvom donskog kozaka Jemeljana Pugačova (1773-1775).
1814. — Rođen belgijski proizvođač duvačkih instrumenata Adolphe Sax, koji je 1840. izumio muzički instrument nazvan po njemu saksofon.
1861. — Američki građanski rat: Jefferson Davis je izabran za predsjednika Konfederacije američkih država.
1861. — Rođen kanadski trener James Naismith, koji je 1891. izmislio košarku, kao dopunski sport za igrače američkog nogometa. U Europu je stigla preko američkih vojnika, a u naše krajeve košarku je donio izaslanik Crvenog krsta Amerikanac William A. Wieland 1923. prikazavši je na kursu za učitelje u Beogradu.
1880. — Francuski mikrobiolog Charles Laveran, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1907, otkrio je uzročnika malarije, ali nije mogao da objasni na koji način dospijeva u organizam. Engleski ljekar Ronald Ross je 15 godina kasnije utvrdio da malariju prenose komarci.
1893. — U Petrogradu umro slavni ruski kompozitor Petar Iljič Čajkovski, kojeg mnogi smatraju klasikom ruske muzike. Njegovo djelo, inspirisano narodnom muzikom, bajkama i ruskom istorijom, obuhvata sve muzičke vrste, a najpoznatiji su šest simfonija, tri klavirska koncerta, opere "Eugene Onegin" i " Pikova dama", balet "Labudovo jezero" i uvertira "Romeo i Julija".
1900. — Republikanac William McKinley pobjedio na predsjedničkim izborima u SAD-u.
1906. — U Kopenhagenu osnovan Nordisk Film, najstarija danas djelujuća filmska kompanija na svijetu.
1903. — SAD priznaje Panamu kao nezavisnu državu.
1911. — Predsjednik Meksika postao Francisco I. Madero, vođa revolucije protiv diktatora.
1913. — Mahatma Gandhi je uhićen u Južnoj Africi.
1914. — Austro-Ugarska zauzima Beograd.
1964. — U saobraćajnoj nesreći poginuo Slobodan Penezić Krcun, predsjednik vlade Srbije i visoki funkcioner Komunističke partije. Poslije Drugog svjetskog rata bio je načelnik OZNA za Srbiju, a potom ministar unutrašnjih poslova Srbije.
1975. — Na inicijativu kralja Hasana II počeo je Zeleni marš u kojem je 350.000 Marokanaca sa zastavicama i Kuranom u rukama prešlo u Zapadnu Saharu, tražeći dekolonizaciju te oblasti. Narednih dana u Madridu je potpisan sporazum kojim je Španija predala Zapadnu Saharu Maroku i Mauritaniji.
1992. — Član Predsjedništva RBiH Stjepan Kljuić podnio ostavku na tu funkciju.
1993. — Republika Hrvatska primljena u FAO.
1993. — Završio Gruzijski građanski rat.
1996. — Republika Hrvatska postala 40. član Savjeta Europe.
1999. — Australijanci su na referendumu sa 55 prema 45 posto glasova odbacili prijedlog da britanski monarh kao šef države bude zamijenjen republikanskim ustrojstvom.

Rođenja

1494. — Sulejman I Veličanstveni, sultan Osmanskog carstva 1520-1566.
1623. — Mitrofan Voronješki, ruski svetac (u. 1703.).
1661. — Karlo II., španjolski kralj, posljednji španjolski Habsburgovac (u. 1700.).
1771. — Alojz Zenefelder, pronalazač litografije.
1814. — Adolphe Sax, belgijski dizajner muzičkih instrumenata, najpoznatiji po tome što je izmislio saksofon (u. 1894.).
1817. — Gustav Karl Wilhelm Hermann Karsten, njemački botaničar i geolog (u. 1908.).
1836. — Cesare Lombroso, talijanski liječnik (u. 1909.).
1860. — Ignacy Jan Paderewski, poljski profesor glasovira, pijanist, skladatelj, državnik i diplomat (u. 1941.).
1861. — James Naismith, kanadsko-američki izumitelj košarke (u. 1939.).
1863. — Francis Ellingwood Abbot, američki filozof (u. 1903.).
1880. — Robert Musil, austrijski književnik (u. 1942.).
1883. — Nasta Rojc, hrvatska slikarica (u. 1964.).
1910. — Rafael Kalinić, hrvatski katolički svećenik, franjevac, mučenik (u. 1943.).
1921. — James Jones, američki književnik (u. 1977.).
1928. — Ivan Đalma Marković, hrvatski nogometni trener i igrač (u. 2006.).
1930. — Antun Dubravko Jelčić, hrvatski književnik i političar.
1935. — Toma Bebić, hrvatski multidisciplinarni umjetnik (u. 1990.).
1952. — Michael Cunningham, američki pisac.
1953. — Željko Jerkov, hrvatski košarkaš, bivši jugoslavenski košarkaški reprezentativac i jedno vrijeme predsjednik Hajduka iz Splita.
1963. — Branka Pujić, srpska glumica.
1970. — Ethan Hawke, američki filmski glumac i redatelj.
1972. — Rebecca Romijn, američka filmska i televizijska glumica i bivši model.
1983. — Nicole Hosp, austrijska alpska skijašica.
1987. — Ana Ivanović, srpska tenisačica.
1987. — Miha Žvižej, slovenski rukometaš.
1988. — Emma Stone, američka glumica.
1988. — Conchita Wurst (Thomas "Tom" Neuwirth), austrijski/a pop pevač/ica.
1990. — André Schürrle, njemački nogometaš.

Smrti

1632. — Gustav II Adolf, bio je švedski kralj od 1611. - 1632. koji je za svoje vladavine uspio zemlju uvesti u red najvećih evropskih sila, i postaviti temelje za izgradnju moderne švedske države (r. 1594.).
1893. — Petar Iljič Čajkovski, ruski skladatelj (r. 1840.).
1925. — Sidney Reilly, bio je britanski pustolov i obavještajac rusko-jevrejskog porijekla (r. 1873).
1936. — Ivša Lebović, hrvatski političar i odvjetnik (r. 1874.).
1964. — Slobodan Penezić Krcun, predsjednik vlade Srbije i visoki funkcioner Komunističke partije (r. 1918.).
1964. — Nasta Rojc, hrvatska slikarica (r. 1883.).
1998. — Niklas Luhmann, njemački sociolog, opisivao je ljudsko društvo kao komunikacijski sustav (r. 1927.).
2001. — Božidar Knežević, autor Oluje nad Krajine (r. 1952.).
2012. — Milivoj Slaviček, hrvatski pisac (r. 1929.).

Događaji

Rođenja

Smrti

Praznici i dani sećanja

Wikiwand - on

6. 11.

Događaji

Rođenja

Smrti

Praznici i dani sećanja

Wikiwand - on