3. 1. - Pariški nadbiskup Marie Dominique Auguste Sibour ubijen od strane svećenika koji se navodno protivio nekim crkvenim dogmama.
9. 1. - Jak Fort Tejonski zemljotres potresao Kaliforniju.
24. 1. - Bečkim ugovorom uveden savezni talir (Vereinsthaler) kao sredstvo plaćanja u Austriji i Nemačkom carinskom savezu (Zollverein). Austrijski gulden korigovao težinu u odnosu na novu valutu, sadrži 100 krajcara umesto 60.
24. 1. - University of Calcutta je prvi sekularni univerzitet zapadnog stila u Južnoj Aziji.
januar - Crnogorski knez Danilo I Petrović u zvaničnoj poseti Parizu, što izaziva nezadovoljstvo Austrije i Rusije[1]. Opozicija (Đorđije Petrović) organizovala atentat na knjaza, ubijen jedan senator na ispraćaju[2].
januar/februar - Gustaveu Flaubertu suđeno po optužbi da je feljtonizovanim romanom Madame Bovary povredio moral i religiju - oslobođen 7. februara a roman u aprilu objavljen u obliku knjige.
4. 2. - Veliki pogreb, juče umrlog, austrijskog konzula u Sarajevu Dimitrija Atanackovića - "prvi put" da je u gradu javno nošen krst od početka turske vlasti.[3]
5. 2. - Ratifikovan liberalni ustav Meksika - protivljenje konzervativaca ranijim liberalnim zakonima i ovom ustavu dovodi do građanskog Reformskog rata (od sledećeg decembra do 1860).
februar - Putnički brod Tempest nestao na Atlantiku sa 150 osoba.
20. 2. - U Bremenu osnovana brodarska kompanija Severnonemački Lojd (Norddeutscher Lloyd).
22. 2. - Po legendi, u Minhenu nastale bele kobasice (Weißwurst).
28. 2. - Austrijski feldmaršal Josef Radetzky odlazi u penziju posle 90 godina života i 72 godine službe.
4. 3. - James Buchanan postaje predsednik SAD (do 1861) - kasniji istoričari ga smatraju jednim od najslabijih predsednika.
6. 3. - Vrhovni sud SAD presuđuje u slučaju Dred Scott v. Sanford: crnci, robovi ili slobodni, ne mogu biti građani SAD, pa se ne mogu obraćati federalnom sudu - smatra se najgorom odlukom Suda, jedan od katalizatora Građanskog rata (poništeno 1866-68).
27. 3. - 24. 4. - Izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu, Palmerstonovi vigovci konačno dobili većinu.
April/Travanj – Jun/Lipanj
4. 4. - Okončan Anglo-persijski rat (mirovni ugovor potpisan u Parizu pre mesec dana): Persija se povlači iz afganistanskog Herata, potpisaće trgovački ugovor i sarađivaće u sprečavanju trgovine robovima.
18. 4. - Allan Kardec, osnivač spiritizma, izdaje prvu od pet knjiga koje se smatraju fundamentalnim delima te doktrine.
30. 4. - Ekspedicija Novara: austrijska fregata Novara kreće iz Trsta na put oko svijeta.
5. 5. - 17. 10. - U Manchesteru se održava izložba Umetnička blaga Velike Britanije, sa 16.000 izloženih dela i 1,3 miliona posetitelja. Oscar Gustave Rejlander izlaže "Dva načina života", bešavni kolaž od 32 fotografije.
10. 5. - Indijska pobuna započinje pobunom indijskih vojnika (sipoja) protiv britanskih oficira.
11. 5. - Indijski pobunjenici zauzimaju Delhi, sa gradskim ološem ubijaju sve Evropljane koje vide a Britanci se digli u vazduh sa gradskim arsenalom da im ne bi pao u ruke.
26. 5. - Neuchâtelska kriza okončana Pariskim ugovorom: pruski kralj se i formalno odriče bivše kneževine, sada švajcarskog kantona Neuchâtel i grofovije Valangin.
