Svjetski rekordi u atletici

spisak na Wikimediji From Wikipedia, the free encyclopedia

Svjetski rekordi u atletici
Remove ads
Remove ads

Svjetski rekordi u atletici jesu najbolji postignuti rezultati atletičara u pojedinim disciplinama potvrđeni od Međunarodne atletske federacije.

Thumb
Usain Bolt iz Jamajke istrčava bivši svjetski rekord na 200 m (19.30 s)
Thumb
Jürgen Schult pored oznake za njegov svjetski rekord u bacanju diska (1986)
Thumb
Atletičarke iz Istočne Njemačke kontroverzno su postavile brojne svjetske rekorde tokom 1970-ih i 1980-ih. Svjetska rekorderka Marita Koch i dalje tvrdi da je čista iako neki objavljeni vladini dosjei navode njenu upotrebu dopinga.[1]

Rekordi se bilježe u svim olimpijskim disciplinama i nekim drugim. Neslužbene rekorde u nekim drugim disciplinama prate i bilježe atletski statističari.

Kriteriji koji se moraju ispuniti za ratifikaciju primjenjuju se na državne ili druge rekorde manjeg nivoa, kao i na rezultate priložene kao kvalifikacijske norme za stjecanje prava nastupa na velikim takmičenjima, poput Olimpijskih igara.

Među kriterije spadaju sljedeće stvari:

  • Dimenzije staze i korištena oprema moraju biti po standardima. U cestovnim disciplinama staza mora biti precizno izmjerena od strane certificiranog mjerioca.
  • Rezultat mora biti postignut u jednospolnoj utrci osim u cestovnim disciplinama (cestovno trčanje i brzo hodanje).[n 1]
  • U utrkama štafeta svi članovi jedne štafete moraju biti iz iste države.
  • Tzv. "zečevi" (trkači koji imaju zadatak da postave određeni tempo u utrci) dozvoljeni su, ali pod uvjetom da nisu zaobiđeni za cio krug; zaobiđeni trkači moraju propustiti druge da prođu.
  • Testiranje na droge odmah nakon takmičenja sada se zahtijeva u svrhu ratifikacije rekorda. Rekordi postignuti prije uvođenja ovog zahtjeva i dalje su važeći. Takmičarima koji prođu ovaj trenutni test, ali kod kojih se kasnije otkrije prisustvo nedozvoljenih supstanci rekordi se poništavaju.
  • U trkačkim disciplinama do 200 m i horizontalnim skakačkim disciplinama dozvoljava se pomoć vjetra do brzine vjetra od 2,0 m/s. U desetoboju i sedmoboju brzina povoljnog vjetra mora biti manja od 2,0 m/s u svim dotičnim disciplinama, a maksimalna može biti do 4,0 m/s u bilo kojoj disciplini.
  • U trkačkim disciplinama do 800 m obavezni su potpuno automatsko mjerenje vremena i fotofiniš.
  • Ne postoje ograničenja za nadmorsku visinu; budući da rjeđa atmosfera ili veća nadmorska visina omogućuju manji otpor zraka, lokacije poput Mexico Cityja ili Sestrierea bile su mjesta gdje su postavljani rekordi u sprinterskim i skakačkim disciplinama. (Pogledajte članak Efekti velike nadmorske visine na čovjeka.) Rekordi postignuti na ovakvim lokacijama često imaju oznaku "A" (engleski: altitude = visina) iako ih to ne diskvalificira kao rekorde. U ovakvim okolnostima statističari prate i "najbolji rezultat na nivou mora". Dugoprugaške utrke na većim nadmorskim visinama, s manje kisika, idu na štetu takmičara.
  • U cestovnim disciplinama staza ne mora biti krug, ali ukupna visinska razlika između starta i cilja ne smije biti veća od 1:1000, tj. 1 m/km. Također, startna i ciljna tačka staze, izmjerene uzduž teoretske prave linije između njih, ne smiju biti udaljene više od 50% dužine utrke.
Remove ads

Na otvorenom

  Čeka na ratifikaciju

rm = ručno mjerenje
+ = u sklopu duže utrke
A = ostvaren na većoj nadmorskoj visini
PS = prevelika staza
X = poništen zbog dopinga
# = nije službeno ratificiran od IAAF-a
p = uz pomoć na stazi, prema IAAF-ovom pravilu 260.28
proc = procjena
(d) = dvoranski rekord

Muškarci

Više informacija Disciplina, Rekord ...

Žene

Više informacija Disciplina, Rekord ...
Remove ads

U dvorani

Muškarci

Više informacija Disciplina, Rekord ...

