El Ninjo
From Wikipedia, the free encyclopedia
El Ninjo (шп. ) je globalni atmosfersko-okeanski fenomen koji nastaje usled fluktuacija pravaca vetrova i temperature vode u tropskom delu Tihog okeana. Sam termin „El Ninjo“ u španskom jeziku znači „mali dečak“ i odnosi se na malog Isusa, jer se efekti El Ninja najviše osećaju oko Božića. Po dosadašnjim istraživanjima, El Ninjo najverovatnije postoji od završetka poslednjeg ledenog doba. Prvobitno je nazvan po toploj okeanskoj morskoj struji koja zapljuskuje obale Perua. Donosi vlažno i kišovito vreme, te poplave u inače suvim područjima Južne Amerike, te sušno razdoblje u području Indonezije. Novija su istraživanja pokazala da se ta pojava očituje u nepravilnim razmacima od 3 do 5 godina kao anomalije u temperaturi okeanske vode (za 2 do 8 toplije) i u strujanjima vetrova na delu Tihog okeana zapadno od obala Čilea i Perua. Tokom razdoblja el niña menja se režim strujanja i vjetrovi tada duvaju od zapada prema istoku, toplije se vode gomilaju prema istočnim delovima Tihog okeana, podiže se nivo okeana i smanjuje debljina sloja hranjivih materija u njemu. Pokazalo se da el niño ima dalekosežan globalan uticaj na vremenske okolnosti ne samo na Tihom okeanu već i u drugim delovima sveta.
Posledicom el niña smatraju se vanredne jake letnje padavine duž obala Ekvadora i severnog Perua, suše u južnom Peruu, severoistočnom Brazilu, Australiji i u području Sahela, te neobične vremenske pojave uzduž obala Severne Amerike, gde je uočena povećana pojava tornada. U razdoblju od 1982. do 1983. ukupne štete u svetu procenjene su na 13,09 milijardi američkih dolara, bilo je 2.098 mrtvih, a gotovo 610.000 osoba ostalo je bez krova nad glavom. Iako su učinke tih pojava dokumentovali već španski osvajači u 16. veku, naučna su istraživanja sprovedena tek u drugoj polovini 20. veka, a u poslednjoj su deceniji utvrđene promene temperature okeanske vode s pomoću satelitskih merenja i okeanskih bova, pa se učinci el niña mogu prognozirati nekoliko meseci unapred. Pojava el niña usko je vezana i uz takozvano južno kolebanje el niña (engl. ), što obuhvata i anomalno hlađenje okeanskih voda i pojačanje istočnih pasatnih vetrova, nazvano , a celi ciklus toga kolebanja traje 3 do 6 godina.[2][3] Za to vreme delovi Australije i Indonezije kišovitiji su nego što je normalno, a promene u kišnom režimu i toplotnim prilikama utvrđene su i za mnoge delove SAD.[4]