2. 6. - Johann Carl Fuhlrott i Hermann Schaaffhausen predstavili prošlogodišnje otkriće Neandertal 1, prvog pronađenog neandertalca.
6. 6. - Švedsko-norveški princ Oskar se oženio sa Sophijom von Nassau.
jun - Palliserova ekspedicija počinje istraživanje britanske Zapadne Kanade, od jezera Superior do Pacifika (1859). Region ovog leta istražuje i ekspedicija Henryja Youlea Hinda. Kanadske i britanske vlasti žele istražiti slabo poznatu oblast i sprečiti eventualni ekspanzionizam SAD.
26. 6. - Kraljica Viktorija održala prvu ceremoniju dodele Viktorijinih krstova, najvišeg britanskog odlikovanja - 66 učesnika Krimskog rata (1358 odlikovanja do 2015).
27. 6. - Indijska pobuna: Opsada Kanpura okončana britanskom predajom - obećan im slobodan prolaz, ali dolazi do pucnjave u kojoj su skoro svi ubijeni, a žene i deca zatočeni.
jun - Rat u Juti: predsednik SAD proglašava da je mormonska Juta u stanju pobune zbog tamošnje poligamije i teokratije.
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan
1. 7. (19. 6. po j.k.) - Stefan Marković postavljen za novog knjažeskog predstavnika (predsednika vlade) u Srbiji (do 1858).
1. 7. - Opsada Lucknowa - indijski pobunjenici drže pod opsadom Lucknow a Britanci započinje opsadu Delhija.
15. 7. - Indijski ustanak: Bibigharski masakr britanskih žena i dece u Kanpuru.
27. 7. - Austrijska južna željeznica je završena otvaranjem dionice Ljubljana-Trst - tako je Beč, nakon 18 godina gradnje, povezan željeznicom sa Jadranom.
5. 8. - Prvi pokušaj postavljanja Transatlantskog telegrafskog kabla - neuspešno.
15. 8. - Prvi uspon na planinu Mönch u Bernskim Alpima (4.107 m).
20. 8. - Jedrenjak Dunbar se nasukao pred Sydneyskom lukom, stradala 121 osoba.
26. 8. - Nemački botaničar i istraživač Adolf Schlagintweit pogubljen u Kašgaru.
28. 8. - Odobren zakon u Engleskoj i Velsu kojim se razvod premešta iz crkvenog u građanski sud.
11. 9. - Masakr na Mountain Meadows: mormonska milicija ubila oko 120 pripadnika iseljeničkog karavana u Juti.
12. 9. - Parobrod SS Central America potonuo zbog uragana kod Severne Karoline sa 425 ljudi i 14.000 kg zlata, što će inicirati ekonomsku krizu.
septembar - U SAD počinje finansijska Panika 1857. koja će se proširiti i u Evropu.
septembar - Zbog turskog zuluma Luka Vukalović na zboru narodnih glavara dogovorio novu bunu, pridružiće se i Kuči i Vasojevići[4].
20. 9. - Britanci povratili Delhi, poslednji mogulski car Bahadur Shah II je uhapšen, dvojica sinova i jedan njegov unuk su ubijeni.
24 - 29. 9. - Susret dva cara u Stuttgartu, francuskog Napoleona III i ruskog Aleksandra II - Rusija izlazi iz izolacije, Francuskoj obećana neutralnost u slučaju konflikta sa Austrijom u Italiji (→ Austrijsko-sardinijski rat).
25. 9. - Krunski princ Karl XV postaje regent Švedske i Norveške.
septembar/oktobar - Otkrivena Tenkina zavera za ubistvo kneza Aleksandra, nazvana po Stefanu Stefanoviću Tenki, predsedniku Saveta (u zaveru bilo umešano još nekoliko savetnika, finansira ih Miloš Obrenović).