Žene

Više informacija Disciplina, Rekord ...
Remove ads

Najbolji rezultati u disciplinama za koje IAAF ne priznaje svjetske rekorde

Rezultati u disciplinama za koje IAAF ne priznaje službene svjetske rekorde obično se nazivaju "najbolji rezultat na svijetu". Iako su utrke na udaljenostima mjerenim po imperijalnom sistemu bile sasvim uobičajene u prvoj polovini 20. stoljeća, veliki broj njih postao je rijetka pojava i IAAF je 1976. uklonio sve ove discipline sa svojih spiskova rekorda. Jedini izuzetak je 1 milja, koja se zadržala zbog svog historijskog značaja u atletici.

Neke cestovne utrke i dvoranske varijante disciplina na otvorenom ne spadaju u IAAF-ove spiskove. Rekordi postavljeni u neuobičajenim disciplinama obično se ne drže strogih kriterija kao rekordi koje IAAF priznaje. Jedan primjer za ovo jest rekord na 150 m, koji je postavio Usain Bolt na posebno napravljenoj pràvoj stazi dok su prethodni rezultati (npr. u utrci Bailey–Johnson na 150 m) postavljeni na tradicionalnoj stazi sa djelomičnom krivinom.

Na otvorenom

Muškarci

Više informacija Disciplina, Rekord ...

Žene

Više informacija Disciplina, Rekord ...

U dvorani

Muškarci

Više informacija Disciplina, Rekord ...

Žene

Više informacija Disciplina, Rekord ...
Remove ads

Napomene

100 m (žene)

Vrlo je rašireno mišljenje da je u utrci u kojoj je Florence Griffith Joyner postavila još uvijek važeći svjetski rekord (10.49 s) mjerač brzine vjetra bio neispravan.[141] U izvještaju iz 1995, čiju je izradu zatražio IAAF, procjenjuje se da je stvarna brzina vjetra bila između 5 i 7 m/s, a ne 0,0, kako je službeno zabilježeno.[141] Ako se isključi ovo vrijeme, istrčano u četvrtfinalu američkih kvalifikacija za Olimpijske igre, svjetski rekord bio bi 10.61, koji je "Flo-Jo" istrčala narednog dana u finalu na istom stadionu.[141][142]

Specifikacije koplja

Promjena specifikacija koplja za muškarce stupila je na snagu 1986, a za žene 2000. Svrha ove promjene bilo je smanjivanje broja ilegalnih ravnih slijetanja koplja (kad prokliza umjesto da se zabije u zemlju), ali je sporedni efekt bilo i smanjenje dužine hitaca. Prethodni muški i ženski svjetski rekord u bacanju koplja poništeni su, ali ne i rekordi u desetoboju i sedmoboju.[143]

Stari rekordi u bacanju koplja bili su:

Više informacija Spol, Rekord ...

Trenutni svjetski rekord u desetoboju postignut je kopljem s novim specifikacijama. Najbolji rezultat u sedmoboju s novim specifikacijama koplja jest sljedeći:

Više informacija Rezultat, Atletičarka ...

Ostale napomene

  1. Pravilo 260, dio 18. IAAF-ova PRAVILA TAKMIČENJA 2008.
  2. Do 2004. godine najbrže vrijeme u maratonu službeno je bilo poznato kao "najbolje vrijeme na svijetu" umjesto "vrijeme svjetskog rekorda" zbog toga što nijedna maratonska staza nije ista. Ova starija terminologija još uvijek se ponekad susreće.
  3. Zapravo 1:17:25.5, ali ratificirano kao 1:17:25.6
  4. Nije ratificiran zbog toga što nije bio ispunjen kriterij prisutnosti triju međunarodnih sudija.
  5. 12. augusta 2008. IAAF je objavio da je poništio svjetski rekord 2:54.20 iz 1998. nakon što je član te štafete Antonio Pettigrew priznao korištenje hormona rasta i EPO-a između 1997. i 2003.
  6. IAAF je poništio ovo vrijeme nakon što je Johnson priznao da je koristio steroide između 1981. i 1988.
  7. Nedovoljna ili nepostojeća doping-kontrola
  8. Nedovoljna doping-kontrola; IAAF je odbacio vrijeme 3:01.96 budući da nakon utrke nije izvršena EPO-analiza.
  9. Bez međunarodnih sudija
  10. Ovo je najbrže dvoransko vrijeme u utrci s vodenom preprekom.
  11. Ovo je 2,32 m duže od hica Jackie Joyner-Kersee kad je postavila svjetski rekord 23 i 24. septembra 1988. iako je Klüft koristila koplje s novim specifikacijama.
Remove ads

Također pogledajte

Reference

Vanjski linkovi

Loading content...
Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads