Čakovec
From Wikipedia, the free encyclopedia
Čakovec (zemljopisna širina 46.38 N, zemljopisna dužina 16.43 E, nadmorska visina 164 m) je grad u sjevernoj Hrvatskoj i sjedište Međimurske županije, regije koja se nalazi između rijeka Mure i Drave i poznata je po svojim vinogradima, agrokulturi i lovištima. Prema popisu iz 2001. grad sa svojim prigradskim naseljima broji 30,455 stanovnika, prvenstveno Hrvata i rimokatolika, a najveće manjine su Romi, Srbi i Slovenci. Na mađarskom jeziku grad se naziva Csáktornya.
Čakovec | |
|---|---|
 | |
  Čakovec | |
| Koordinate: 46.39°N 16.42°E | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Međimurska |
| Uprava | |
| • Gradonačelnik | Stjepan Kovač (SDP) |
| Stanovništvo | |
| • Ukupno | 30,455 |
| Vremenska zona | UTC+1 (CET) |
| • Ljeti (DST) | UTC+2 (CEST) |
| Poštanski broj | 40000 |
Prva željeznička pruga sagrađena je 1860., a povezivala je Budimpeštu s lukama Rijekom i Trstom. Čakovec je željeznicom s Murskim Središćem i Lendavom povezan 1889. Cestovna infrastruktura je dobra, a uključuje i novu autocestu koja povezuje granični prijelaz u Goričanu s Zagrebom, Karlovcem i Jadranskim morem.
U Rimsko doba, kako Strabo zapisuje i izvještava u 1. stoljeću, na današnjem mjestu Čakovca bila je Aquama (mokri grad), vojna postaja i legionarski kamp. Ime grada dolazi od grofa Dimitriusa Chakyja, koji je početkom 13. stoljeća podigao drvenu utvrdu kasnije nazvanu "Čakov toranj". Prvi je put spomenuta 1328. godine. Naselje se pojavljuje u službenim zapisima 1333. Vrijeme značajnijeg ekonomskog i kulturnog rasta Čakovca počelo je 1547., kad je Nikola Šubić Zrinski od Sigeta postao vlasnik područja. U to vrijeme, dvorac je bio bogato ukrašen, okružen parkom i skulpturama čuvenih vojskovođa i vladara. Vojvoda Juraj Zrinski dao je privilegije stanovnicima čakovečke tvrđave i okolnih naselja 29. svibnja 1579., što je bio početak pretvaranja Čakovca u slobodan trgovački grad. Taj se datum slavi kao Dan grada. 1738. grad je razoren potresom, a 1741. požarom. Još jedan potres pogodio je grad 1880. Krajem 18. stoljeća vlasnici grada postaju grofovi Feštetići, a grad je pretvoren u veleposjed na kojem se razvila industrija, obrtništvo i trgovina. 1848. ban Josip Jelačić oslobodio je Čakovec od Mađara i pripojio ga Hrvatskoj, a 1893. u grad je po prvi puta uvedena električna struja. Od 1941. do 1945. grad je bio pod mađarskom okupacijom. 1945. oslobodila ga je Sovjetska Crvena armija
Čakovec je ekonomski, prometni, kulturni i upravni centar Međimurske županije. Kao administrativni centar, Čakovec ima Gimnaziju, tehničke i graditeljske srednje škole i Visoku učiteljsku školu.
Privreda područja zasnovana je na tekstilnoj industriji (Čateks, Međimurska Trikotaža), industriji obuće (Jelen), proizvodnji hrane (Vajda, Čakovečki mlinovi) i metaloprerađivačkim pogonima. Značajna je i izdavačka djelatnost tvrtke Zrinski. Iako je Čakovec grad moderne arhitekture, dinamičan s visoko razvijenom industrijom i središte komunikacija, poslova, trgovine, obrazovanja unutar i između županija i država, njegova stara jezgra prekrasno je očuvana i obnovljena. Lokalni muzej Međimurja u dvorcu čuva 17,000 vrijednih predmeta. Čakovec osim toga ima knjižnicu, kazalište, bolnicu, brojne posljednjih godina izgrađene trgovačke centre i sportsko-rekreacijski centar koji se sastoji od stadiona, 1999. otvorenog kupališta i sportske dvorane, koja je renovirana 2003. te je bila jedno od mjesta na kojima se u prosincu iste godine održavalo Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene. Naročito tijekom ljeta, Čakovec je domaćin brojnih kulturnih događaja. Tradicionalno se održava sajam u centru grada tijekom prvih dana kolovoza, a od 2002. u svibnju se redovito održava i godišnja izložba automobila na prostorima gradskog sportsko-rekreacijskog centra.
- Lidija Bajuk - glazbenica
- Lujo Bezeredi - kipar
- Pavel Cajzek (Pavao Cajzek) - fotograf
- Dragutin Feletar - povjesničar, geograf i pisac
- Stanka Gjurić - pjesnikinja, esejistica, filmašica i glumica
- Joža Horvat - avanturist i pisac
- Robert Jarni - bivši nogometaš
- Ladislav Kralj-Međimurec - umjetnik, akvarelist
- Dražen Ladić - bivši nogometni vratar
- Ivan Novak - povjesničar i političar
- Ivana Lisjak - hrvatska tenisačica
- Stjepan Patkai - muzičar
- Nikola Pavić - pjesnik
- Filip Ude - poznati hrvatski gimnastičar osvajač srebrenog olimpijskog odličja
- Ruža Pospiš-Baldani - operna pjevačica
- Franjo Punčec - tenisač
- Josip Štolcer-Slavenski - skladatelj
- Milivoj Slaviček - književnik
- Nikola Zrinski - vojnik, pjesnik i filozof
- Petar Zrinski - vojnik i političar
- Vinko Žganec - folklorist
- Petra Naranča - karatistica
- Boris Leiner - glazbenik
- Branko Ivanković - nogometni trener
- Barbara Kolar - hrvatska tv-voditeljica na HRT-u i voditeljica "Ples sa zvijezdama"
- Nikola Pokrivač - nogometaš
- Bojan Jambrošić - hrvatski pop pjevač, pobjednik prvog talenat show "Hrvatska traži zvijezdu"
- Matija Špes - mladi inovator, inovator projekta "Rank-Star" Zimo.co
- Čakovec
- Čakovec Online Arhivirano 2021-03-19 na Wayback Machine-u
- Turistička zajednica Grada Čakovca Arhivirano 2004-04-21 na Wayback Machine-u
Kultura i zabava
- Muzej Međimurja
- Centar za kulturu - kazalište
- ŠAF - radionica animiranih filmova
Lokalne novine
Sport i rekreacija
- Sportski objekti i kupalište
- Rukometni klub "Pipo IPC" Arhivirano 2005-11-23 na Wayback Machine-u
- Nogometni klub "Međimurje"
- Plivački klub "Čakovec"
- Plivački klub "Međimurje"
- Teniski klub "Franjo Punčec"[mrtav link]
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