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac
5. 10. - Srpski slikar Stevan Todorović otvorio u Beogradu besplatnu školu za slikanje, pevanje i gimnastiku (bila nakratko zabranjena).
25. 10. (13.10. po j.k.) - Šestorica savetnika podnela ostavku pod pritiskom kneza Aleksandra, mada nisu bili direktno umešani u Tenkinu zaveru (francuski i ruski konzul negoduju).
29. 10. - Helmuth Karl Bernhard von Moltke dobio dužnost dužnost šefa pruskog generalštaba (do 1888, od 1871 šef nemačkog Velikog generalštaba).
1. 11. - U SAD izlazi prvi broj kulturnog časopisa The Atlantic Monthly.
2. 11. (21.10. po j.k.) - Francuski ambasador pri Porti Duvnel (s kojim se u principu slaže i ruski ambasador) traži tursku komisiju za rešavanje ustavnog sukoba u Srbiji.
13. 11. (1.11. po j.k.) - Osuđenima u Tenkinoj zaveri smrtna kazna zamenjena doživotnom robijom u Gurgusovačkoj kuli, uz brutalan prevoz i tretman.
18. 11. - Opsada Lucknowa okončana britanskim povlačenjem iz grada.
18. 11. - Eksplozija barutane u utvrdi Mainz, uništeno 57 kuća, poginuo izvestan broj pruskih i austrijskih vojnika.
20. 11. - Ručno pismo (reskript) ruskog cara Aleksandra II kojim je plemstvo ovlašćeno da se bavi seljačkim pitanjem, u pravcu ukidanja kmetstva[5].
decembar? - U južnoj Hercegovini, uz pomoć Crne Gore, počinje ustanak Luke Vukalovića koji će se raširiti do Drobnjaka[1]. Vukalović je vodio krvavu borbu u Orahovcu.
decembar - Izbija novi ustanak u Bosni koji će biti ugušen u jesen 1858 - Prva Pecijina buna (Petar Petrović Pecija na čelu ustanka u Krajini). Ustanak seljaka oko Gradačca sa centrom u selu Gorici[6].
decembar - Grupa bosanskih seljaka krenula da preda žalbu sultanu na svoje stanje - žele ukidanje čitluka i služenje u vojsci umesto poreza[7].
20. 12. - Austrijski car Franjo Josip I izdaje dekret Es ist Mein Wille kojim naređuje rušenje gradskih zidova i šančeva Beča radi gradnje Ringstrasse.
U Srbiji donet Zakon o osnovnim školama - finansiranje i nadzor preneti sa lokalnog na državni nivo.
Stevan Todorović došao u Beograd i osnovao školu za crtanje i školu za gimnastiku i borenje.
Oštra zima i loši putevi izazivaju visoke cene u Beogradu.
Šumska uredba pokušava da unese reda u vlasništvo i prekomernu seču u Srbiji, oborena već sledeće godine.
U Crnoj Gori se pojavila opozicija oko predsednika Senata Đorđija Petrovića, ali knjah Danilo je ubrzo suzbija[8].
Đorđe Natošević započinje u Temišvaru reformu srpskog školstva u Habsburškom carstvu[9].
U civilnoj Hrvatskoj (bez Srema) ima 851.516 stanovnika od čega 83.026 Srba; u Vojnoj granici od 657.817 stanovnika, Srba je 45% (ukupno 29,04% Srba u oba dela Hrvatske, pad sa 31,41% u 1840.)[10].
Ruski diplomata Aleksandar Giljferding putuje po Kosovu i Bosni.
Dickensov roman Little Dorrit objavljen u obliku knjige.
Tajpinški ustanak: pesnik i predsednik vlade Shi Dakai napušta prestonicu sa izvesnim brojem pristalica - smatra se da je ovo doprinelo propasti pokreta.
Osnovan Kuala Lumpur, kao naselje rudara kalaja/kositra.
Završena Memphis and Charleston Railroad, prva železnica između Atlantika i Misisipija.